Dok dio crnogorskih funkcionera ne brine kako da riješi pitanje krova nad glavom, a nekima Vlada stan ili povoljan kredit dodijeli i više puta, njihove kolege u zemljama regiona i Evropskoj uniji o tome mogu samo da sanjaju jer, prema riječima sagovornika, slična praksa u tim državama ne postoji ni na nivou ideje.

Tako jedino ministri, sudije, tužioci i poslanici u Crnoj Gori, čije plate iznose i po više hiljada eura, mogu od Vlade da dobiju povoljne stambene kredite koje vraćaju u simboličnim mjesečnim ratama od 30, 40 do 100 eura. Oni koji dobiju, na primjer, stan u mnogim slučajevima plaćaju samo petinu njegove tržišne vrijednosti dok ostatak pada na leđa poreskih obveznika.

Nešto slično, kako su kazali iz vlada Slovenije i Sjeverne Makedonije, u tim državama ne postoji.

U Sloveniji, koja je članica EU od 2007. godine, funkcioneri mogu samo da sanjaju o dobijanju stana u trajnom vlasništvu. Iz Vlade te države kazali su da postoji mogućnost da neko dobije stan samo na korišćenje – i to u određenim slučajevima.

“Opšti uslovi za odobravanje korišćenja stambenog prostora, jeste da zvaničnik, njegov bračni drug ili partner, vanbračni partner ili neko od njegovih članova uže porodice, a koji će živjeti sa njim u domaćinstvu, nije vlasnik ili suvlasnik adekvatnog objekta za stanovanje ili stambene kuće, u mjestu gdje mu se nalazi kancelarija ili na udaljenosti od 20 kilometara od mjesta gdje obavlja svoju funkciju. Pravilnik o stanovanju samim tim ne omogućava dobijanje stambenog kredita koji bi funkcioneru omogućio kupovinu stana”, kazali su iz Vlade Marjana Šareca.

Slično je i u Sjevernoj Makedoniji, iz čije Vlade su kazali da njihovi funkcioneri od države ne mogu da dobiju stambeni kredit i vraćaju tek petinu iznosa kao što je slučaj sa njihovim crnogorskim kolegama.

“Komisija za stambena pitanja ovlaštena je samo za dodjelu stanova po osnovu zakupa i ti stanovi se koriste samo dok osoba obavlja funkciju koja joj je dodijeljena”, navodi se u odgovoru Vlade Zorana Zaeva.

Dodaju da pravo na stan za koji se plaća mjesečni zakup imaju samo funkcioneri čije je prebivalište udaljeno najmanje 30 kilometara od mjesta u kojem obavljaju svoju funkciju, a nemaju svoj stan.

Iz zvaničnog Skoplja su i više puta napomenuli da su korisnici tih stanova u obavezi da redovno izmiruju mjesečnu stanarinu.

Za one čije je prebivalište udaljeno najmanje 100 kilometara od mjesta gdje obavljaju funkciju, predviđena je i subvencija do 100 eura, a novac se isplaćuje sa računa institucije u kojoj je osoba zaposlena.

Praksa davanja povoljnih stanova i kredita za funkcionere, kako je “Vijestima” rečeno iz Vlade Republike Srpske, ne postoji ni kod njih.

“Funkcioneri i državni službenici u RS nemaju povlastice kada je riječ o rješavanju stambenog pitanja”, kazali su kratko.

Iako zakonska pogodnost prilikom rješavanja stambenog pitanja funkcionera, kako kažu iz Vlade Radovana Viškovića, ne postoji, novinari podsjećaju da to ipak ne znači da se u praksi javnim novcem ne plaćaju stambeni krediti funkcionera.

Iz redakcije Transparency International BiH su podsjetili na slučaj Milice Marković, nekadašnje poslanice Srpskog narodnog saveza u Narodnoj skupštini RS, čiji je stambeni kredit plaćen – robnom rezervom mazuta.

Tadašnja poslanica je 2000. godine od tada premijera Milorada Dodika tražila da joj Vlada RS kupi stan. Centar za istraživačko novinarstvo BiH kasnije je otkrio da je petosoban stan, mimo zakonskih procedura, plaćen javnim novcem. Vrhovni sud RS u martu je donio presudu kojom se njoj oduzima pravo vlasništva na sporni stan. U presudi Vrhovnog suda, pored ostalog, navodi se da “nije propisana mogućnost sticanja prava svojine na stanu koji se obezbjeđuje za potrebe poslanika i funkcionera”.

Praksa dodjele stanova funkcionerima u trajnom vlasništvu ne postoji ni u Bosni i Hercegovini. Takva potvrda nije mogla biti dobijena od bh. institucija, odakle su iz maila u mail, redakciju prebacivali iz Federacije, na Vijeće ministara, nazad, pa na Službu za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH…

O praksi dodjele stanova funkcionerima u trajnom vlasništvu u toj državi, na kraju odgovoreno iz medija.

“Javni funkcioneri i državni službenici u BiH nemaju slične privilegije, to u teoriji nije moguće”, kazali su iz redakcije Transparency International BiH.

Dodaju i da postoji praksa da se funkcionerima omogući korišćenje nekih javnih objekata koji su u vlasništvu entitetskih vlada. I ponovo, kao u slučaju Milice Marković, navode primjer iz Republike Srpske.

Mediji su u januaru objavili fotografije vile “Jahorina” na istoimenoj planini, te naveli kako je renovinarana i luksuzno opremljena građevina spremna da dočeka funkcionere RS. Portal depo.ba je otvorio i pitanje iznosa budžetskog novca koji je uložen u vilu, kojom gazduje Ugostiteljski servis RS i navode da te podatke nisu uspjeli da pronađu među javnim nabavkama na zvaničnoj stranici Vlade RS.

“Ipak, sličnih privilegija o kojima vi govorite za funkcionere u BiH nema”, navode dalje novinari Transparency Internationala, odgovarajući na pitanja o praksi davanja povoljnih kredita i stanova za funkcionere u toj državi.

Pitanja o sličnoj praksi upućena su i vladama Srbije, Hrvatske i Kosova, ali nijesu dobijeni odgovori.

U Srbiji je 2002. donijeta uredba koja je zaposlenima u državnim službama omogućavala da otkupe stanove po povlašćenim uslovima. Sedam godina kasnije, tadašnji premijer Mirko Cvetković, tražio je da se hitno rasvijetli afera 288 dodijeljenih stanova. Cvetković je tražio i izmjene sporne uredbe, čije djelove je kasnije osporio Ustavni sud Srbije…

Sudeći prema podacima iz baze imovine političara koju je objavio KRIK, za većinu njih u Srbiji spornije je kako od funkcionerskih plata dolaze do nekretnina čije cijene, prema procjeni autora baze, premašuju njihove finansijske mogućnosti.

Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore objavila je nedavno spisak funkcionera kojima su dodijeljeni stanovi ili krediti pod povoljnim uslovima u mandatu premijera Duška Markovića. Ne računajući vrijednost stanova, podijeljeni krediti vrijedni su više od 2,5 miliona eura, od čega najveći dio pada na teret države.

Među onima koji su, na primjer, u posljednje četiri godine dobili stan ili kredit pod povoljnim uslovima ima više primjera onih koji su više puta na ovaj način nagrađeni. To je slučaj sa predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom, vrhovnim državnim tužiocem Ivicom Stankovićem, generalnom sekretarkom Vlade Natašom Pešić…

Odluku o povoljnim kreditima i stanovima potpisao je 2014. tadašnji premijer, aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.