Organizacije Eko-tim i Crnogorsko društvo ekologa uputile inicijative za inspekcijski nadzor

Nevladine organizacije Eko-tim i Crnogorsko društvo ekologa, izražavaju zabrinutost i sumnju u vezi s radovima koji su sprovedeni u dijelu zaštićenog područja spomenika prirode „Kanjon rijeke Cijevne“, u mjestu Dobrčin. Betoniranje korita rijeke i pravljenje plaže, obaloutvrda i pristupnog puta izazvalo je ozbiljne sumnje u legalnost tih radova, posebno jer je uvidom u elektronsku evidenciju o nepokretnostima  uočeno da se radi o državnoj imovini.

“Ovaj čin potencijalno neodgovornog i bespravnog postupanja na vodnom dobru, zaštićenom području te državnoj svojini može imati posljedice po ekosistem rijeke Cijevne, hidromorfologiju rijeke i narušiti vrijednosti zbog kojih je ovaj kanjon proglašen spomenikom prirode. Ovakve i slične aktivnosti, koje se godinama dešavaju u Crnoj Gori, više se ne smiju tolerisati, jer time se obesmišljava postojanje zakona i pravne države, te ugrožavaju prirodna bogatstva koja su od neprocjenjivog značaja za sve građane i buduće generacije.” ističe Milija Čabarkapa, izvršni direktor organizacije Eko-tim.

S tim u vezi, organizacije su uputile incijative za inspekcijski nadzor relevantnim institucijama, kako bi se utvrdila legalnost ovih radova. Apelujemo na nadležne organe da odmah preduzmu sve potrebne korake, u skladu sa zakonom, te ukoliko se utvrdi da je betonozacija korita nelegalna, sankcioniše odgovorne i naredni vraćanje korita u prirodno stanje.

“Naša odgovornost prema prirodi i budućim generacijama nalaže da odlučno reagujemo protiv svih oblika devastacije prirode i bespravnog ponašanja. Rijeka Cijevna je pod ogromnim pritiskom koji potiču iz više izvora. Jedan od njih je i betonizacija korita rijeke u zaštićenom području koja predstavlja ozbiljan ekološki problem koji ugrožava biodiverzitet rijeke Cijevne, narušava morfologiju terena, te dovodi u pitanje održivost cijelog ekosistema. Hitno je potrebno zaustaviti ovakve postupke i preduzeti mjere za vraćanje prirodnog stanja rijeke. Tolerisanjem ovakvih postupaka otvaraju se vrata za zloupotrebu i dodatno narušavanje korita rijeke Cijevne od strane mnogih drugih korisnika. Nepostojanje upravljačkog tijela i izostanak redovnog monitoringa u ovom zaštićenom području već sedam godina nakon proglašenja omogućavaju dalje narušavanje i stvaraju potencijal za dalje nepoštovanje zakona.“, zaključila je Andrijana Mićanović ispred organizacije Crnogorsko društvo ekologa.