Građani najviše uzimaju kredite za refinansiranje postojećih, kupovinu nepokretnosti, automobila, namještaja… pokazala je, između ostalog, anketa koju je Centralna banka sprovela u bankarskom sektoru u četvrtom kvartalu prošle godine.

Podsjetimo da su ukupni krediti 3,16 milijardi eura, od čega stanovništva blizu 1,5 milijardi.

Anketa, koja je rađena prije epidemije, pokazala je da su kreditni uslovi za stanovništvo u četvrtom kvartalu prošle godine pooštreni, a očekivano je bilo pooštravanje I u ovoj godini.

Uslovi

Tome su doprinijele mjere CBCG za potrošačke kredite, koje su počele da se primjenjuju u januaru.

Banke su, kako se navodi u rezultatima ankete, objasnile da su u četvrtom kvartalu prošle godine kreditni uslovi, u dijelu kamatnih marži i provizija i naknada, pri odobravanju kredita stanovništvu bili ublaženi. Sa druge strane, smanjenje ročnosti kredita djelovalo je u suprotnom smjeru.

Bankari su kazali da očekuju nastavak ublažavanja uslova u dijelu kamatnih marži.

U četvrtom kvartalu prošle u odnosu na prethodni, udio odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu bio je blago povećan, i to kod potrošačkih i ostalih kredita, dok je smanjen u dijelu zahtjeva za stambene kredite.

Tražnja

Objašnjavajući rast tražnje za kreditima u oktobru, novembru i decembru prošle godine bankari kažu da je razlog vođen više finansijskim potrebama stanovništva, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji.

Bankari su tada kazali da očekuju značajan pad tražnje stanovništva za kreditima posebno za potrošačkim i ostalim. Manji dio bankarskog sektora tada je ukazivao da bi novi Zakon o radu mogao indirektno uticati na smanjenje tražnje za kreditima stanovništva, zbog mogućnosti da se radni odnos na određeno vrijeme produžava do tri umjesto do dvije godine, kako je bilo po starom zakonu.