Izgradnja dionice auto-puta Podgorica-Mateševo biće projekat sa najvećim kašnjenjem u istoriji poslovanja njegovog izvođača, kineske kompanije CRBC, a ni za prvo ni za drugo odlaganje roka završetka prema odgovorima, koje su “Vijesti” dobile od CRBC-ja i Ministarstva saobraćaja, niko neće snositi odgovornost.

Prema osnovnog ugovoru, izgradnja dionice duge 41 kilometar trebalu je da bude završena za četiri godine gradnje 11. maja 2019. godine. Aneksom ugovora bez označavanja krivca za kašnjenje, rok je produžen za 30. septembar 2020. godine, da bi ministar saobraćaja Osman Nurković u Skupštini nedavno kazao da će novi rok biti jun naredne godine. Na pitanje da li je CRBC i na jednom drugom projektu širom svijeta imao ovoliko kašnjenje i prekoračenje ugovorenog roka, iz kompanije nijesu odgovorili. Prema ugovoru između kineske kompanije i Ministarstva, CRBC nema pravo da direktno komunicira sa novinarima već svi odgovori prolaze kroz cenzuru Ministarstva saobraćaja, pa je tako bilo i ovaj put.

”Zaboravljeni radovi” krvi za prvo kašnjenje

CRBC je bio precizniji na pitanje šta je bio uzrok prvog kašnjenja od 17 mjeseci, a šta za novo odlaganje završetaka radova za osam ili devet mjeseci.

“Prvo produženje roka uslovili su neophodni radovi kao što su petlja “Smokovac”, snabdijevanje vodom i trajno napajanje strujom auto-puta. U međuvremenu se desila epidemija koronavirusa, koja se klasifikuje kao viša sila, i koja je u potpunosti zaustavila većinu radova na nekoliko mjeseci. Zbog mjera predostrožnosti koje se moraju primjenjivati i u narednom periodu, teško je očekivati da se nakon završetka epidemije radovi vraćaju u neizmijenjenom intenzitetu. Ovo usporavanje dinamike, uz mjesece tokom kojih je u Crnoj Gori vladala epidemija, uzrokovali su novo pomijeranje roka završetka radova”, naveli su iz CRBC.

U Hrvatskoj nema pozivanja na koronu

Ista kompanije je u ovom periodu angažovana za izgradnju mosta između Ploča i poluostrva Pelješac u Hrvatskoj gdje nijesu tražili produženje roka, već Vladi Hrvatske poslali pismo da bi u slučaju pogoršanja stanja zbog pandemije moglo doći do produženja roka ne dužem od tri mjeseca. Sam most je dugačak dva i po kilometra, sa 30 kilometara pristupnih puteva.

Uprava CRBC u Zagrebu saopštila je da bi moglo biti nekog uticaja pandemije i na gradnju Pelješkog mosta, ali i da će napraviti sve da on bude što manji ili da ga uopše ne bude.

Predsjednik uprave Hrvatskih autocesti Josip Škorić kazao je za vecernji.hr da i dalje očekuje da most bude završen u roku i da su od CRBC dobili samo obavještenje o mogućnost kašnjenja, ali da rok ostaje isti. On je kazao da neće biti problem ako kašnjenje bude dva do tri mjeseca uz objektivne razloge.

CRBC u Hrvatskoj je odmah tražio i našao u Hrvatskoj alternativu za svoje radnike koji nijesu mogli doći, kao i za meterijal i opremu. Na mostu Pelješac zavšeno je oko 50 odsto radova, što znači da su oni u punom jeku. Na crnogorskom auto-putu završeno je 90 odsto radova, pa je nelogično da u Hrvatskoj rok sa tri godine bude produžen za tri mjeseca a Crnoj Gori sa prvih 17 mjeseci na još osam mjeseci kašnjenja. Izgradnja će umjesto četiri trajati šest godina, što je probijanje roka za 50 odsto ugovorenog vremena.

Izvođač radova u Hrvatskoj i Crnoj Gori je isti, ali očigledno nije isti pristup hrvatske i crnogorske vlade.

CRBC: Nismo krivi

Na pitanje da li će ovoliko kašnjenje na poslu u Crnoj Gori uticati na poslovni imidž kompanije iz CRBC-ija su odgovorili:

“Kompanija CRBC je od dolaska u Crnu Goru posvećena kvalitetnom izvođenju projekta, kao i tome da bude društveno odgovorna ka lokalnoj zajednici. Produženje roka izgradnje ovako kompleksnog projekta je rezultat objektivnih okolnosti i međusobnih konsultacija od svih strana, a ne subjektivna volja naše kompanije. Mi smo do sada više puta istakli da radimo sve kako bismo izgradili auto-put u definisanim rokovima, a kako bi država Crna Gora i njeni građani što prije mogli da osjete pune benefite ovog projekta”.

IZ CRBC su naveli da su “prvo produženje roka uslovili neophodni radovi kao što su petlja “Smokovac”, snabdijevanje vodom i trajno napajanje strujom auto-puta”, ali ni drugi objekti i poddionice ni sada nijesu završene. Propustima tima bivšeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića u ugovoru o izgradnji dionice auto-puta nije bilo petlje “Smokovac”, elektro i vodovodne mreže kao i djela pristupnih puteva, što je do sada povećalo troškove za oko 90 miliona eura.

Ozbiljniji građevinski radovi na crnogorskom auto-putu počeli su tek godinu nakon zvaničnog početka radova zbog nepotpune dokumentacije za izradu projekta. Prema ugovoru Vlada je imala pravo da od izvođača naplati penale zbog prvog kašnjenja, ali to nije uradila, čime je priznala svoju krivicu.

U Vladi nema odgovornih

Na pitanje “Vijesti” šta je uzrok novog odlaganja roka završetka radova i ako je uzrok pandemija koronavirusa, zašto je potrebno novo odlaganje za još osam mjeseci, iz kabineta ministra Numanovića je odgovoreno: “Izjava ministra saobraćaja i pomorstva bazirana je na procjeni nadzornog organa koju je uradio uzimajući u obzir situaciju sa pojavom pandemije koronavirusa, kao i postojeću dinamiku, trenutni stepen gotovosti radova, organizaciju izvođača radova i preostale nezavršene aktivnosti na projektu”.

“Vijesti” su pitale i da li će neko snositi posljedice jer se rok završetka radova produžava za ukupno više od 50 odsto u odnosu na rok izgradnje iz osnovnog ugovora sa CRBC: “Ugovorom su precizirane sve procedure i eventualne nadoknade u slučaju kašnjenja i produžetka roka. Relevantne ugovorne procedure su u toku i u ovom momentu je preuranjeno izjašnjavati se o konačnim stavovima i rezultatima analiza u kojima je ključna uloga nadzornog organa”.

Nadzor odlučuje da li će biti još dodatnih plaćanja

Osim zahtjeva za produženje roka završetka radova, CRBC je Ministarstvu poslao i zahtjev za dodatna plaćanja o čemu još zvanično nije postignut dogovor.

“U skladu sa ugovorom, kompanija CRBC je dostavila zahtjev za dodatne troškove. Do sada nije odlučeno o ovom zahtjevu”, naveli su “Vijestima” iz ove kompanije.

Ministar Nurković je prije mjesec kazao da nema jednog argumenta da izvođač traži neka dodatna sredstva.

Sada je na pitanje “Vijesti” da li je CRBC-u odgovoreno na zahtjev za dodatna plaćanja i da li su ti razlozi prema njegovom mišljenju opravdani, odgovorio: “U toku se relevantne ugovorne procedure od strane nadzornog organa po čijem okončanju će znati da li su zahtjevi izvođača radova opravdani.

Put Mateševo-Kolašin će tek biti uvršten u plan rekonstrukcije

Dionica auto-puta prema sadašnjem projektu završava u selu Mateševo, odakle uski i loši put vodi do Kolašine i veze sa magistralom. Auto-put ne može biti funkcionalan bez rekonstrukcije ovog puta, zbog čege je Monteput prošle godine zadužen da raspiše tender za izbor izrađivača projekta rekonstrukcije. Monteput je 31. oktobra potpisao ugovor za izradu projekta rekonstrukcije sa firmom “Via project”, ali je cijeli posao tu stao.

“Vijesti” su pitale Ministarstvo kada će početi rekonstrukcija puta Mateševo-Kolašin, da li je izabran izvođač i ako jeste ko je, i kolika je ugovorena vrijednost tih radova i kada se očekuje završetak rekonstrukcije ovog putnog pravca koji treba da bude veza budućeg auto-puta i Kolašina”.

“Završena je projektna dokumentacija koja je pozitivno revidovana i u narednom periodu rekonstrukcija ovog putnog pravca će biti uvrštena u planove rekonstrukcije, mada i postojeći putni pravac trenutno omogućava odvijanje saobraćaja”, naveli su iz Ministarstva.

Rata za kredit prije otvaranja?

Ukoliko radovi i budu završeni do juna naredne godine, to ne znači da bi ova dionica auto-puta tada bila otvorena, jer, prema zakonu, takav objekat za korišćenje može biti otvoren tek nakon upotrebne dozvole.

Na početku je bio plan da auto-put bude završen dvije godine prije početka otplate kredita, međutim sada je vjerovatnije da će prva rata kredita doći na naplatu prije otvaranja. Prva polugodišnja rata za kredit sa kamatama od oko 36 miliona eura dolazi na naplatu u julu naredne godine.

Zbog ovih kašnjenja izgubljena je naplata putarine za dvije godine, što bi iznosilo oko 30 miliona eura.