Socijaldemokratska partija (SDP) ponovo će Skupštini predložiti izmjene Zakona kojim bi se PDV na struju smanjio sa sadašnjih 21 na sedam odsto, kako struja u Crnoj Gori ne bi bila najskuplja u Evropi u odnosu na životni standard, najavio je “Vijestima” član Predsjedništva te stranke Mirko Stanić.

Smanjenje PDV-a za građane i privredu bi anuliralo negativne efekte povećanja izdvajanja za obnovljive izvore energije i poskupljenje struje za šest odsto za većinu potrošača kroz uvođenje novih tarifnih paketa. SDP je u martu predložio ove izmjene Zakona o PDV-a zajedno sa inicijativom za povećanje minimalne zarade i ukidanjem kriznih poreza, ali je skupštinska većina odbila i da ih uvrsti u dnevni red.

“Smanjenjem PDV-a bi, po uzoru na Hrvatsku koja je od 1. januara 2017. godine smanjila stopu PDV-a na električnu energiju sa 25 na 13 odsto, pomogli građanima čiji je standard značajno ugrožen zbog visokih računa, koji po podacima EUROSTATA, iznose više nego u Francuskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Norveškoj i drugim razvijenim državama ukoliko se uzme u obzir paritet kupovne moći. Nažalost, vladajuće partije odbijaju da stave ovaj zakonski predlog na raspravu već duže od pola godine”, kazao je Stanić.

Uštede smanjenjem PDV-a mogu biti značajne za građane. Na primjer, ako je nekom osnovni račun za struju 60 eura, on plati još 12,6 eura PDV-a po stopi od 21 odsto. Ukoliko bi stopa bila sedam odsto porez bi iznosio 4,2 eura, odnosno uštedio bi 8,4 eura. Za 12 mjeseci tom domaćinstvu ostalo bi sto eura, što je vrijednost struje za mjesec i po ili koliko koštaju udžbenici za dva osnovca. Ako je osnovni račun domaćinstva 100 eura, na smanjenju PDV-a mjesečno bi uštedjeli 14 eura ili 168 eura godišnje.

Za firmu koja mjesečno troši hiljadu eura za struju mjesečna ušteda bi bila 140 eura, a godišnja 1.680 eura, što je više nego tri prosječne zarade. Time bi mnoge firme bile konkuretnije i mogle bi da smanje cijene svojih proizvoda i usluga.

“Cijena struje je značajan input za ogroman broj roba i usluga koje plaćaju građani Crne Gore i ukoliko se ne usvoji predlog zakona o smanjenju PDV-a, jasno je da će cijene i dalje nastaviti da rastu, a zbog stagniranja prosječne plate koja je na istom nivou već nekoliko godina, dolazi do realnog pada njihove vrijednosti koje po zvaničnim državnim podacima iznosi skoro tri odsto u protekloj godini. Ili prevedeno na običan jezik, i pored rasta BDP-a i ogromnog rasta poreskih prihoda kojim se hvali Vlada došli smo u situaciju da su nam građani siromašniji nego prije ovih ‘epohalnih uspjeha’”, kazao je Stanić.

Na rast cijena osim visoke cijene struje prošle godine je uticalo i povećanje više stope PDV-a sa 19 na 21 odsto, a godinu ranije usljed povećanja akciza na gorivo za sedam eurocenti po litru, dok “krizni porez” na plate 38.000 građana ostaje na snazi i pored rasta kojim se hvali Vlada.

“Sva ova povećanja i opterećenja dovode do realnog pada životnog standarda građana, što već sada stvara značajne probleme, posebno za skoro četvrtinu naših sugrađana koji su u zoni rizika do siromaštva i koji izlaz iz ove situacije nalaze u emigraciji iz Crne Gore.

Naravno, značajno su bogatiji samo vlasnici mHE i vjetroelektrana koji će preko računa za struju ove godine prihodovati desetine miliona eura”, kazao je Stanić.

100 eura godišnje bi smanjenjem PDV-a uštedjelo domaćinstvo čiji je prosječni osnovni račun za struju 60 eura

Neto profit Elektroprivrede i njenih preduzeća, prema konsolidovanom izvještaju, prošle godine je iznosio 57 miliona eura, a zadržana dobit iz prethodnog perioda iznosi 61 milion eura, koju kompanija čuva kao depozit u bankama, najviše Prvoj banci.

Stanić kaže da EPCG kao akcionarsko društvo, iako država ima preko 80 odsto vlasništva, ne mora smanjivati profit.

“Vlada, koja je za tu oblast zadužena, može kroz smanjenje svog učešća u računu anulirati negativne efekte visoke cijene električne energije opterećene milionskim izdacima za mini-hidroelektrane i vjetroelektrane čiji su vlasnici uglavnom bliski rođaci, kumovi i prijatelji funckionera DPS-a. Našim predlogom da se na struju računa niža stopa PDV-a od 7 umjesto 21 odsto, ne bi bila ugrožena fiskalna stabilnost, jer po podacima poreskih organa imamo rast naplate poreza i carina za 10 odsto u odnosu na plan za ovu godinu, tako da bi i pored ovog smanjenja, država po osnovu PDV-a prihodovala skoro isto novca koliko i prošle, rekordne 2018. godine”, kazao je Stanić.

Minimalac da bude koliko i minimalna prehrambena korpa

Stanić je kazao da će SDP ponovo tražiti povećanje minimalne zarade na nivo polovine prosječne, kao i smanjenja opterećenja poslodavaca čime bi se oslobodila značajna sredstva za povećanje plate i dobio novac za investiranje.

“Činjenica je da je, i pored povećanja minimalne zarade na 222 eura, koje je usvojeno prije mjesec dana, ta zarada među najnižima u regionu i Evropi. Druge zemlje, posebno nove članice EU su kroz povećanje minimalne zarade dovele do povećanja prosječne zarade za 10-15 % u protekle dvije-tri godine. Kod nas je situacija da je prosječna plata realno manja danas, i to za 3% nego što je bila prije dvije godine, što je svakako posljedica i činjenice da preko 77.000 radnika prima manje od 250 eura”, kazao je Stanić.

On je navao da je u Srbiji povećana minimalna zarada na 255 eura, odnosno za sto eura u protekle četiri godine, čime je značajno pretekla Crnu Goru.

“Time su doveli do podizanja iznosa prosječne zarade koja će sa 396 eura, koliko je iznosila prije par godina, doći do 500 eura na kraju ove godine. Zbog toga je nužno da se minimalna plata u Crnoj Gori poveća na, za početak, 250 eura jer je po podacima Monstata potrebno čak 270 eura za minimalnu prehrambenu korpu, te smo mišljenja da bi i minimalna plata morala biti na približno istom nivou”, naveo je Stanić.