Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin na jučerašnjoj sjednici Savjeta za vladavinu prava uputio je apel predsjednicima sudova koji su se zadržali na svojim pozicijama više od dva mandata da, postupajući po sopstvenoj savjesti, a uvažavajući stav Evropske komisije, preispitaju, kako je rekao, svoju riješenost da obavljaju funkciju predsjednika suda i u ovom mandatu.

– Demokratski kapacitet koji bi time iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost – objasnio je Pažin na sjednici na kojoj je razmatran nezvanični radni dokument (non pejper) Evropske komisije o stanju u oblasti vladavine prava.

Bez obzira na burnu reakciju i stručne i laičke javnosti, ne samo kod nas, nego i upozorenja stručnjaka iz regiona i Evrope, troje crnogorskih sudija koji su godinama, neki i decenijama, na čelu sudova, prijavili su se na konkurse i reizabrani su, a među njima i vrhovna sutkinja Vesna Medenica.

Osim predsjednice Vrhovnog suda, koja je reizabrana na tu funkciju sredinom jula prošle godine i to joj je treći mandat, još dvojica njenih kolega ustalili su se u predsjedničkim foteljama – predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković i predsjednik Osnovnog suda u Žabljaku Mihailo Anđelić.

Vučkoviću teče čak osmi mandat na čelu kotorskog suda, a Anđeliću peti.

„Zeleno svjetlo“ za ostanak troje sudija na ovim funkcijama dao je Sudski savjet, a komentarišući za Pobjedu ishod jučerašnje sjednice i ocjenu Pažina, predsjednica ovog tijela Vesna Simović-Zvicer za Pobjedu je rekla da će oni razmotriti i nastojati da poštuju sve preporuke koje su date u non pejperu, kao i zaključke sjednice Savjeta za vladavinu prava.

Kriterijumi

– Uvažavajući konstruktivnu diskusiju koju smo imali na sjednici Savjeta za vladavinu pravu, kojoj je prisustvovao i ambasador Aivo Orav, šef Delegacije EU u Podgorici, Sudski savjet će svakako razmotriti sve preporuke koje su date u non pejperu, kao i zaključke sa sjednice, kako bi se ispoštovale i ispunili traženi kriterijumi u susret predstojećem izvještaju Evropske komisije na jesen – poručila je Simović-Zvicer.

Vesna Simović-Zvicer

Ona je ohrabrila „sve kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove da podnesu prijave po javnom oglasu na mjesto predsjednika suda“.

– Kako bi i na taj način olakšali izbor i donošenje odluke od strane Sudskog savjeta, a sve u cilju najboljih rješenja za sudove, sudije i građane – kazala je Simović-Zvicer.

A potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin juče se osvrnuo i na ulogu Sudskog i Tužilačkog savjeta i naglasio da treba da iskažu posebnu pažnju prema onim pitanjima u odnosu na koja Evropska komisija iznosi ozbiljne primjedbe, poput kadrovske problematike prilikom izbora predsjednika sudova sa višestruko obnovljenim mandatima, kao i pitanju ocjenjivanja tužilaca, „koje je rezultiralo najvišim ocjenama, bez izuzetka, za sve ocjenjivane državne tužioce“, što se, ocijenio je, ne može smatrati principijelnim pristupom.

– Dijelim stav EK da u demokratskom društvu nije prihvatljiva jedna vrsta koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova, na što sam ukazivao, ne samo prilikom posljednjeg izbora, nego i prije pet godina, prilikom prethodnog izbora, kada Evropska komisija još to nije otvorila kao problem. Ovaj problem ne gledam kroz pitanje ustavnosti ili zakonitosti, o čemu sam više puta javno iznosio svoj pravni stav, već kao potrebu daljeg demokratskog razvoja pravosudnih institucija, kroz kadrovsko osvježavanje i izbjegavanje inertnosti, zamora i drugih negativnih posljedica koje mogu pratiti nepromjenljivost predsjednika sudova – pojasnio je Pažin.

Rezultati

Kako je saopšteno nakon sjednice Savjeta za vladavinu prava, Pažin je istakao da je zadovoljan što je Evropska komisija prepoznala daljnji napredak u oblastima vladavine prava koje su u neposrednoj nadležnosti Vlade, naglašavajući naročito uspješne rezultate Uprave policije u suzbijanju svih oblika kriminaliteta u zemlji i, u saradnji sa partnerskim policijama, izvan granica Crne Gore, posebno u oblasti teškog i organizovanog kriminala, suzbijanja trgovine ljudima i pranja novca.

– Međutim, u Evropsku uniju ne ulazi Vlada, već društvo u cjelini, zbog čega odgovornost za evropsku budućnost Crne Gore moraju ponijeti i druge dvije grane vlasti, kao i tužilaštvo, za koje nije definisano kojoj grani vlasti pripada – poručio je Pažin.

Na njegov poziv, sjednici je prisustvovao i šef Delegacije EU Aivo Orav, koji je podržao spremnost i proaktivan pristup Savjeta za vladavinu prava da diskutuje o nalazima posljednjeg non pejpera.

– Pohvalio je napredak i obnovljenu posvećenost Crne Gore u mnogim ključnim oblastima, uključujući međunarodnu policijsku saradnju i borbu protiv trgovine ljudima. Podvukao je da Crna Gora ne bi trebalo da naruši ranije postignute rezultate u određenim oblastima, na primjer u reformi pravosuđa i mora nastaviti da ostvaruje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije i Javni servis – ističe se u saopštenju.

Članovi Savjeta za vladavinu prava, rukovodioci državnih institucija zaduženih za oblast vladavine prava, preuzeli su obavezu da, prije usvajanja narednog godišnjeg izvještaja o napretku Crne Gore, izvijeste Evropsku komisiju o napretku u ispunjavanju datih preporuka.

Evropska komisija je u non pejperu izričito kritikovala tumačenje Ustava i zakona članova Sudskog savjeta prilikom izbora spornih predsjednika sudova.

– Između 2019. i početka 2020. Sudski savjet je ponovo imenovao (ukupno) sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, na treći mandat, što izaziva zabrinutost zbog načina na koji Sudski savjet tumači Ustav i zakone – piše, pored ostalog, u tom izvještaju.

Gorjanc-Prelević: Članovi Sudskog savjeta da daju ostavke

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević, nevladine organizacije koja je u kontinuitetu upozoravala na loše posljedice reizbora predsjednika sudova koji su na čelnim pozicijama više od dva mandata, smatra da bi bilo časno „ne samo da sada predsjednici sudova koji su izabrani suprotno Ustavu i zakonu napuste te funkcije, već da zajedno s njima i svi članovi Sudskog savjeta koji su ih izabrali na te funkcije daju ostavke“.

Tea Gorjanc-Prelević (Foto: Dobrilo Malidžan)

– I HRA i drugih deset NVO su blagovremeno i javno upozorile Sudski savjet na činjenicu da predsjednici koji su već predsjedavali istim sudovima u najmanje dva mandata nemaju pravo da se ponovo kandiduju za iste funkcije. Ne mislim da predsjednici sudova treba da podnose ostavke zato što im to sugeriše izvršna vlast, u liku potpredsjednika Vlade i ministra pravde, već zato što i Evropska unija, kao i svi nezavisni pravnici koji su to blagovremeno javno komentarisali, smatraju da su na te funkcije izabrani protivno izričitoj ustavnoj, odnosno zakonskoj zabrani gomilanja mandata. Ta zabrana je jedna tekovina pravne civilizacije, propisana da bi se zaštitio opšti interes i spriječila korupcija u Crnoj Gori – ističe Gorjanc-Prelević za Pobjedu.

Poznato je, podsjeća ona, da je ministar pravde i potpredsjednik Vlade Zoran Pažin učestvovao u izboru predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koju je Sudski savjet jednoglasno izabrao.

Pažin je po funkciji ministra pravde član Sudskog savjeta.

Gorjanc-Prelević ističe da je odavno trebalo obratiti „ozbiljnu pažnju na kritike rada Sudskog i Tužilačkog savjeta koje ni Evropska komisija nije sad prvi put iznijela u non pejperu“.

– HRA je još prije nekoliko godina obrazloženo, u pisanoj formi, kritikovala proceduru ocjenjivanja i sudija i tužilaca kao nelogičnu, nepotpunu i nepravednu i sve smo to objavili i dostavili savjetima koji su imali kad da izvrše neophodne promjene. Naravno da je frapantno da je sad rad baš svih tužilaca ocijenjen samo najboljim ocjenama, ali kakav je sistem ocjenjivanja to i nije neko preveliko iznenađenje. Krajnje je vrijeme da se reformišu i Sudski i Tužilački savjet tako da ih čine nezavisni ljudi kojima će biti važniji opšti interes i napredak reforme pravosuđa od nezamjeranja i uljepšavanja stvarnosti – poručila je Gorjanc-Prelević.