– Ravnopravnost žena nije samo naša ustavna i pravna obaveza nego je to ispunjavanje pravde, a u tome nam sigurno ne mogu pomoći mizogine, seksističke izjave i foto i video montaže kojima se na gnusan način pokušavaju diskreditovati žene, poručio je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić kazala je da je nejednakost žena u vrijeme pandemije covid-19 još više došla do izražaja.

Bečić je otvorio Trinaesto zasijedanje Ženskog parlamenta, koje organizuje Odbor za rodnu ravnopravnost. Tema ovogodišnjeg zasijedanja je „Vodeći aspekti doprinosa (ekonomija i neplaćeni rad) i dodatnih opterećenja žena tokom pandemije covid-19“.

Bečić je tom prilikom kazao da će ta institucija rodnu ravnopravnost njegovati i podsticati.

“Žene u pravima u obavezama moraju biti jednake sa muškarcima u pravima i obavezama“, kazao je on.

Napomenuo je,  da je zasijedanju Ženskog parlamenta prethodilo otvaranje izložbe „Jednake i slobodne – AFŽ podsjetnik političkog vaspitanja“, u holu Skupštine Crne Gore.

“Dobivši pravo glasa Ustavom iz 1945. godine žena iz Crne Gore mogla se uključiti u sve društvene procese, no i nakon 75 godina, ta uključenost nije potpuna i ravnopravna i na tome svi moramo da radimo. Nije to samo naša ustavna i pravna obaveza nego je to ispunjavanje pravde. U tome nam sigurno ne mogu pomoći mizogini i seksistički izjave i foto i video montaže kojima se na gnusan način pokušavaju diskreditovati žene, a naročito žene u politici, čemu sve više svjedočimo u posljednje vrijeme”, istakao je Bečić.

Osudio je  sve uratke kojima se žene objektivizuju ili vrijeđaju samo zato što su žene.

“To je potpuno neprihvatljivo“, kazao je Bečić

Dodao je i da osuđuje svako nasilje prema ženama, posebno prema ženama u politici.

“Zato svako nasilje treba najoštrije kazniti“, poručio je on.

Božena Jelušić napomenula je da prema istraživanju iz 2019. godine indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori iznosi 55, što je mnogo manje nego u zemljama EU gdje je taj indeks 67, 4 odsto.

“Rezultati mjerenja pokazuju da su na nacionalnom nivou u Crnoj Gori žene najmanje jednake kada je riječ o moći, zatim slijede vrijeme, znanje, novac i rad, a da su najviše jednake kada je riječ o zdravlju“, kazala je Jelušić.

Zato je jasno koliko težak rez na nejednakost ostavlja pandemija.

“A žene u Crnoj Gori su najpogođenije krizom u vrijeme pandemije budući da rade u sektorima privrede koji su bili pod najsnažnijim udarom, bilo da su u pitanju usluge, maloprodaja, turizam, ugostiteljstvo ili dva velika sektora koja su tražila dodatne napore, a koja su znatno feminizovana, to su zdravstvo i školstvo. Kada se sve to ima u vidu, jasno je da se ponavlja situacija kada su žene učestvovale u obnovi razrušene zemlje. To su i sada uradile žene, mada se to nije ni vidjelo“, dodaje ona.

Ona je naglasila da je nerazumijevanje značaja rodne ravnopravnosti suštinski nerazumijevanje ekonomije jedne zemlje, njenog održivog i demokratskog razvoja.

“Tokom pandemije smo vidjeli da su se učvrstile patrijarhalne rodne uloge, da neutralni zakoni ne djeluju jednako na žene i muškarce, da ne postoje rodno senzitivni ciljevi, da smo još daleko od jednog takozvanog rodnog budžetiranja, da se još posvećuje nedovoljno pažnje diskriminaciji žena“, zaključila je Jelušić.