Projekat istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori ni u jednom trenutku nije bio pod znakom pitanja. Veliki broj aktivnosti u Crnoj Gori vezanih za istraživanje nafte i gasa se nesmetano odvija uprkos izmijenjenim okolnostima poslovanja i u toku su pripremne radnje za prvo istražno bušenje koje će, prema sadašnjim procjenama, početi u prvom kvartalu naredne godine, saopšteno je Portalu Analitika iz nacionalne Uprave za ugljovodonike. 

,,Baš kao i sve industrije u svijetu, i industrija nafte i gasa je osjetila posljedice pandemije koronavirusa. Zatvaranje granica, nemogućnost dolaska podizvođača u našu državu samo su neke od logističkih poteškoća koje su nastale usljed pandemije i koje su onemogućile da prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju počne tokom ljeta ove godine, kako je inicijalno bilo planirano. Aktivnosti u industriji nafte i gasa na globalnom nivou su usporene i mnoga istraživanja su obustavljena do daljnjeg”, naglašavaju iz Uprave za ugljovodonike.

Logistička baza u Luci Bar: Precizirali su da je logistička baza uspostavljena u Luci Bar i da je već dopremljen dobar dio materijala koji će biti korišćen za istražno bušenje.

,,Postrojenje za prvo istražno bušenje trenutno se nalazi na Malti gdje se vrše finalne provjere i pripreme prije dolaska u crnogorski akvatorij. Prema programu bušenja, prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju trajaće oko 180 dana rada. Ukoliko se aktivnosti budu odvijale po planu, za očekivati je da do kraja 2021. godine imamo informaciju da li u crnogorskom podmorju na predmetnim lokalitetima postoji ugljovodonični resurs ili ne”, naveli su iz Uprave za ugljovodonike u odgovorima na upit Portala Analitika. 

Iz Uprave za ugljovodonike su podsjetili da su koncesionari Eni i Novatek, u skladu sa obavezama iz Radnog programa Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, izvršili 3D geofizička istraživanja krajem 2018. godine, 

,,Na prikupljenimpodacima je izvršen procesing tokom 2019. godine. Tako procesirani iobrađeni podaci su interpretirani i na osnovu njih definisane su lokacije na kojima će biti vršena prva istražna bušenja. Početkom ove godine završeno je geomehaničko ispitivanje tla na mikrolokalitetima na kojima će se vršiti bušenje i na kojima će biti instalirana bušačka platforma, au cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna. Jedna bušotina, i to bušotina za koju je planirano da ide do dubine od 6.500 metara, biće bušena 27km jugozapadno od Bara. Na tom mjestu dubina mora je 100 metara. Druga, plića bušotina će ići do 1.500 metara dubine i trebalo bi da provjeri postojanje gasnog prospekta. Ova bušotina će biti nešto bliža i nalaziće se na 15,6 km od Luke Bar”, ističu iz Uprave za ugljovodonike.

Bezbjedna životna sredina aposlutni prioritet: Iz Uprave za ugljovodonike napominju da je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine usvojila Elaborat o procjeni uticaja istražnog bušenja na životnu sredinu, čime su se stekli uslovi za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju. 

,,Kao što smo mnogo puta da sada podvukli, bezbjedna životna sredina je apsolutni prioritet koji nema alternativu. Taj stav je dodatno podržan odredbama u Zakonu o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, kao i koncesionim ugovorima koji obavezuju na poštovanje najbolje prakse u dijelu očuvanja životne sredine. Opreza nikad dosta kada je riječ o bezbjednosti, ali možemo reći da smo koncesionim ugovorima dobili maksimalno obezbjeđenje za sve aktivnosti koje će biti realizovane od strane koncesionara, uključujući, pored standardnih finansijskih osiguranja tipičnih za industriju, i krajnje garancije matičnih kompanija kojima koncesionari, svom svojom imovinom, odgovaraju za sve eventualne štete nastale tokom izvodjenja upstream aktivnosti, a koje ne bi mogle biti naplaćene kroz klasična osiguranja”, pojasnili su iz Uprave za ugljovodonike. 

Naglašavaju da je kompanija Eni, koja će vršiti bušenje prve istražne bušotine, globalno najiskusnija kompanija kada je riječ o bušenjima u Jadranskom basenu, ,,što je razlog više za optimizam da će ovo bušenje proteći bez incidenata”.

Prve istražne bušotine nose najveći rizik: Iz Uprave za ugljovodonike su konstatovali da u Jadranskom moru trenutno ima na desetine proizvodnih bušotina. 

,,Do sada je izbušeno preko 15.000 istražnih bušotina, i to najviše u Italiji, dok ih je značajan broj i u Hrvatskoj. Iako su prve istražne bušotine, zbog mnogo nepoznanica koje nose sa sobom, bušotine koje nose najveći rizik od potencijalnogincidenta, ipak do sada u Jadranskom moru nije bilo incidenata koji bi na bilo koji način ugrozili ekosistem. Vjerujemo da se neće desiti ni ubuduće”, kazali su iz Uprave na čijem je čelu mr Vladan Dubljević.

Nema adekvatne zamjene za naftu i gas: Odgovarajući na pitanje da li industrija nafte i gasa ima budućnost, iz Uprave za ugljovodonike uvjeravaju da će nafta i gas, u decenijama koje dolaze, imati nezamjenjivu ulogu na energetskoj karti svijeta, iako se ide ubrzanim korakom prema obnovljivim izvorima energije.

,,Još uvijek, na vidiku, ne postoji nijedan energent koji bi mogao zamijeniti ugljovodonike. Stiče se utisak, kroz sve veću prisutnost električnih putničkih automobila, da se era potrošnje dizela i benzina biliži kraju. No, to je samo privid. Čak i kada bi se, na globalnom nivou, svi putnički automobili zamijenili električnim, to bi u konačnom smanjilo ukupnu potrošnju nafte i gasa za samo 20 procenata. Ostalih 80 posto ostaje za kamionski i brodski prevoz, avionski saobraćaj i ogroman konzum koji danas ima petrohemija. Nafta i gas će još dugo imati ulogu primarnog energenta u svijetu”, poručili su iz Uprave za ugljovodonike, ističući da je “naša obaveza i odgovornost, prema sadašnjim i budućim generacijama, da na pravi način procjenimo i valorizujemo zalihe ugljovodonika kao prirodnog bogatstva u vlasništvu države”.

Upitani da li se planira raspisivanje novih tendera za istraživanje nafte i gasa u našem dijelu Jadrana, iz Uprave za ugljovodonike su naglasili da je fokus Crne Gore na predstojećem istražnom bušenju i njegovim rezultatima. 

“Možemo reći da ne samo mi, već cijeli reon Jadranskog basena sa pažnjom prati kako će se odvijati istražno bušenje, jer će to u velikoj mjeri odrediti pravac i dinamiku budućih istraživanja cijelog regiona. Rezultati istraživanja će odrediti i dinamiku objavljivanja novih tendera”, zaključili su iz Uprave za ugljovodonike.