Cijene u Crnoj Gori su ubjedljivo najniže u regionu u odnosu na dažbine koje imamo. Saglasan sam da su cijene veće nego što su bile, ali da za to nisu krivi trgovački lanci. Treba svi da sjednemo za sto – trgovci, uvoznici i predstavnici države i da vidimo gdje sve postoje problemi i da pokušamo da nađemo rješenje, kazao je većinski vlasnik najvećeg trgovačkog lanca marketa u Crnoj Gori „Voli“ Dragan Bokan na panelu pod nazivom „Bojkot trgovine – ko dobija, a ko gubi?“ koji je juče održan na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

Grupa građana Alternativa, koja je na prethodnim izborima bila dio Pokreta Evropa sad, pozvala je prije tri dana građane da naredne sedmice od 17. do 24. februara bojkotuju markete trgovačkog lanca „Voli“ jer su njega izabrali građani u anketi.

Ekonomski fakultet ranije je objavio analizu prema kojoj su cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine povećane uslijed većih proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i zbog rasta troškova kod velikih trgovaca uslijed povećanja bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade.

– Dovedeni smo do zida i mi kao najveći trgovački lanac sa najnižim cijenama u Crnoj Gori, najveći poslodavaca u Crnoj Gori, najveći poreski platiša među trgovačkim kompanijama, najveći domaći proizvođač hrane i najveći otkupljivač domaćih proizvoda, moramo da se branimo od Fejsbuk grupa i populističkih i rušilačkih priča – kazao je Bokan.

U Hrvatskoj značajno niže dažbine
On je na panelu prikazao podatke o poslovanju svoje kompanije, kao i o maržama i dažbinama u Crnoj Gori i regionu.

Upoređivao je primjere Hrvatske, članice Evropske unije i Crne Gore. U Hrvatskoj je PDV na osnovne životne namirnice pet odsto, a u Crnoj Gori 7 ili 21 odsto. Naveo je primjere po svim proizvodima, pa je tako na svoju prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje je stopa PDV-a sedam odsto, platio ukupno ovog poreza za 2,7 miliona eura, a u Hrvatskoj bi za taj promet ova dažbina iznosila 2,03 milion. Na svoj promet voća i povrća u Crnoj Gori, gdje je PDV za te proizvode 21 odsto, platio je tog poreza za 3,97 miliona eura, a u Hrvatskoj gdje porez iznosi pet odsto na taj obim prometa, ova dažbina bi iznosila 1,09 miliona eura.

Naveo je da je prošle godine ukupno platio PDV-a, akciza i carina za 70,2 miliona eura, a kada bi se izuzele dažbine na cigarete i alkohol koje su slične, suma iznosi 59,7 miliona eura.

– Na ovaj promet roba u Hrvatskoj, kada se izuzmu cigarete i alkohol, platili bi dažbine od 51,5 miliona eura, odnosno 8,2 miliona eura manje ili 16,06 odsto manje – naveo je Bokan.Dodatne akcize i carine na devet hiljada artikala

Kazao je da „Voli“ ima 22 hiljade artikala u prodaji, a da je 8.951, koji čine 49 odsto prometa, dodatno opterećen akcizama i carinama. Akcize postoje za 6.498 artikala, a dodatne carine za 4.506, što znači da je oko dvije hiljade dodatno opterećeno i akcizama i carinama. Naveo je da sve ove dodatne dažbine čine osnovicu cijene, koje se kasnije uvećavaju za procente marži i PDV-a.

Da se ove dodatne dažbine ne odnose samo na alkohol i cigarete pokazuje i spisak. Na 916 artikala iz grupe mlijeko, mliječni proizvodi i jaja obračunavaju se dodatne dažbine, odnosno na 90 akcize i na 907 carine, odnosno na oko 80 proizvoda istovremeno oba nameta.

Dodatni nameti obračunavaju se i na 158 artikala iz grupe voće i povrće, na 422 artikla suhomesnatih proizvoda, 152 iz grupe osnovnih životnih namirnica, na 330 proizvoda iz grupe mesne i riblje konzerve, na 384 proizvoda iz zamrznutog programa, na 386 artikala iz grupe pokućstvo… pa je čak Vlada uvela akcize i na 15 artikala iz programa proizvoda za bebe.

Bokan je naveo primjer da na uvozne sireve i sirne namaze postoji uvozna carina od 15 odsto, kao i na konzerve sardine, dok na paštete i konzerviranu tunu ona iznosi 10 odsto. Kazao je i da je na gazirane i negazirane sokove, energetska pića i sirupe uvedena akciza od 25 centi po litru, a za čokolade, krem namaze, bombone, žvake, bombonjere, sladolede… 50 centi po kilogramu. Ovih carina i akciza nema u Hrvatskoj.

Smisao uvoznih carina od 10 do 30 odsto je formalna zaštita domaće proizvodnje, ali one postoje i na artikle kojih nema u Crnoj Gori, dok su dodatne akcize na artikle koji imaju šećer uvedene uz obrazloženje da se štiti zdravlje stanovnika.

Bokan smatra da je to samo obrazloženje a da se u suštini koriste za punjenje budžeta.

Ako se smanji promet, povećaće marže
On je naveo i da je „Voli“ od 2012. do 2023. godine investirao 142 miliona eura u svoje markete i proizvodne objekte, prošle godine je investirao 17 miliona, a u naredne dvije godine će još 57 miliona eura.

– Odnosno svoju dobit smo reinvestirali u iznosu od 200 miliona, od čega je država zaradila najmanje 50 miliona – kazao je Bokan.

On je naveo da država jeste smanjivala dažbine na zarade, ali i da su morali da povećavaju zarade, tako da je bruto iznos za zarade u 2022. godini iznosio 21,2 miliona eura, a u 2024. godini taj trošak je bio 29 miliona.

– Kako mislite da neko investira u kompaniju, vraća kredite i povećava plate, a da nema zaradu. Ukoliko bi maržu smanjili za tri odsto, to ne bi mogli raditi. Ako zbog bojkota dođe do pada prometa, moraćemo povećati marže, to je jedini način – kazao je Bokan.

On je kazao i da jedva čeka dolazak „Lidla“ kako bi se vidjelo da on nema ništa niže cijene nego ostali i pitao zašto državni funkcioneri protežiraju strane, a ne domaće markete.

Đeljošaj: Bojkot nikome neće donijeti ništa
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da je protiv bojkota trgovačkih lanaca jer se time neće dobiti ništa, a ugroziće se ekonomija i domaća proizvodnja.

Na pitanja da li će predložiti smanjenje dažbina, kazao je da podržava uvećanje dažbina na štetne proizvode kao što su slatkiši i gazirani sokovi, iako je to dovelo do povećanja njihovih cijena, ali da bi trebalo analizirati moguće smanjenje PDV-a na osnovne namirnice, voće i povrće i ribu.

On je naveo i da mediji ne treba da prenose populističke izjave o bojkotu već analize stručnih osoba i institucija.

Predsjednik odbora prehrambene i poljoprivredne industrije Milutin Đuranović kazao je da je protiv bojkota jer će ugriziti domaće proizvođače.

– Mi većinu hrane uvozimo i sa njom uvozimo i rast cijena. Zašto imamao najjeftiniji električnu energiju, zato što je proizvodima. Da i nju moramo da uvozimo i ona bi bila skuplja – kazao je Đuranović.

Bokan: Dao bih ponudu za ‘Plantaže’ ako budu na prodaju
Na pitanja o tome da li planira da kupi „Plantaže“, Bokan je kazao da bi dao ponudu ukoliko budu na prodaju.
– Ali mislim da se to neće desiti dok ne dotaknu dno. Godišnje od ‘Plantaža’ kupujemo proizvoda za 8,6 miliona eura i sve im je plaćeno avansno unaprijed. Kroz naše markete prodaju 62 odsto prometa kojeg ukupno imaju u Crnoj Gori. Pitajte njih koliko puta smo im pomogli sa avansima da izbjegnu blokade i isplate zarade. Kada bi me neko pitao, ja bih fabriku i proizvodnju privatizovao, a za zemljište bi plaćali koncesiju. Mislim da ‘Plantaže’ uz dobar menadžment i investicije mogu postati uspješna kompanija – kazao je Bokan.

U odgovoru na pitanja u vezi KK „Budućnosti“, kazao je da su za 14 godina partnerstva u taj klub uložili preko 20 miliona eura i da je ponosan na taj klub.