CEE Bankwatch network, jedna od najvećih NVO mreža za zaštitu životne sredine u centralnoj i istočnoj Evropi, konstatuje u najnovijem izvještaju, da se među državama Zapadnog Balkana uočavaju bitne razlike u pristupu energetskoj tranziciji i odnosu prema prljavim tehnologijama.

– Region se podijelio, kreirajući energetsku tranziciju u dvije brzine – konstatuje se u izvještaju.

– Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija jasno se orijentišu na obnovljive izvore energije i konačno prave korake na diversifikaciji i izvan hidroenergije. Ove tri zemlje su dosegle nivo na kojem vide benefite energetske tranzicije za sebe i idu naprijed – ocijenjeno je u Izvještaju ove organizacije.

Konstatujući napredak i na Kosovu, ova organizacija, sa druge strane primjećuje da planovi za izgradnju novih termoelektrana u Srbiji i Bosni i Hercegovini opstaju samo zbog činjenice da su tamnošnje državne energetske kompanije spremne da tolerišu finansijske gubitke, jer se radi o neprofitabilnim projektima.

Ističući odluke susjednih članica EU, Mađarske, koja će zatvoriti svoje termoelektrane na ugalj do 2030. godine i Grčke, koja će isto učiniti do 2028. godine, kao i stav Hrvatske i Rumunije, koje su nedavno napustile svoje planove za gradnju novih elektrana na ugalj, Bankwatch primjećuje da sada samo Srbija i Bosna i Herzegovina „ostaju čvrsto vezane za ugalj, nastavljajući zagađenje vazduha i podstičući klimatsku krizu“.