Gotovo je izvjesno da će nova Vlada odustati od namjere da se aerodromi u Tivtu i Podgorici prepuste u tridesetogodišnji zakup stranim partnerima, a s obzirom na to da istovremeno država nema prostora da se dodatno zadužuje da bi sama razvijala te ključne saobraćajno-privredne kapacitete, u menadžmentu kompanije Aerodromi Crne Gore (ACG) pripremaju novu razvojno-ekonomsku strategiju. Ona bi trebalo da obezbijedi zadovoljenje oba ključna cilja: da aerodromi ostanu odlučujuće u državnim rukama, a da se istovremeno dođe do svježeg novca neophodnog za njihovu hitnu rekonstrukciju, modernizaciju i efikasnije rukovođenja tom kompanijom.

To je „Vijestima“ nezvanično potvrđeno od izvora bliskih rukovodstvu ACG, uz napomenu da će taj koncept uskoro biti prezentiran novoj vladi. Od buduće vlade se očekuje da nađe najbolji model za razvoj ACG i riješi situaciju sa nezavršenim koncesionim procesom, a procjene su i da će najvjerovatnije birati nove predstavnike države koji će upravljati jednim od najvrednijih resursa.

Model koji se sada priprema u preduzeću može biti samo jedna od opcija koju mogu razmotriti.

Kako do ulaganja

U osnovi, ponuđeni kocept će prodrazumijevati da se ACG djelimično privatizuje na način da bi strateški partner (neka od renomiranih stranih kompanija sa iskustvom u vođenju i razvoju velikih aerodroma u svijetu) otkupila maksimalno do 45 odsto vlasničkog udjela u ACG, koji je sada u stopostotnom vlasništvu države Crne Gore. Otkup vlasničkog udjela, međutim, ne bi se sproveo klasičnim plaćanjem tih akcija Vladi, već ulaganjem strateškog partnera u rekonstrukciju i modernizaciju (moguće i izgradnju novog aerodroma u Tivtu, osim poletno-sletne staze), a što bi koštalo i do 100 miliona eura.

Na taj način riješilo bi se trenutno goruće pitanje loših i nedovoljnih kapaciteta tivatskog aerodroma, koji je ključan za napredak crnogorskog turizma, a ACG bi potom, sa jakim partnerom kao suvlasnikom te kompanije, na međunarodnom tržištu kapitala relativno lako mogao uzeti dodatni zajam za dalja ulaganja koja trebaju aerodromu Podgorica.

„Na ovaj način većinski paket akcija i većinsko vlansištvo u ACG i dalje bi imala država Crna Gora, dobili bismo novi i moderan aerodrom u Tivtu, a istovremeno imali i dva propratna značajna pozitivna efekta: privatni strani partner u ACG bi značajno unaprijedio efikasnost rada i rukovođenja tom kompanijom, odnosno sigurno više ne bi dozvolio da se ona koristi kao politički resurs za predizborna zapošljavanja ili nekritičko razbacivanje novca na razna ‘sponzorstva’ koja su i do sada nerijetko u ACG određivana po političkoj osnovi”, precizirao je sagovornik „Vijesti“ upoznat sa tim planom.

U korona krizi kredit nezamisliv

Ukazuje da je kompanija solventna i sposobna da sama vraća kredite (nevezano za efekte korona krize koju je i ACG osjetio po drastičnom smanjenu i prometa i prihoda), pa je u aktuelnoj situaciji nezamislivo da se ACG zadužuje kod stranih banaka ili drugih kreditnih insituticija – jer bi svaki takav kredit ušao u obračun ukupnog državnog duga, a koji je već praktično doveden do pucanja i nivoa koji se opasno približava iznosu od 100 odsto bruto-domaćeg proizvoda Crne Gore.

„Dakle, sada nema načina da se kreditnim zaduženjem dođe do novca koji nam je neophodno potreban za dalja ulaganja u razvoj aerodroma, pogotovo onog u Tivtu gdje je sutuacija po tom pitanju već duže kritična. Nova politička većina u Crnoj Gori se ranije odredila protiv davanja aerodroma u koncesiju, tako da je ta priča sigurno gotova i jedini preostali racionalan način da se dođe do novca, razviju aerodromi i poboljša efikansost rada ACG je djelimična privatizacija kompanije sa uvođenjem strateškog partnera“, ocijenio je izvor „Vijesti“.

Podsjeća i na to da su dosadašnje vlade, predvođene DPS-om, dovele ACG u sadašnju situaciju jer su kabineti prvo premijera Mila Đukanovića, a kasnije i Duška Markovića, blokirali gotovo dogovoren posao ACG sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja je bila spremna da kompaniji prije nekoliko godina, bez traženja garancija države, dâ izuzetno povoljan dugoročni kredit od oko 50 miliona eura kojim se do sada mogao napraviti moderan i proširen aerodrom u Tivtu. To je obustavilo insistiranje DPS-a, kojem se u naumu priključila i Bošnjačka stranka, da se aerodromi u Tivtu i Podgorici daju u zakup, a mnogi su procjenjivali da je ACG unaprijed spreman za stranog partnera – turski TAV, što su zagovornici dugoročnog izdavanja javno negirali. Ovakvom modelu o koncesiji su se protivili u SD-u, dijelu donedavne vladajuće koalicije, kao i HGI, a rezerve je iskazala i Evropska komisija, kao i dio stručne javnosti koji je ukazivao na mane koncesionog postupka.

Nezvršeni posao odlazeće Vlade

Koncesioni postupak za ACG nije završen do kraja mandata odlazeće Vlade, koja ga je počela pripremati i sprovoditi ljeta 2017. godine.

Proces je zbog žalbi ponuđača pa korona krize blokiran od prvih mjeseci ove godine, kada je završen pretkvalifikacioni postupak zainteresovanih ponuđača.

Pretkvalifikaciju su prošla četiri ponuđača: “Incheon International Airport Corporation” iz Južne Koreje koji upravlja najvećim aerodromom u Aziji koji ima godišnji promet od preko 65 miliona putnika, kao i “GMR” iz Indije koji ima nekoliko aerodroma u toj državi i na Filipinima kao i “Sabiha Gokcen” u Istanbulu na kojem su od preuzimanja 2008. povećali broj putnika sa 4,3 na 35 miliona. Tu su i konzorcijum francuskog AdP-a i turskog TAV-a koji na svojim aerodromima ima preko 120 miliona putnika godišnje, a već imaju tri u susjedstvu – Zagreb, Skoplje i Ohrid te “Corporacion America Airports” iz Luksemburga, čiji portfolio većinom čine aerodromi u Južnoj Americi, a u Evropi imaju Firencu, Pizu i Jerevan.

U međuvremenu AdP, koji je vlasnik TAV-a sa kojim u konzorcijumu nastupa na crnogorskom tenderu za aerodrome, postao je i suvlasnik sa 49 odsto udjela u indijskom GMR Airportsu i pravom da postavi izvršni menadžment te kompanije, čime su dva od preostala četiri takmaca za dobijanje u koncesiju aerodroma u Crnoj Gori, praktično postala jedan „igrač“. Vlada premijera Duška Markovića u ime koje je tendersku komisju za davanje aerodroma u zakup vodio vicepremeijer Milutin Simović (DPS), ranije je najavljivala da od novog koncesionara očekuje da dobije najmanje 100 miliona eura u formi avansne uplate zakupnine, najmanje 10 odsto godišnje koncesione naknade od ukupnih prihoda oba aerodroma i investicije koncesionara u aerodromsku infrastrukturu u iznosu od najmanje 200 miliona eura.