Amortizacija – smanjenje vrijednosti kroz upotrebu, vrijeme i zastarjelost

    2 sata pre 23 pregleda Izvor: antenam.net

Pojam amortizacije poznat je svima – čak i onima koji ne znaju da se smanjenje vrijednosti neke imovine ili finansijskih obaveza tokom vremena tako zove. Takođe, termin amortizacija koristi se u nekoliko situacija, što je razlog čestih nejasnoća u shvatanju njenog punog značenja.

Riječ amortizacija potiče iz latinskog jezika, preko francuskog, a korijene ima u srednjovjekovnom latinskom izrazu amortisatio, što znači „gašenje“ ili „smanjenje“. Latinski glagol ad-mortem sastoji se od predloga ad- (što znači „prema“) i imenice morsmortis (što znači „smrt“), pa izvorno označava kretanje „ka smrti“ ili „prema nestanku“.

U finansijskom kontekstu, ovo značenje se proširilo na „smanjivanje“ ili „gašenje“ nečega – vrijednosti ili duga, u ovom slučaju. Putem srednjovjekovnog francuskog jezika, riječ amortir (što znači „prigušiti“ ili „smanjiti“) poslužila je kao posrednik između latinskog i većine drugih evropskih jezika.

Amortizacija u knjigovodstvu

Zamislite da ste vlasnik pekare i da ste kupili novu peć za pečenje hljeba. Peć je skupa i očekujete da će trajati, recimo, deset godina. Naravno, kako vrijeme prolazi, ta peć se „troši“ i neće zauvijek raditi kao prvog dana. U knjigovodstvu, ovo trošenje vrijednosti peći zovemo amortizacija osnovnih sredstava.

Drugim riječima, amortizacija omogućava da svake godine prikažete koliko je vaša peć izgubila na vrijednosti zbog korišćenja. To radite tako što dio vrijednosti peći prenosite na troškove proizvodnje. Na taj način, trošenje peći ulazi u cijenu vašeg proizvoda – hljeba i drugih peciva, u ovom slučaju. Ovo pomaže da na kraju godine imate realnu sliku o vrijednosti svoje imovine, ali i da prikazujete koliko vas je koštalo vođenje posla.

Jedan od najčešćih načina obračuna amortizacije jeste da uzmete vrijednost koju ste platili za peć i podijelite je na broj godina koliko očekujete da će trajati. Na primjer, ako ste peć platili 10.000 eura i planirate da je koristite 10 godina, svake godine ćete „otpisati“ 1.000 eura.

Amortizacija u bankarstvu

Sada zamislite da ste podigli kredit. Banka vam je odobrila kredit koji vraćate mjesečno, u ratama. Svaka rata ima dva dijela – jedan dio se odnosi na smanjenje glavnog duga, a drugi dio na kamatu. Postepeno, kako uplaćujete rate, vaš dug se smanjuje. Ovaj proces, gdje polako „amortizujete“ dug kroz redovne uplate, takođe se zove amortizacija.

Na početku, veći dio vaše rate ide na kamate, dok se manji dio koristi za otplatu glavnice, ali kako vrijeme prolazi, situacija se mijenja – sve veći dio uplate smanjuje dug, a manji dio ide na kamatu. Ovo je uobičajen način na koji krediti funkcionišu i pomaže bankama da osiguraju zaradu dok vam daju vrijeme da otplatite pozajmicu.

Amortizacija hartija od vrijednosti

Amortizacija nije rezervisana samo za stvari poput mašina ili dugova, već može da se primijeni i na određene vrste hartija od vrijednosti, kao što su obveznice. Kada neki subjekt izda obveznice, to je način na koji on pozajmljuje novac od investitora, uz obećanje da će im ga vratiti s kamatom.

Međutim, umjesto da čeka da sve isplati odjednom, emitent obveznica može dio duga da vraća postepeno, u ratama. Taj proces vraćanja duga investitorima naziva se amortizacija hartija od vrijednosti.

Zašto imovina gubi vrijednost?

Da bismo razumjeli amortizaciju, važno je da shvatimo zašto stvari uopšte gube vrijednost tokom vremena. Prvi razlog je trošenje usljed upotrebe. Što se neka stvar više koristi, brže se troši i gubi vrijednost. Zamislite automobil koji svakodnevno prelazi stotine kilometara – njegovi djelovi se „troše“, motor postaje manje pouzdan, a automobil iz godine u godinu vrijedi znatno manje nego kada ste ga kupili.

Drugi razlog je zastarjelost. Tehnologija konstantno napreduje, što znači da mašina kupljena prije deset godina, iako i dalje funkcionalna, može postati manje vrijedna jer nove mašine obavljaju isti posao efikasnije, brže ili uz manje troškove.

Takođe, tu su i prirodni procesi koji utiču na vrijednost – pod uticajem vremena, vremenskih nepogoda ili drugih prirodnih faktora. Na primjer, zgrada može da gubi vrijednost usljed starenja materijala, korozije ili oštećenja izazvanih vremenskim uslovima. Sve ove promjene utiču na smanjenje vrijednosti imovine i čine amortizaciju neizbježnim dijelom svakodnevnog poslovanja i života.

Vrijednost imovine kroz vrijeme

Kada kupite neku stvar, njena početna vrijednost zove se nabavna vrijednost, a ona uključuje sve troškove – od cijene te stvari, do transporta i instalacije. Kroz godine, kako se amortizacija obračunava, ta vrijednost se smanjuje.

Dio koji ste već „otpisali“ zovemo amortizovanom vrijednošću, dok se preostala vrijednost, koju imovina ima u tom trenutku, naziva sadašnjom vrijednošću. Na primjer, ako ste kupili mašinu za 10.000 eura, a kroz pet godina otpisali 5.000 eura, sadašnja vrijednost mašine je 5.000 eura.

Amortizacija se u suštini odnosi na jedini rashod u poslovanju koji ne podrazumijeva stvarni odliv novca. Za razliku od drugih troškova, kao što su plaćanje sirovina, radne snage ili računa, kod amortizacije preduzeće ne mora stvarno da izdvoji novac, već evidentira trošak onoga što preduzeće postepeno gubi u procesu smanjenja vrijednosti onoga što koristi, ali taj gubitak vrijednosti ne zahtijeva isplatu novca.

Piše: Ana Nives Radović