Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ponovo će odlučivati po inicijativi Mreže za afirmaciji nevladinog sektora (MANS) protiv predjsednika Mila Đukanovića zbog neprijavljivanja uvećanja imovine u mjestu Kočani, na teritoriji Nikšića.

To je Agenciji nedavno naložio Upravni sud, nakon skoro dvije godine od kada je tadašnji direktor Sreten Radonjić odgovorio NVO MANS da je njihova inicjativa neosnovana, jer provjerom podataka “nijesu utvrđena bilo kakva odstupanja sa podacima koji se vode u zvaničnim evidencijama drugih državnih organa”.

“Vijesti” su u martu 2019. objavile da dvije od tri kuće na porodičnom imanju Đukanovića u Kočanima nijesu prijavljene i da ne postoje u evidencijama Uprave za nekretnine, ASK, ali ni na sajtu nikšićkog Sekretarijata za urbanizam.

Objekti koji nijesu “ruševni”, kako ih je Đukanović do tada prijavljivao državnim organima, jasno se vide na snimcima iz vazduha dostavljenim “Vijestima”.

Radonjić je tada, u odgovoru, MANS-u spočitao i da “svoje navode temelji na novinskim članicima, a koji nijesu pravno relevantni dokazi…”.

Predsjednik države nikada nije demantovao pisanje “Vijesti“.

Đukanović je od ljeta 2020. vlasnik kuća u Kočanima, nedaleko od Nikšića, koje je, prema podacima Uprave za nekretnine, bez građevinske dozvole izgradio njegov mlađi brat Aco Đukanović.

Šef države i lider DPS-a se 2. juna 2020. uknjižio na dvije kuće. Đukanović je do imovine došao razmjenom po svemu sudeći sa bratom, koji se istog dana uknjižio na kuću i zemlju u nikšićkim Rastocima, za koju navodi da je stekao razmjenom.

Kontradiktorno, paušalno i proizvoljno

Upravni sud je Agenciju upozorio na to da je “dispozitiv rješenja u suprotnosti sa obrazloženjem“.

“Kontradiktorno je kako tužena (Agencija) dispozitivom osporenog rješenja odbija zahtjev tužioca (MANS) u cjelosti, a u obrazloženju navodi da nema elemenata za pokretanje postupka ocjene da li Milo Đukanović kao javni funkcioner krši odredbe Zakona o sprečavanju korupcije, koje se odnose na dostavljanje izvještaja o imovini i prihodima sa nepotpunim podacima. Nejasno je kako je tužena u dispozitivu odlučila o osnovanosti zahtjeva, kojem prethodi pokretanje postupka shodno članu 31 Zakona o sprečavanju korupcije, a u obrazloženju zaključuje da nema elemenata za pokretanje postupka u kojem se odlučuje da li je funkcioner povrijedio odredbe ovog Zakona“, stoji u presudi Upravnog suda.

Valja ukazati, navodi se u presudi Upravnog suda, i na to da ASK “paušalno i proizvoljno navodi da je za imenovanog javnog funkcionera izvršena provjera svih podataka po službenoj dužnosti“.

“… I da u toku provjere nijesu utvrđena bilo kakva odstupanja sa podacima koji se vode u zvaničnim evidencijama drugih državnih orhana, bez navođenja konkretnih podataka i bez obrazloženja na koji način i kako je vršila provjeru i zašto se poziva samo na provjeru podataka iz izvještaja upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini kod drugih organa vlasti, kod činjenice da je tužilac (MANS) u zahtjevu naveo da je imenovani javni funkcioner i Upravi za nekretnine prijavio netačne i nepotpune podatke“, stoji u presudi.

Upravni sud je ASK-u naložio da “ima u vidu primjedbe i nedostatke ovog rješenja, i da saglasno Zakonu o upravnom postupku, donese novo, zakonito rješenje“.

Milovac: Ima li ASK snage za zakonite odluke

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je da je odluka Upravnog suda očekivana, imajući u vidu da je odluka ASK “bila školski primjer nepostojanja političke volje da se ta institucija konačno počne baviti svojim poslom i to u dijelu koji se odnosi na visoke državne funkcionere“.

“Kao takva, ona je predstavljala dio ustaljene prakse bivšeg direktora, Sretena Radonjića, koja je imala za cilj maksimalnu zaštitu ključnih nosica prethodne vlasti, u ovom slučaju predsjednika Mila Đukanovića. To smo vidjeli u slučaju plaćenog puta u Dubai, skupocjenih satova, minusa na kreditnoj kartici i brojnih drugih slučajeva očiglednog nezakonitog postupanja državnih funkcionera, čije ponašanje je ASK u kontinuitetu odbijala da sankcioniše u skladu sa zakonom“, poručio je Milovac.

On kaže da je Upravni sud ovom, ali i ostalim presudama koje su se odnosile na odluke Radonjića, obavezao novi menadžement ASK da donese nove, na zakonu zasnovane odluke.

“Ipak, nisam optimista kada je u pitanju nova direktorica Jelena Perović da će se praksa značajnije promijeniti. Ovo iz razloga što, naročito kada je u pitanju nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, direktorica Perović očigledno nema namjeru da ozbiljno preispita dosadašnji rad Agencije i obezbijedi da zakon bude primijenjen u punom kapacitetu i jednako prema svima. To se, nažalost, odnosi i na druga polja djelovanja ’nove Agencije’, naročito u dijelu koji se odnosi na finansiranje političkih partija gdje je ova institucija uložila ozbiljne napore da informacije koje su ključne za građansku kontrolu trošenja državnog novca, na svaki mogući način sakrije od javnosti. U tom smislu, do stvarne reforme ove institucije, ona će nastaviti da predstavlja prepreku za onu borbu protiv korupcije koja bi dala konkretne i održive rezultate“, zaključio je Milovac.

Kočane prijavio Agenciji nakon razmjene

U imovinskom izvještaju Đukanovića za prošlu godinu stoji da je njegova plata veći dio godine iznosila blizu 2.105 eura.

Kada je u pitanju nepokretna imovina, Đukanović je vlasnik stana od 187 metara kvadratnih koje je stekao otkupom, a nakon ostavinskog postupka razmjenom ili nasljedstvom stekao je i stambene prostore od 47 i 170 kvadrata, nestambene prostore od 42, 70 i 168 kvadrata, garaže od 81 kvadrat, i oko 110.000 metara kvadratnih zemljišta.

Nakon razmjene u junu 2020, šef države je u julu prijavio promjenu imovine veću od 5.000 eura. Prema Zakonu, obaveza funkcionera je da ovakve promjene, u posebnom izvještaju, prijavi najkasnije u roku od mjesec dana.

Đukanović je prijavio da je njegova supruga Lidija Đukanović veći dio godine primala malo više od 890 eura, a prema izvještaju, vlasnica je porodične stambene zgrade od 121 kvadrat i 12 kvadrata pomoćne zgrade, 500 kvadrata dvorišta i preko 2.500 kvadrata zemljišta.

Đukanović je suvlasnik firme “Global Montenegro” i čevrtine “Univerzitatsa” – osnivača Univerziteta Donja Gorica.

U Đukanovićevom imovinskom kartonu se navodi i da je na “Univerzitats” upisano nepunih 20.000 kvadrata zgrade i garaže i malo više od 12.000 kvadrata zemljišta u Donjoj Gorici.

Na “Global Montenegro” upisano je 20.130 kvadrata zemljišta pod hipotekom u Budvi.

Đukanović nije dao saglasnost Agencije da pristupi njegovom bankarskom računu.