Pripremite se za Preobraženje, dan kada se jede grožđe i poštuje strogi post.

Praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika, u ponedeljak, 19. avgusta, obilježavaju pravoslavna crkva i njeni vernici.

U crkvi se na Preobraženje, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, osvjećuje grožđe i dijeli narodu, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.

Praznik Preobraženje Gospodnje posvećen je trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost.

„Tada se Hristu i apostolima javio Mojsije i Ilijakoji su govorili sa Gospodom o njegovoj smrti u Jerusalimu“, piše u vjerskim knjigama.

Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina.

Takođe se nekad vjerovalo da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rijekama.

Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.

Prema rasprostranjenom vjerovanju, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko tada odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv.

Nije dobro ni da neko plače, a ni da ljudi čitav dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.

Preobraženje pada u Gospojinskom postu koji su, mahom žene postile, ali tog dana je običaj da niko bez izuzetka ne mrsi.

Nakon Preobraženja, ostaje još 7 dana do praznika Velike Gospojine.