Poljoprivredno gazdinstvo Obrenića u Matarugama, Ljutićima i Rabitlju bavi se proizvodnjom žitarica, malina i pčelarstvom

    4 godine pre 1536 pregleda Izvor: PV Informer
REDAKCIJA

Poljoprivredno gazdinstvo Gorana Obrenića u Matarugama i Ljutićima kod Pljevalja, bavi se proizvodnjom i preradom integralnih žitarica, kao i proizvodnjom malina u selu Rabitlje. Od integralnih žitarica proizvode ječam, heljdu, raž i speltu, koje se posle žetve prerađuju u brašno u vodenici potočari u selu Brvenica, vlasnika Mira Brka Đačića, koja vrši uslugu mljevenja žita. Takođe se bave i pčelarstvom.

Radi se o porodičnom gazdinstvu Gorana Obrenića registrovanog poljoprivrednika koji se ovim poslom bavi nekoliko godina, a pored Gorana ratarske poslove obavljaju i njegova supruga i sin. Raspolažu sa svom potrebnom mehanizacijom za obavljanje poljoprivrednih proizvoda, pa im nije potrebna dodatna radna snaga. Od mehanizacije raspolažu sa traktorom kao i svim potrebnim priključcima i kombajnom.

Površine pod žitaricama zasiju na površini od 12 hektara, od toga se najviše zasije heljde na površini od 6 hektara. Površine su dobrim dijelom u njihovom vlasništvu, dok se jedan dio zemljišta iznajmljuje. Poslom oko proizvodnje žitarica bave se već 5 godina, a prozvodnjom malina od prije 2 godine.

Za proizvodnju žitarica i malinarstvo od Ministarstva poljoprivrede nisu dobijali nepovratna sredstva kroz Program IPARD lajt, razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore ali od Ministarstva dobijaju sredstva subvencije za sjetvu i žetvu.

Od opštine Pljevlja imaju podršku koja je za svaku pohvalu i ta podrška se obezbjeđuje preko Sekretarijata za privredu i njihove Službe za poljoprivredu, a ostvaruje se kroz finansijsku podršku, nabavku sjemena, opreme i stručnih savjeta. Kad je u pitanju ratarstvo, od opštinske službe veliku podršku kroz stručne savjete za sjetvu i žetvu imaju od inžinjera Zaima Strujića.

Što se tiče prodaje integralnog brašna nemaju problema jer je velika potražnja, dobru saradnju imaju sa lancem prodavnica „Žitoprodukta“ iz Pljevalja, kao i još nekim vlasnicima trgovinskih objekata u Pljevljima, a posjeduju i svoju prodavnicu. Dio proizvedenog brašna proda se i u Podgorici, Nikšiću, Šavniku i po narudzbini. Imaju saradnju i sa Nikšićkim mlinom koji otkupljuje višak žitarica, kad su prinosi natprosječni.

U organskoj su proizvodnji i smatraju da su cijene njihovog brašna povoljne i konkurentne. Heljdu prodaju po cijeni od 2,5 eura, ječam 1,20 eura, raž 1 euro, a steljtu 2.80 eura. Planiraju da nabave dodatni dio mehanizacije. Jedan dio mehanizacije je već naručen, a planiranju i izgradnju manjeg pogona za pakovanje brašna. Naredne godine planiraju da konkurišu za dobijanje sertifikata za proizvodnju organske hrane.

Pakovanja brašna su od jednog kilograma kao i 5,10 i 25 kilograma. Žitarice se melju u vodenici potočari i brašno od žitarica samljevenih na prirodan način, ispod vodeničnog kamena zadržavaju poseban kvalitet. Prinosi su po vrsti žitarice 1-2 tone. Ove godine su površine znatno veće pod heljdom pa će i prinosi heljde biti procentualno znatno veći u odnosu na druge vrste žitarica.

Obrenići u selu Rabitlje kod Pljevalja posjeduju i Plantažu malina na površini od pola hektara. Na početku proizvodnje malina izabrali su veoma kvalitetnu sortu za sadnju koja daje dosta prinosa, a uvoz je iz Srbije. Sve sadnice su se primile i dale rod, a Ministarstvo je učestvovalo 50 posto sa plaćanjem sadnica. U naredne dvije godine očekuju mnogo značajnije prihode.

Sa Turističkom organizacijom u Pljevljima nisu imali posebnu saradnju, osim poziva na Sajam poljoprivrednih proizvoda, koji je u međuvremenu otkazan zbog epidemije korona virusa, ali su raspoloženi za sve vidove saradnje.

Maline beru i prodaju u svježem stanju, isključivo po narudzbi za građane Pljevalja i njihovu rodbinu van Pljevalja, jer ne vrše pijačnu prodaju. Broj kontakta za prodaju je 068-808-530. Sa plantaže uberu 200 grama maline po sadnici da bi u četvrtoj godini bi prinos trebao dostići iznos od 800 grama po sadnici. Zemljište je dosta plodno,a za prihranu se koristi organska prihrana.

Obrenići se pored proizvodnje žita bave i pčelarstvom pa posjeduju oko 30 pčelinjih društava. Med koriste za svoje potrebe, a dio meda se odvoji za prodaju.