Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova Glavnog grada je uoči praznika, 30. aprila, predlog odbornika Demokrata, da se jedna od ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću, ratnom ministru unutrašnjih poslova i odbrane, uputio Ministarstvu kulture i medija na izjašnjenje da li predlog ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost propisane Zakonom o spomen obilježima.

To su saopštile tri nevladine organizacije – Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA), rekavši kako smatraju da je ovakva odluka Savjeta „još jedan pokazatelj neprihvatljive kalkulacije s ratnim politikama“ devedesetih godina prošlog vijeka.

Kazali su kako očekuju od Ministarstva kulture i medija da „stavi tačku na ovo pitanje, jer nema zakonskih uslova da se ulica u Podgorici imenuje po Bulatoviću“.

Poručuju da Crna Gora za prijem u Evropsku uniju mora odlučnije demonstrirati sposobnost za doprinos održivom miru u regionu, „a pristup je štetan i za crnogorsko društvo i za sadržajnu regionalnu saradnju“.

„Oko ovog pitanja nevladine organizacije HRA, CGO i ANIMA pisale su i Aleksi Bečiću, lideru Demokratske Crne Gore i potpredsjedniku Vlade, apelujući da on prevenira dalje procesuiranje ovog prijedloga koji su podnijeli odbornici njegove partije. To pismo je podržano od strane 23 nevladine organizacije u Crnoj Gori, a Bečić na njega nije nikada odgovorio“, ističe se u saopštenju.

Na sjednici Savjeta, podsjećaju, bile su i predstavnice HRA i CGO-a. Predsjednik Savjeta, Boris Pejović iz Pokreta Evropa sad (PES), omogućio je predstavnici HRA Elizabeti Mrnjačević da na sjednici iznese argumente protiv predloga, ali joj nije omogućeno da odgovori odbornicima koji su im se suprotstavili, navodi se u saopštenju.

„Mrnjačević je, tom prilikom, iznijela poznate argumente CGO, HRA i Anime da je Pavle Bulatović, u svojstvu ministra unutrašnjih poslova naredio zločin Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica krajem maja 1992. godine, kako je to utvrđeno i pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici Ks. 6/12, od 22.11.2012. godine (dostupna na portalu sudovi.me). Ta naredba značila je da je 66 osoba bošnjačke nacionalnosti poslato na nož Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću. Samo njih 12 preživjelo je izručenje. Pavle Bulatović bio je pod istragom i zbog drugih zločina za koje su sumnjičeni ljudi pod njegovom komandom dok je obavljao funkciju ministra odbrane SR Jugoslavije. Bulatović je ubijen u atentatu u Beogradu, 2000. godine, pod nerazjašnjenim okolnostima“, dodaju iz NVO sektora.

Dodatno, podsjećaju, ona je istakla da bi javno odavanje počasti Pavlu Bulatoviću „značilo glorifikaciju ratnog zločina Deportacije i poslalo bi lošu poruku budućim generacijama“. Skrenula je pažnju na odgovornost odbornika pri predlaganju „ličnosti koje mogu dodatno polarizovati društvo“.

U diskusiji je učestvovalo šest odbornika iz Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske partije socijalista (DPS) i Bošnjačke stranke (BS).

„Odbornici Mitar Vuković i Mitar Šušić oštro su reagovali na izlaganje koleginice Mrnjačević. Vuković, iz Demokrata, koji je i među predlagačima, kazao da je ‘osuđivanje ovog postupka bez dokaza’ i da su ‘Demokrate sa ponosom predložile Pavla Bulatovića’, navodeći da je ‘njegova biografija i ponašanje primjer buduće generacije’. Na sličnoj je liniji bio i njegov partijski kolega Vladimir Vujović koji je prihvatio teze da je ovo bila ‘državna greška’, ali je naveo da ‘kada država pravi grešku to nije samo pojedinac, već mora biti odgovoran državni vrh’. Mitar Šušić je ocijenio da je narativ NVO ‘šupalj i bez pravne osnove’. Dodao je i da je ‘Bulatović bio ministar unutrašnjih poslova u izazovnom istorijskom trenutku’ i da je ‘postupao prema nahođenju, zakonu ili naredbama’. Naglasio je važnost razumijevanja okolnosti vremena pri donošenju odluka i ‘da ne možemo prosuđivati njegove postupke samo iz današnje perspektive’. Takođe, izjavio je da ne želi da ovaj predlog postane ‘platforma za iznošenje ideologija’ i da će NVO ako predlog bude usvojen, vjerovatno organizovati ‘performanse, skidanje ili razbijanje table pod tim imenom’”, kaže se u saopštenju.

Zoja Bojanić Lalović, odbornica DPS-a, naglasila je da bi predlozi za dodjelu imena ulicama trebalo “da nas okupljaju, a ne dijele” i naglasila da je očigledno kad su 23 NVO reagovale da postoji reakcija javnosti. Mihailo Anđušić, takođe iz DPS-a, istakao je da je “situacija u najmanju ruku diskutabilna”, i da treba poštovati stav 23 NVO. Obraćajući se predlagačima zaključio je “da li su oni u pravu ostaje da vidimo, kao što ostaje da vidimo da li ste vi u pravu”.

Edin Tuzović, odbornik BS-a, ocijenio je “devedesete su bile kakve su bile”, i dodao da smatra da bi trebalo proći još vremena da bi se ulice nazivale po ljudima iz tog perioda.

„Pošto su pojedini odbornici tražili dokaze, ukazujemo da su na sljedećem linku dostupni cjelokupni sudski spisi iz predmeta Deportacije u kojima se jasno vidi da su bosansko-hercegovačke izbjeglice deportovane u smrt po naredbi Pavla Bulatovića. U konačnici, od 12 članova Savjeta devet odbornika je glasalo za ovaj prijedlog, uključujuči i PES, dok DPS i BS nisu glasali. Naše organizacije očekuju od Ministarstva kulture i medija da stavi tačku na ovo pitanje, jer nema zakonskih uslova da se ulica u Podgorici imenuje po Bulatoviću. Istovremeno, izražavamo žaljenje što je do ovakvog prijedloga uopšte došlo i što najviši zvaničnici ne smiju da se javno odrede oko ovih pitanja koja ukazuju na sadržaj njihovih vrijednosti i opredjeljenja za evropeizacijom države“, zaključuju HRA, CGO i ANIMA.