Prijedlog za tužilaštvo je da ujednači tužilačku praksu u ocjeni da li ljekar pri obavljanju zdravstvene djelatnosti predstavlja službeno lice, da nadležni državni tužilac, odmah po prijavi nasilja u zdravstvenoj ustanovi sprovede izviđajni postupak i u što kraćem roku odluči da li u konkretnom slučaju postoje uslovi za krivično gonjenje

Ministar pravde Zoran Pažin obećao je predstavnicima Sindikata doktora medicine da će na Vladi razgovarati o tome da se predvidi budžet za 24-satno obezbjeđenje u ustanovama sa „većim rizikom, kao što su psihijatrijske ambulante i bolnice, jedinice hitne pomoći, pa u Sindikatu vjeruju da će to biti uskoro i riješeno.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić kazala je juče da su zatražili da to bude profesionalno obezbjeđenje, a svi detalji biće precizirani na sastanku u septembru, kada bi ponovo trebalo da razgovaraju sa Pažinom o konkretnim prijedlozima za mjere koje će dovesti do manjeg obima nasilja u zdravstvenim ustanovama. Popović-Samardžić ističe da na ovom sastanku moraju da naprave strategiju kako da riješe ozbiljan problem napada na zdravstvene radnike.

POVJERENJE

Na sastanku u junu, podsjeća sagovornica, razgovaralo se najviše da sudstvo i tužilaštvo što brže procesuiraju sve takve postupke, kako bi se i na taj način djelovalo na javnost.

Iako Zakon dozvoljava strože kažnjavanje, sudska praksa je pokazala da se tome ne pribjegava i tražićemo promjene u tom pogledu. Kazne su uglavnom simbolične, pa izostaje efekat koji želite postići kažnjavanjem korektivni efekat se zapravo ne postiže objašnjava Popović-Samardžić.

Ističe da im ministar pravde Zoran Pažin uliva veliko povjerenje.

Rekao je da će na Vladi razgovarati o tome da se predvidi budžet za obezbjeđenje koje bi bilo stalno prisutno u ustanovama sa „većim rizikom, kao što su psihijatrijske ambulante i bolnice, hitna pomoć navela je Popović-Samardžić.

Sindikat, kaže ona, ima i rezervni plan ukoliko set preventivnih mjera koje su pripremili ne da rezultate.

Nadamo se da za njim neće biti potrebe i da ćemo mjerama koje smo pripremili uspjeti da riješimo problem kaže naša sagovornica.

Sastanku koji je u junu održan ovim povodom prisustvovali su, osim potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina ministar zdravlja Kenan Hrapović, direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković, predsjednik Krivičnog vijeća Vrhovnog suda Radule Kojović, rukovoditeljka u podgoričkom Višem državnom tužilaštvu Vesna Jovićević i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.

PREPORUKE

Sindikat doktora medicine za prevenciju nasilja nad medicinskim radnicima, između ostalog, u preporukama pripremljenim za septembarski sastanak, predlaže da Ministarstvo zdravlja, u roku ne dužem od šest mjeseci, pripremi prijedlog zakona o ljekarima. Od Ministarstva unutrašnjih poslova traže da Uprava policije obezbijedi stalno prisustvo svojih službenika u centrima za podršku, u terminima kada se pacijentima daje supstituciona terapija, kao i da se uvede posebna telefonska linija za prijavu nasilja u zdravstvenim ustanovama. Vrhovnom sudu je predloženo da donese obavezujući načelni pravni stav o minimalnom iznosu kazne za lice koje počini prekršaj ili krivično djelo uzdravstvenoj ustanovi radi generalne prevencije, te da se lice koje je nanijelo povredu zaposlenom zdravstvenom radniku ili učinilo prekršaj u zdravstvenoj ustanovi kazni shodno zakonu bez obzira da li se oštećeni pridružio krivičnom gonjenju.

Prijedlog za tužilaštvo je da ujednači tužilačku praksu u ocjeni da li ljekar pri obavljanju zdravstvene djelatnosti predstavlja službeno lice, da nadležni državni tužilac, odmah po prijavi nasilja u zdravstvenoj ustanovi sprovede izviđajni postupak i u što kraćem roku odluči da li u konkretnom slučaju postoje uslovi za krivično gonjenje, kako bi se spriječilo uticanje nasilnika na oštećene, kao i da se državni tužilac u slučaju specijalnih povratnika, koji su u više navrata izvršili krivična djela u zdravstvenim ustanovama, protivi uslovnom otpustu okrivljenih.

Analiza napada na medicinsko osoblje koju je, na inicijativu potpredsjednika Vlade Zorana Pažina, uradio Sindikat doktora medicine, pokazala je da su u proteklih nekoliko godina u Crnoj Gori napadnuta 82 zdravstvena radnika.

Prikupljeni podaci su za perioda od 2015. do 2019. godine. Podaci su nepotpuni jer je, kako se navodi u analizi, određeni broj ljekara odbio da govori o napadima na radnom mjestu iz straha da to ne proizvede ponovne neprijatnosti sa počiniocima.

Najviše napada evidentirano je u domovima zdravlja 31, od čega čak 21 u podgoričkom Domu zdravlja, Kliničkom centru 19, Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć 17, opštim bolnicama 13.

Da problem napada na medicinske radnike ne jenjava ukazuje i primjer iz juna kada je bivši pacijent fizički nasrnuo na medicinsku sestru koja radi na Klinici za psihijatriju, a nakon što mu nije dozvolila da pođe u posjetu pacijentkinji koja se liječi u toj klinici. To mu nije bilo dovoljno, pa je napao i psihološkinju N. P, a kada ih je izudarao nastavio je da ih vrijeđa. Napao je i ljekarku T. P. J. koja je bila na odjeljenju.

Napad na medicinsku ekipu zabilježen je i u avgustu u Pljevljima je starija pacijentkinja nasrnula na ekipu Hitne pomoći i kamenovala im vozilo.