Mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da je ministar pravde Vladimir Leposavić, komentarisanjem slučaja “državni udar”, izvršio neprimjeren politički uticaj na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa, te istraga koju je tim povodom pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo (SDT), otvorilo je pitanje – jesu li ovi organi uopšte imali pravni osnov za to i da li su propustili priliku da ranije reaguju na neke sporne izjave prethodne vlasti.

Pravnik Boris Marić ukazuje da je u pitanju politička izjava Leposavića, koja se može smatrati neprimjerenom, ali ne vidi pravni osnov za postupanje ASK i SDT.

Akcije za ljudska prava (HRA) ukazali su da ASK nije reagovao ni kada su poslanici prethodne vlasti, i neke tada opozicione stranke, izjavama ugrozili nezavisnost sudstva.

“Skupštinska većina može i da razmišlja i o usvajanju zakona o amnestiji da se niko ne boji političkog pritiska, s ove ga strane sigurno nema, ja kao pravnik komentarišem ovo, mislim da je tu nepodijeljeno mišljenje da je taj postupak zreo za ponavljanje”, rekao je Leposavić 10. decembra 2020. godine.

Ovom izjavom za A1 TV, kako je utvrdila ASK, ministar pravde, ugrozio je javni interes, što upućuje na postojanje korupcije, jer je izvršio neprimjeren politički uticaj na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa.

Takođe, narušio je integritet Ministarstva pravde i Sudskog savjeta, komnetarišući nepravosnažan sudski postupak, konstatuje ASK.

SDT je, u međuvremenu, zbog navodnog neprimjerenog uticaja, protiv ministra Leposavića pokrenulo istragu.

Boris Marić iz Centra za građanske slobode primjećuje da se ovakva praksa uspostavlja prvi put.

On kaže da je u pitanju politička izjava ministra i ne vidi jasan pravni osnov ni u zakonu ni u Ustavu za postupanje ASK u ovom slučaju.

Slučaj poznat kao “državni udar” i prije prvostepene presude komentarisali su najviši državni zvaničnici.

Sa pozicije premijera, Duško Marković.

“Konačnu riječ će o tome dati naše pravosuđe, ali sam sasvim siguran kakav god ishod bio, da nikada više niko ni u Crnoj Gori ni van Crne Gore neće biti u stanju da posegne za onim mjerama koje ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet Crne Gore i sigurnost građana”, kazao je Marković 1. decembra 2017.

Takođe 2017. godine, lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, jasno je prejudicirao krivicu lidera Demokratskog fronta  (DF) u slučaju “državni udar”.

“Bijedno iznajmljen od strane drugih inostranih političkih centara stavio u funkciju rušenja Crne Gore i njene evropske budućnosti. Vidimo da se klupko istrage za ono što se pripremalo 16. oktobra odmotava, vidimo da je sve bliže nekima od njih”, rekao je Đukanović 17. februara 2017.

HRA ukazuje da ASK nije reagovala ni kada su poslanici, sa pozicija vlasti, ugrozili nezavisnost sudstva.

Navode dva primjera iz prošle godine.

Prvi – kada je DPS-ov poslanik Nikola Rakočević u maju prošle godine, u parlamentu saopštio kako je nedopustiva odluka Osnovnog suda u Podgorici da osumnjičenog za skrnavljenje spomenika na Ravnom lazu, Luku Vojvodića, pusti da se brani sa slobode.

HRA je neprimjeren pritisak na sud vidjela i u stavu Građanskog pokreta URA, koji je, u oktobru prošle godine, apelovao na Viši sud da preispita presudu Osnovnog suda u Kotoru, povodom pomorske nesreće u kojoj je poginula policajka Maja Šljivančanin.

ASK povodom ova dva slučaja nije reagovao.

Marić, aludirajući i na slučaj Budva, smatra kako je to bila prilika da se ispita politička korupcija sa očiglednim posljedicama.

Marić ističe kako se na reakciju ASK, u vezi sa aktuelnim ministrom pravde, nadovezalo i postupanje Specijalnog tužilaštva koje je pokrenulo istragu protiv Leposavića i poručuje:

“Neka institucije pokušaju da urade i utvrde činjenicno stanje, ali držim da se onda moraju preispitati i motivi samih tih institucija da postupaju”, rekao je Marić.