U Skupštini Crne Gore danas je počelo konsultativno saslušanje kandidata prijavljenih na Javni poziv za izbor dvoje sudije Ustavnog suda Crne Gore od 23. decembra 2024. godine.

Kandidati su Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.

Danas se planiraju saslušanja Beganovića i Đorđevića. 

Predsjednica Odbora Jelena Božović konstatovala je da ima kvoruma, te naglasila da će se saslušanja obavljati po azbučnom redu, ali zbog privatnih razloga sljedeći kandidat sa spiska nije mogao da prisusutvuje, pa se prešlo na sljedećeg, a to je Nenad Đorđević.

„Cilj je da do kraja mjeseca završimo sa saslušanjima kako bi se Ustavni sud što prije konstituisao“, kazala je Božović.

Beganović je kazao da je u ovom salonu peti put tako da svi znaju njegovu biografiju, ali je, naravno, ponovio.

Poslanik SNP Bojan Božović je pitao da li smatra da je Ustavni odbor prekršio Ustav i time, kako tvrdi opozicija, izazvao ovu političku krizu.

Beganović je odgovorio da nije moralno da neko obavlja vrstu funkcije, da odlučuje o pravima bilo kog građanina, a da sam krši ta prava.

„Jasno je, jedino Zakonom o PIO prestaje funkcija i to je jedini zakon koji to reguliše, to ne čini Zakon o radu. Je li Odbor prekršio Ustav, po mom mišljenju članovima Odbora nije bilo ostalo ništa drugo nego da postupe onako kako su postupili. Mislim da Odbor nije prekršio Ustav, jer ako sudije neće same da obavijeste o prestanku funkcije onda se moralo reagovati“, kazao je Beganović.

Poslanik PES-a Darko Dragović je pitao zašto nije konkurisao za sudiju za prekršaje s obzirom da ima višedecenijsko istustvo u toj oblasti. I zašto se prijavio i na odglas koji je raspisao predsjednik države i kakav je njegov status po tom javnom pozivu.

Beganović je istakao da je uporan da se prijavljuje na oglase za sudije Ustavnog suda, jer zna svoje kvalitete i mogućnosti, jer pokušava da u karijeri doprinese stručnošću, a smatra da može svojim potencijalom pomoći da se unaprijedi rad suda u koji bi došao.

Kako je kazao nije otišao na razgovor za sudiju za prekršaje, jer mu uslovi nijesu odgovarali. Kako je kazao mogućnost napredovanja u tim sudovima je ograničena. Pojasnio je da je konkurisao i za sudiju Višeg suda za prekršaje, ali je onog dana kada je trebao da dođe na razgovor odustao jer uslovi mu nijesu odgovarali.

„Sudijama za prekršaje se ne računa staž odrađen u tim sudovima, i uputio sam inicijativu na adrese nekoliko nadležnih organa da se to izmijeni. Mislim da je u pitanju diskriminacija, koja se mora mijenjati“, istakao je Beganović.

Poslanik PES-a Miodrag Laković je pitao da li je ranije bilo političkog uticaja na Ustavni sud i da li je to degradiralo njegovu svrhu i smisao. Drugo pitanje je da li kao budući sudija Ustavnog suda ima ideju kako da se razviju mehanizmi da politika ne utiče na odluke Ustavnog suda.

„Često se čuje da je Ustavni sud politički tu tezu javnost veže za to što sudije biraju poslanici. Konkretno ne mogu odgovoriti da li je bilo odluka pod uticajem politike. Kako promijeni uvesti mehanizme? Recimo, riješiti stambeno pitanje sudijama je bitno i tu treba donijeti urebde, jasne kriterijume, da sudije nijesu u iskušenju da se obraćaju bilo kojem organu“

Laković je pitao i da li se može kontrolisati kontakt sudija sa političarima koji mogu uticati na odluke suda.

Beganović je odgovorio da tu možda treba više uključiti druge organe, koji bi u takvim kontaktima pronašli osnove za politički uticaj.

Božović je pitala Beganovića da se izjasni o inicijativi da se srpski jezik proglasi službenim jezikom u Crnoj Gori, kojim, kako je kazala većina govori.

On je odgovorio da bez obzira kojoj vjeri i naciji neko propadao ima pravo da govori kako smatra da treba.

„Ne mogu konkretno odgovoriti kad će se steći uslovi da se to desi, to zavisi od vas koji sjedite u parlamentu. Što se mene tiče uvijek ću ispoštivati svakog pojedinca kojim god jezikom govorio“, kazao je Beganović.

Odgovorio je i da nikada nije bio član nijedne političke partije.

Ustavni sud trenutno ima pet od sedam sudija. Oglasi Ustavnog odbora raspisani su za izbor nasljednika na funkciji Milorada Gogića i Dragane Đuranović, a oglas predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića je za izbor sudije koji će zamijeniti Budimira Šćepanovića, koji je još u Ustavnom sudu, iako je, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) stekao uslove za prestanak funkcije.

Prema Ustavu, sudije Ustavnog suda, kojima mandat traje 12 godina, bira i razrješava parlament – i to dvoje sudija na predlog predsjednika i pet na predlog odbora.

Nastavak saslušanja ostalih kandidata planiran je za petak – 14. mart.