U 2018. na radu povrijeđeno 1.199 osoba: Zakon o zaštiti zdravlja se ne odnosi na one koji rade na crno

    5 godina pre 742 pregleda Izvor: vijesti.me

Tokom 2018. godini u Crnoj Gori je na radu povrijeđeno 1.199 osoba, od čega u Bijelom Polju 113, a poslije građevinarstva, najveći broj smrtnih slučajeva ili kolektivnih povreda je u oblasti poljoprivrede i šumarstva.

To je, na konferenciji za medije „Zaštita na radu u poljoprivredi i šumarstvu“ u Bijelom Polju, kazala Danijela Šuković, načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Najviše povrijeđenih je u Podgorici, a slijede Nikšić i Bijelo Polje.

„Međutim, taj broj se odnosi samo na prijavljene povrede na radu Fondu za zdravstveno osiguranje. Taj fond podatke o povredama na radu dostavlja našem ministarstvu“, rekla je Šuković.

Ona je pojasnila da se Zakon o zaštiti zdravlja odnosi samo na zaposlene.

„Na one koji rade na crno zakon se ne odnosi. Uviđaj prilikom povrede sa smrtnim ishodom moraju da obavljaju inspektori rada, odnosno inspektori za zaštitu zdravlja, ali samo u situacijama kada strada, teško se povrijedi radnik, ili je u pitanju kolektivna povreda na radu zaposlenih. Na ostale se zakon ne odnosi“, pojasnila je ona.

Inspektor rada i koordinator poslova zaštite zdravlja na radu u Crnoj Gori, Zlatko Popović, rekao je da svi koji se bave ovom oblašću moraju da vode računa o tome da, pored podizanja svijesti poljopoprivrednika i onih koji se bave eksploatacijom šume,  budu registrovani.

„Zaposleni ima pravo na zaštitu samo ako rade kod pravnog lica. Tek kada je registrovan i obavlja djelatnost u skladu sa propisima, on zaključuje ugovor o radu i onda ta osoba ima pravo na zaštitu zdravlja na radu“, kazao je on.

Ranko Kankaraš iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja rekao je da projektom žele kroz zajednički rad da pojačaju svijest i utiču na ljude da ozbiljnije shvate situaciju.

„Samo u Bjelom Polju smo prošle godine imali dva smrtna slučaja, a ljudi su radili u sektoru šumarstva. Ako stvarno želimo pomognemo da se poveća zaštita na radu, onda je potrebno te ljude i preduzeća koja se bave tim poslovima stimulisati na neki način da nabave zaštitnu opremu, naročito onu koja  je potrebna da bi se spriječile povrede“, rekao je on.

Potpredsjednik Opštine Bijelo Polje, Nermin Bećirović, kazao je da zabrinjava što veliki broj osoba djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu obavlja u svojoj režiji.

„Sugerisao sam da se dođe i do tih zaposlenih, da ih informišemo o njihovim benefitima, da ih informišemo koje su njihove obaveze i šta je dobro za njih kako bi se zaštitili. Uži član moje porodice je prije nekoliko godina stradao, a da je imao saznanja o zaštiti na radu možda bi danas bio živ“, rekao je Bećirović.

Sekretar Sekretarijata za ruralni razvoj Opstine Bijelo Polje, Jasmin Ćorović, rekao je da su sa lokalnog nivoa spremni da izdvoje sredstva kako bi poljoprivredne proizvođače zaštitili na radu.

Policijski inspektor za saobraćaj Srđan Šćekić naveo je primjer kada je prije par mjeseci stradao traktorista, da bi se utvrdilo da je imao 2,47 promila alkohola u krvi. 

On je predložio da vlasnici firmi gdje su brente, bageri i buldožeri, radnike testiraju na alkohol.

Željko Đukić, predsjednik NVO „Multimedijal Montenegro“, koji je i koordinator projekta, rekao je da im je ciljna grupa 1.500 poljoprivrednih proizvođača i građana koji se bave šumskim djetnostima sa teritorija opština Bijelo Polje, Mojkovac i Berane.

„Angažovaćemo i eksperta za zaštitu na radu u poljoprivredi i šumarstvu koji će izraditi priručnik, a mi ćemo ga odštampati u 1.500 primjeraka i distribiurati onima kojima je potreban. Izradićemo i veb sajt na kojem će sve što smo radili biti dostupno. Nadam se da ćemo projektom, koji će trajati šest mjeseci, obuhvatiti 4.500 osoba. Programom će široj javnosti biti predstavljen značaj upotrebe zaštitne opreme i opreznog rukovanja mašinama i mehanizacijom u poljoprivredi i šumarstvu i kroz to očekujemo da će se smanjiti broj povreda i smrtnih slučajeva“, rekao je Đukić.