Korupcija i nepotizam u Crnoj Gori i dalje su rasprostranjeni, a skromni napori vlasti da se bave problemom, djelimično podstaknuti zahtjevima za pristupanjem Evropskoj uniji, nijesu urodili značajnim rezultatima, ocijenio je Fridom haus (FH) u novom izvještaju.

U posebnom izvještaju za Crnu Goru, kao dijelu izvještaja “Slobode u svijetu 2020”, navodi se da se brojne političke partije takmiče za vlast, da je crnogorska opozicija fragmentirana a njeni čelnici često su maltretirani. Podsjeća se da je DPS na vlasti od 1991.

“Korupcija je ozbiljno pitanje. Istraživački i novinari koji kritikuju vlast suočeni su s pritiskom, kao i mnoge nevladine organizacije”, zaključak je novog izvještaja u kojem je Crna Gora ocijenjena kao djelimično slobodna sa 62 poena od mogućih 100. To je u odnosu na 2019. za tri poena gori rezultat, a čak deset poena manje u odnosu na 2013. i 2014. godinu. Iz regiona Hrvatska ima ocjenu 85, Albanija ocjenu 67, Srbija 66, a slabije ocjene imaju samo Kosovo sa 56 i Bosna i Hercegovina sa 53.

U prethodnom izvještaju Fridom hausa “Zemlje u tranziciji”, koji je objavljen u maju, Crna Gora je svrstana u kategoriju vlada u tranziciji ili hibridnih režima – u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene.

U novom izvještaju su politička prava ocijenjena sa 22 od ukupno 40 poena, a građanske slobode sa 40 od mogućih 60 bodova.

U dijelu političkih prava, pogoršana je ocjena koja se odnosi na preduzimanje mjera protiv korupcije.

“Rezultat se smanjio sa 2 na 1 zbog raširene, nekontrolisane korupcije među vladinim funkcionerima”, piše u izvještaju. To je najmanja moguća ocjena Dodaje se da su korupcija i kronizam i dalje rasprostranjeni, a skromni napori vlasti da riješe problem nijesu urodili značajnim rezultatima.

“Nova Agencija za borbu protiv korupcije počela je da radi 2016. ali izvještaj EK objavljen u maju 2019. dovodi u pitanje njenu vjerodostojnost i nezavisnost. Visoki zvaničnici uključeni u korupcijske šeme rijetko se suočavaju s krivičnim gonjenjem”, piše u izvještaju.

Dodaje se da je otkrivanje koruptivnih aktivnosti javnih ličnosti i u 2019. nastavilo odražavati duboke sistemske probleme u Crnoj Gori.

Podsjeća se da je u januaru 2019, biznismen Duško Knežević objavio tajne video zapise, a kasnije i tajne audio snimke i dokumente, koji impliciraju da su brojne javne ličnosti iz ključnih državnih institucija umiješane u koruptivne skandale.

Podsjeća se da je to proizvelo aferu “Koverat” u koju je uključen Slavoljub Stijepović, bivši gradonačelnik Podgorice i sadašnji sekretar predsjednika države, kao i vrhovni državni tužilac Ivica Stanković i bivši visoki zvaničnik Centralne banke Crne Gore.

Rezultat je pogoršan i u oblasti vladavine prava u dijelu pravni postupci, sa 2 na 1, “jer haotične i netransparentne procedure koje prate suđenje optuženima za državni udar iz 2016. odražavaju nedostatak odgovarajućeg procesa u krivičnim postupcima”.

Navodi se da su pravni postupci dugotrajni i često vrlo birokratski, pogotovo kada se radi o poslovnim pitanjima.

Policija često osumnjičene drži u produženom istražnom pritvoru dok dovršava istragu. Sudovi su slabo finansirani i često su preopterećeni, smatra FH.

U izvještaju se konstatuje i da se napori za jačanje nezavisnosti pravosuđa nastavljaju, iako je pravosuđe i dalje podložno pritiscima vlasti, a korupcija i dalje predstavlja problem.

“Tajni audio snimci i zvanični dokumenti koji su procurili 2019. upleli su VDT Ivicu Stankovića i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu u afere oko podmićivanja i korupcije. Zajedno s presudom čelnicima DF-a nakon pravnih postupaka koje karakteriše zbrka i netransparentnost, događaji u 2019. odražavali su ozbiljne nedostatke u transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti u pravosudnom sistemu”, ocijenjuje se.

Navodi se i da, iako su glasači uglavnom slobodni u izražavanju svojih političkih izbora, opsežni sistemi klijentelizma i raširena korupcija podstiču lojalnost vladajućoj stranci koja je na vlasti gotovo tri decenije.

“Vjeruje se da mnogi članovi vladajuće stranke imaju veze s organizovanim kriminalom, čime se dodatno učvršćuje DPS-ova vlast. I poslodavci u javnom i privatnom sektoru koji imaju veze s državom, pritiskaju zaposlene da glasaju za vladajuću koaliciju”, navodi Fridom haus.

Podsjeća se da je predsjednik države Milo Đukanović decenijama imao veliku personalizovanu vlast za vrijeme mandata i premijera i predsjednika, kao i dok je bio van vlade kao predsjednik DPS-a.

“On održava opsežnu kontrolu nad većinom javnih institucija. Iako Ustav predviđa parlamentarni sistem vlasti, parlament je nakon Đukanovićevog izbora 2018. godine usvojio novi zakon koji je uveliko proširio predsjednička ovlašćenja. Kritičari tvrde da bi promjene mogle predstavljati de facto pomak prema polupredsjedničkom sistemu vlasti”, piše u izvještaju.

Ocijenjeno je da je parlament i dalje slab i ima ograničene kapacitete za obavljanje nadzornih funkcija.

Novinari se samocenzuriše da bi izbjegli prijetnje

U dijelu koji se odnosi na medije, navodi se da izvještavanje ima tendenciju da bude partijski pristrasno i borbeno i da Vlada često odbija opozicione medije kada je u pitanju oglašavanje.

“Novinari se samocenzurišu kako bi izbjegli prijetnje, politički pritisak, skupe klevete i gubitak posla. Izvještači koji pokrivaju korupciju i organizovani kriminal rizikuju nasilje. U maju 2018. istraživačka novinarka Olivera Lakić, koja izvještava o kriminalu i korupciji među vladinim elitama, upucana je u nogu ispred svog stana”, podsjeća se u izvještaju.

Podsjeća se i na slučaj novinara Jova Martinovića i Vladimira Otaševića.

“Uprkos protestima aktivista civilnog društva, javni RTCG sistem i dalje je pod strogom kontrolom DPS-a”, piše u izvještaju.

Biznismeni pod pritiskom zvaničnika

U poglavlju lična autonomija i individualna prava pogoršan je rezultat u oblasti prava na posjedovanje imovine i uspostavljanje biznisa, sa 3 na 2, zbog novih dokaza da se biznismeni suočavaju sa korupcijom od vladinih zvaničnika.

Podsjeća se na video snimak koji pokazuje inspektore iz Ministarstva održivog razvoja i turizma koji traže mito od lokalnog biznismena.

U dijelu o vjerskim slobodama, podsjeća se da Ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti.

„Međutim, kanonski priznata Srpska pravoslavna crkva (SPC) i samoproglašena Crnogorska pravoslavna crkva i dalje se sukobljavaju oko vlasništva nad crkvenim dobrima. U decembru 2019, nakon usvajanja vrlo kontroverznog zakona kojim se reguliše vjerska imovina, usmjerenog isključivo na SPC, uslijedio je talas protestnih litija”, navodi Fridom haus.