Nijesmo se nadgornjavali sa Srbijom, niti bilo s kim, koliki su nam bolnički kapaciteti, koliko imamo respiratora, koliko se dnevno testira, koliko oboljelih, izliječenih… Testirali smo i i testiramo prema indikacijama – nekada čak dovodeći ljude na terenu i u laboratoriji do krajnjih granica izdržljivosti. Stope testiranja po broju stanovnika su uvijek bile visoke. Biće i dalje, u zavisnosti od epidemiološke situacije i stepena raširenosti infekcije u populaciji, kazao je direktor Kliničkog centra Crne Gore i član Koordinacionog tijela za zarazne bolesti Jevto Eraković u razgovoru za Danas.

Kako naglašava, Ministarstvo nauke JE u saradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom EU (JRC) obezbijedilo, u vidu donacije Evropske komisije, materijal koji se koristi u svakodnevnom radu PCR laboratorije Instituta, a koji je zajedno sa drugim pozitivnim kontrolama značajno doprinio unapređenju kvaliteta rada, kako bi se izbjegli lažni negativni rezultati testiranja. To je, kako ističe, dodatno doprinijelo kvalitetu rezultata i njihovoj pouzdanosti.

Eraković napominje da je i sam Institut za javno zdravlje priznat i uvršten na listu akreditovanih laboratorija SZO koje služe kao nacionalni centri za influenzu i respiratorne patogene.

– Potvrdu akreditacije je ozvaničila i Evropska komisija kroz svoj izvještaj za 2019. Dakle, dobijanjem donacije od Evropske komisije smo kao sistem još jednom dokazali pravi pristup u borbi sa ovim virusom, a upotreba dodatnih kontrolnih mehanizama je potvrdila vjerodostojnost svih rezultata – istakao je Eraković.

DANAS: Da li je pravilo 28 dana bez ijednog novog slučaja bio jedini uslov da se početkom juna proglasi kraj epidemije u Crnoj Gori?

ERAKOVIĆ: Zvanično proglašenje kraja epidemije je procedura koja u Crnoj Gori „per se“ nije definisana zakonom, ali jeste u podzakonskim aktima – Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti, gdje se u članu 14 predviđa da se odjava epidemije zarazne bolesti vrši po isteku dvostrukog najdužeg inkubacionog perioda određenog za zaraznu bolest koja je prouzrokovala epidemiju.

S obzirom da je stav većine svjetskih javnozdravstvenih autoriteta da je maksimalna inkubacija za kovid 19 – 28 dana, a uvažavajući činjenicu da od 04. maja nije bilo novoregistrovanih slučajeva obolijevanja na teritoriji Crne Gore – epidemija je zvanično odjavljena 2. juna.

Kada se radi o samom činu odjavljivanja, odnosno proglašavanja kraja epidemije neke zarazne bolesti, to suštinski i u praksi ne mijenja puno stvari niti znači da je rizik nestao niti da je eliminisan, te se samim tim moramo naučiti da i dalje živimo sa sveprisutnim rizikom obolijevanja od novog korona virusa, te da živimo sa preventivnim mjerama posebno imajući u vidu učestalost asimptomatskih nosilaca virusa. Dakle, distanca, čiste ruke i maske treba da postanu dio naše svakodnevice.

DANAS: Kada će za građane Srbije biti otvorene granice Crne Gore?

ERAKOVIĆ: Pitanje otvaranja granica je jedno od najkompleksnijih u procesu postepenog ublažavanja protivepidemijskih mjera. Poštujući opšte načelo i preporuke SZO i EU da se popuštanje mjera i otvaranje granica mora vršiti postepeno i na osnovu naučno zasnovanih dokaza i činjenica, Institut za javno zdravlje Crne Gore je predložio da se otvaranje crnogorskih granica u drugoj fazi borbe sa kovidom 19 vrši ka onim zemljama koje imaju nizak i za Crnu Goru prihvatljiv epidemiološki nivo rizika koji je postavljen na 25 aktivnih slučajeva na 100.000 stanovnika. U tom pravcu su sagledani i kapaciteti Crne Gore u smislu potencijalnog zbrinjavanja eventualnih importovanih novozaraženih slučajeva.

Na taj način fokus je postavljen na broj trenutno zaraženih osoba koji nose potencijal za dalje širenje infekcije. Lista država se ažurira jednom sedmično i to petkom, a u slučaju naglog pogoršanja epidemiološke situacije ažuriranje se može obaviti i prije tog roka. S obzirom da nekoliko država u svijetu ne prijavljuje broj oporavljenih, samim tim, za njih nije bilo moguće izračunati broj aktivnih slučajeva, te je Institut, preko uobičajenih stručnih kanala, zamolio za pojašnjenje kolege u tim državama, kako bi osigurali da svi putnici u međunarodnom saobraćaju imaju jednaku mogućnost da doputuju u Crnu Goru, poštujući gore definisani epidemiološki uslov.

Zahtjev za istim pojašnjenjem je upućen i Institutu za javno zdravlje Srbije, ali odgovor još nijesmo dobili. Ukoliko se traženi odgovor ne dostavi, stručne službe Instituta će samostalno izvršiti procjene rizika.

Očekujući jedinstveni stav EU po pitanju definisanja jasno kvantifikovanih kriterijuma za otvaranje eksternih granica, vrlo je moguće da će u narednom periodu doći do izmjene metodologije kojom se definiše lista država, kako bi se u obzir uzela dinamika epidemiološke situacije na terenu, trenutno dostupni zvanični podaci koje države prijavljuju SZO i Evropskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti, kapacitet država da pravovremeno detektuju, izoluju i postupaju sa zaraženima, a sve sa ciljem izjednačavanja standarda i metodologije sa evropskim, čime bi se ispoštovao i konsenzus evropskih država i strateški put Crne Gore, kao vodeće države u pregovorima za članstvo u EU.

Dakle, odgovor na Vaše pitanje je: Crna Gora će otvoriti granice za sve države bez odlaska u karantin, kada stanje u njima bude nižeg epidemiološkog rizika, odnosno kada se smanji mogućnost širenja zaraze na crnogorsko stanovništvo.

U tom pravcu, moram da istaknem da su apsolutno neutemeljene spekulacije najviših zvaničnika i pojedinih medija u Srbiji da je u pitanju bilo kakva politizacija medicine. Crnogorski lideri, ključne državne institucije i visoki državni zvaničnici ovu bitku su prepustili ljekarima, bespogovorno slušajući njihove savjete i preporuke. U Crnoj Gori su respiratore dijelili anesteziolozi i to na osnovu stvarnih potreba ustanova, a ne dobre volje i procjene političara, rad u zdravstvenim ustanovama organizovali i strateški osmislili najbolji menadžeri i stručnjaci, naši ljekari su se bavili isključivo strukom, a ne politikom. Isto kao što su piloti upravljali avionima kojima su transportovani naši građani iz inostranstva i strani do evropskih destinacija, ili novinari medijskom scenom, a vojska i policija bezbjednošću Crne Gore.

Mi želimo da Srbija što prije izađe iz ove krize. Od dobra drugih nama samo može biti bolje. Samo budale i zlobnici misle da mi namjerno držimo granicu sa Srbijom zatvorenom. Pa to bi bio pravi sadomazohizam, zašto bismo radili u korist svoje štete. Prije svega je u našem interesu da nam što prije dođu turisti iz Srbije. Ako ništa drugo, da nam dođu rođaci koji tamo žive. Kakva bi tek pomama bila da je Crna Gora uradila ovo što se srpskim turistima desilo s Grčkom. Ne isključujem da neke usijane glave i za to optuže našeg predsjednika Mila Đukanovića.

DANAS: Koliko osoba u CG se trenutno nalazi pod zdravstvenim nadzorom i kolika je učestalost asimptomatskih nosilaca virusa?

ERAKOVIĆ: Trenutno se pod zdravstvenim nadzorom u Crnoj Gori nalazi 1.191 osoba, ali je taj broj izrazito dinamičan odražavajući činjenicu da je Crna Gora otvorila svoje granice za preko 130 država, te da ih nikada nije ni zatvarala za svoje državljane koji su uvijek dobrodošli da se vrate u domovinu.

S obzirom na to da polako počinje sezona odmora, naši državljani koji su na privremenom radu u inostranstvu se vraćaju i broj osoba pod nadzorom svakodnevno raste. Oni koji dolaze iz destinacija i država u kojima je broj aktivnih slučajeva veći od 25 na 100.000 stanovnika – smještaju se u institucionalne karantine ili u kućnu samoizolaciju. Trenutno se u institucionalnim karantinima nalazi 157 osoba.

Ovdje bih posebno naglasio međunarodno priznati rezultat i zapaženu poziciju Crne Gore kada je u pitanju efikasnost naših karantina, budući da smo u poređenju sa 100 kovid 19 država svijeta, prema istraživanju konzorcijuma Deep Knowledge Group, zauzeli 23. mjesto i time se pozicionirali ne samo kao lideri u regionu, već i u odnosu na većinu EU država.

To je još jedna potvrda opravdanosti svake mjere i koraka koje je Crna Gora preduzela i koje preduzima. Učestalost osoba bez simptoma i onih koji su imali blage ili rijetke simptome među 326 potvrđeno oboljelih u CG je nekih 30 odsto, pri čemu je dokazana i potvrđena uloga asimptomatskih i oligosimptomatskih slučajeva i u daljem širenju infekcije.

DANAS: Kojom metodologijom se Institut za javno zdravlje vodio u utvrđivanju virusa korona – kada se jedna osoba u statistiku zavede kao obolela a kada kao izlečena?

ERAKOVIĆ: Da bi se osoba proglasila oboljelom neophodan je pozitivan rezultat PCR testa na SARS-CoV-2 virus. Ozdravljenje podrazumjeva ispunjenje sledećih kriterijuma: tjelesna temperatura u granicama normale tri uzastopna dana, respiratorni simptomi su u značajnom poboljšanju ili ih nema, rezultat PCR testiranja je negativan u dva uzastopna uzorkovanja pri čemu razmak između testiranja mora da bude duži od 24 sata, RTG snimci pluća pokazuju očigledno poboljšanje, nema komorbiditeta ili komplikacija koje bi zahtjevale hospitalizaciju, saturacija kiseonika u krvi je veća od 93 odsto i to bez upotrebe medicinskog kiseonika.

DANAS: Kakav je bio protokol za liječenje kovid pacijenata? Da li su korišćeni hidroksihlorokin i hlorokin i kako vidite različite podatke iz istraživanja o bezbednosti ovih lekova? Da li se radi na istraživanjima o stanju kolektivnog imuniteta?

ERAKOVIĆ: Pored tehnološke i prostorne spremnosti, CG je pokazala i izuzetne rezultate kada su u pitanju kadrovski kapaciteti i stručnost u smislu adekvatnog liječenja oboljelih.

Praćeni su savremeni protokoli, koji su se na dnevnoj bazi ažurirali, kao i iskustva iz razvijenih sistema. Za svakog pacijenta smo imali individualni pristup, u zavisnosti od njegove kliničke slike i opšteg stanja. Pripremljen je Protokol za liječenja oboljelih na osnovu, do tada datih preporuka i smjernica SZO i zemalja koje su imale iskustvo sa kovid 19, koji se revidirao vremenom u skladu sa novim saznanjima o uticaju na virus.

Takođe, svi ljekari strogo su se pridržavali mjera iz Akcionog plana koji je donio Klinički centar Crne Gore. Svaka faza u liječenju (prijem, transport do određenih klinika, terapijski tretman, otpust i sl.) sprovođena je prema protokolima i smjernicama Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra Crne Gore.

Tako su lakše oboljeli praćeni ambulantno, dok su pacijenti koji su zahtjevali bolničko liječenje liječeni u dnevnoj bolnici do prispjeća negativnog testa, a zatim usmjeravani prema KCCG, u zavisnosti od osnovne patologije. Bolnički su zbrinjavani pacijenti sa komplikacijama i komorbiditetima i često im je bila potrebna kiseonička potpora i internistička terapija. Na Internoj klinici KCCG liječili su se najteži pacijenti sa infekcijom SARS-COV2 virusom.

Svi pacijenti su primljeni u teškom opštem stanju, sa upalom pluća i bili su smješteni u poluintenzivnoj i intenzivnoj jednici Interne klinike. Imajući u vidu činjenicu da smo se, kao i svuda u svijetu, po prvi put susreli sa ovim potpuno nepoznatim virusom, svi zaposleni u KCCG ponašali su se krajnje oprezno, sistematično i disciplinovano. To je podrazumijevalo strogu organizaciju i podjelu zadataka, preciznost u radu, kao i danonoćnu posvećenost najtežim bolesnicima.

Kompletna ekipa ljekara i medicinskih sestara uključenih u liječenje pacijenata sa infekcijom korona virusa trudila se u svakom trenutku da pruži svoj maksimum, bez zadrške, 24 sata dnevno. U prvim danima ,moramo priznati nije bilo jednostavno, ni lako u potpunosti ukloniti postojeći strah za sopstveno zdravlje i još više za zdravlje svojih porodica. Posebno imajući u vidu sve one informacije koje smo dobijali svakodnevno od svojih kolega iz regiona i čitavog svijeta.

Znali smo da u svakom trenutku postoji mogućnost da i mi budemo zaraženi, ali bez obzira na tu dozu straha, nastojali smo se da o tome i ne razmišljamo, rukovodeći se načelom da smo tu da liječimo i njegujemo naše pacijente, da je to naša ne samo profesionalna, već i moralna dužnost, i da tako jedino mora i može da bude, bez izuzetka.

Ponašali smo se solidarno, trezveno, trudeći se da jedni drugima maksimalno pomognemo, da se jedni na druge oslanjamo i da ni u jednom trenutku ne odustajemo od našeg jedinog cilja – izliječenja pacijenta. Sestre i tehničari su sa svoje strane pružili ogroman doprinos i iznijeli na svojim plećima veliki dio posla, ono što je za pacijenta gotovo jednako važno koliko i liječenje, a to je neprestana pažnja i njega. Upotrebljavana je odlična zaštitna oprema i strogo su se poštovala pravila higijene.

Kada je riječ o konkretnoj terapiji, a s obzirom da lijek za kovid 19 još ne postoji, svjetska medicina se usredsredila na upotrebu ljekova koji se već koriste za druge bolesti. Tu su antibiotici, pa antivirotici, potom ljekovi koji utiču na imunološke parametre upala. Istraživanja uticaja ovih ljekova na suzbijanje kovida 19 su i dalje u toku.

Svakako, mora se imati u vidu da svaki lijek ima dobre i loše strane – pa se tako mora voditi računa o tome da i kod zdravih ljudi, a posebno onih koji imaju i neke druge bolesti, može doći do brojnih problema – od poremećaja srčanog ritma do prikazivanja lažnih rezultata nekih parametara u radu organa. Tako i kada govorimo o upotrebi interferona neophodno je biti oprezan.

DANAS: Da li je mjerom donetom u martu o objavljivanju identiteta ljudi u samoizolaciji prekršeno pravo na privatnost građana?

ERAKOVIĆ: Kao i na sve i na taj, zbilja iznuđeni potez Nacionalnog koordinacionog tijela, može se gledati sa više aspekata. Ta mjera možda nije bila popularna, ali jeste bila vrlo efikasna. Između nepopularnog i efikasnog koje će doprinijeti osiguranju zdravlja građana – odlučili smo se za ovo drugo. Pokazalo se da smo to uradili u pravi čas, jer je to bio momenat kada je epidemija prijetila da krene u neželjenom pravcu, ali i kada još kod građana nije bila razvijena svijest o tome koliko je važno da se drže svih preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela, pa i pravila samoizolacije.

To je, praktično, bila najstroža mjera koju je Nacionalno koordinaciono tijelo donijelo tokom trajanja epidemije. Ostvarili smo cilj – sačuvali smo živote naših sugrađana, živote velikog broja hronično oboljelih i na kovid 19 posebno osjetljivih građana, spriječili smo nekontrolisano širenje virusa. S obzirom da se samo na ovaj način mogu posmatrati stvari – onda je i ta mjera imala svoje opravdanje.

Podsjećamo da je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti ovu odluku donijelo uz saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a nakon što je utvrđeno da pojedina lica, kojima je po ulasku iz inostranstva u CG izrečena ova mjera, napuštaju domove izlažući time visokom stepenu rizika sve sa kojima stupaju u kontakt i cijelu Crnu Goru.

Kako snage bezbjednosti nigdje u svijetu ne mogu nadzirati u svakom trenutku svakog građanina koji bi trebalo da je u samoizolaciji, i kako svako lice koje napusti samoizolaciju predstavlja opasnost i za svoju porodicu, a i za cijelu zajednicu odlučeno je da imena lica u samoizolaciji budu objavljena. Jedina alternativa ovom rješenju bilo je proglašavanje zabrane kretanja za sve građane.

Nacionalno koordinaciono tijelo je ocijenilo da ovu mjeru ne treba uvoditi, tim prije što iskustva pojedinih država regiona pokazuju da ni uvođenje vanrednog stanja i zabrane kretanja u određenim djelovima dana ne garantuje poštovanje samoizolacije u vremenu kada kretanje nije zabranjeno. Danas, kada imamo ovakve rezultate, dokazalo se da nijesmo pogriješili niti u jednom koraku, pa ni u ovom.

DANAS: Koje vrsta testova se koriste u Crnoj Gori – PCR ili brzi testovi? Ukoliko su to brzi testovi, zašto je to tako kada se kaže da oni ne mogu da se koriste kao primarno dijagnostičko sredstvo jer ne prepoznaju koronu ako je osoba na početku infekcije?

ERAKOVIĆ: Crna Gora je od samog početka pa do dana današnjeg za dijagnostiku infekcije novim korona virusom isključivo koristila PCR testove.

Analize se vrše u laboratorijama odnosno u Odjeljenju za molekularnu dijagnostiku Instituta za javno zdravlje Crne Gore gdje je do sada urađeno nešto malo manje od 15.000 testova. Imajući u vidu veličinu države, broj stanovnika a posebno bitno imajući u vidu nisku raširenost infekcije u lokalnoj zajednici i populaciji – stope testiranja su na zavidnom nivou.

Tako recimo, iako obolijevanja nije bilo više od 40 dana, Institut je nastavio da testira i sprovodi uzorkovanje na terenu držeći se „širokih“ indikacija za testiranje i ne ograničavajući se samo na osobe sa simptomima respiratornih infekcija niti na osobe koje su kontakti oboljelih.

Za razliku od nekih država okruženja koje možda testiraju više u apsolutnim brojevima, odnos urađenih testova po otkrivenom slučaju u Crnoj Gori je gotovo veći nego u regionu i iznosi 45,7, što ukazuje na širinu indikacija i rasprostranjenost testiranja.

Dakle, uprkos propagandi, koja je za nevjericu, po ko zna koji put naglašavam da je tu sve jasno i sve čisto. Ne vjerujem da bi iko bio u stanju da svojim građanima pravi to što se iz Srbije, u ovom trenutku, blago rečeno, vrlo nekorektno, vrlo neumjesno i potpuno netačno, imputira Crnoj Gori.

Na kraju krajeva, to potvrđuje riječ struke. Evo prije par dana, a nije jedini, njega sam se sjetio – profesor Radovanović, jedan od najpriznatijih epidemiologa u regionu, javno nam je odao priznanje: „Crna Gora se najbolje u regionu izborila sa virusom korona.“