Ljekari, stomatolozi, inženjeri, arhitekte, kao i zanatlije nedostaju evropskom tržištu rada. Da li će crnogorski radnici masovno odlaziti u države EU, onoga dana kada postanemo članica, teško je u ovom trenutku procijeniti, kaže Ljiljana Simović, glavni pregovarač za Poglavlje 2 – Sloboda kretanja radnika.

Ono što iskustva drugih država kažu, pojašnjava Simović, jeste da oko jedan odsto radne snage napusti državu u trenutku pristupanja EU.

“Iskustva govore da je tokom ranijih učlanjena u EU došlo do migracije jedan odsto stanovništva. Poljsku, koja ima 38 miliona stanovnika, nakon učlanjenja napustilo je dva miliona radnika. Poljska je bila prinuđena da zbog toga sklopi ugovor sa Ukrajinom o uvozu radne snage”, kaže Simović.

Ona navodi i da je u ovom trenutku teško procijeniti šta će se dešavati sa Crnom Gorom.

„Teško je procjeniti da li će po ulasku u EU Crnu Goru napustiti jedan odsto stanovništva. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da će biti promjena na tržištu rada, ali te promjene ne moraju nužno da znače da će biti odliva. To zavisi od ekonomskog ambijena, od uslova rada, zavisi od toga kako vi iskreirate život u Crnoj Gori i način na koji zadržavate radnu snagu”, ističe Simović.

U EU 47 deficitarnih zanimanja

Ono što znamo, kako pojašnjava, jeste koja zanimanja fale na EU tržištu rada.

“To su ljekari, stomatolozi, inženjeri, arhitekte i to su deficitarna zanimanja uvijek. Uvijek treba imati u vidu da zemlje koje traže ta zanimanja, traže i poznavanje jezika. Mi na spisku imamo 47 deficitarnih zanimanja. Nisu to samo visokoobrazovani, tu imate i dosta zanata koji manjkaju u EU, gdje su uslovi bolji i gdje su oni plaćeniji”, navodi Simović.

Upravo informacijama o slobodnim radnim mjestima u EU, moći ćemo da pristupimo preko portala EURES (Evropska mreža zavoda za zapošljavanje) i to onog dana kada postanemo članica. Taj portal godišnje oglasi više od dva miliona slobodnih radnih mjesta.

Za pristup EURES-u oko tri miliona eura

Da sve to nije jednostavno, pojašnjava i Simović, dodaje da će samo pripreme Zavoda za zapošljavanje za pristup EURES-u koštati oko tri miliona eura.

Potrebno je obučiti kadar i informatički osposobiti ZZZCG. “U ovom trenutku ne možemo znati da li je to dovoljno novca”, kazala je Simović.

Pristup EURES-u i izrada portala će omogućiti građanima uvid u slobodna radna mjesta u državama članicama EU, Norveškoj, Islandu, Švajcarskoj i Lihtenštajnu.

Simović kaže da za pristup EURES-u moramo biti spremni onoga trenutka kada postanemo članica.

“Hrvati kada su ušli u EU nijesu bili spremni da koriste EURES portal. EK im je kazala, imali ste predpristupni period. Ovdje govorimo o tome da je potrebno i ljude edukovati za korišćenje EURES-a”, kazala je Simović.

Oko milion eura za uvođenje evropske zdravstvene kartice

Pored tog troška, u Poglavlju 2, koštaće nas i uvođenje evropske zdravstvene kartice.

“Kada govorimo o evropskoj zdravstvenoj kartici u Hrvatskoj je to bio trošak od 0,5 odsto od ukupnih izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, Crna Gora izdvaja 200 miliona eura za zdravstvernu zaštitu”, pojašnjava Simović.

Poglavlje 2 – Sloboda kretanja radnika, pored EURES-a, i evropske zdravstvene kartice, obuhvata i šeme socijalane sigurnosti.

Projekat EK od 400.000 eura rezultirao je, kako kaže Simović preliminarnim analizama koje su pokazale koliko će sva prilagođavanja koštati Crnu Goru.

Ministarstvo rada je u martu usvojilo akcioni plan, koji važi do 2022. i predviđa jačanje adminstrativnih i institucionalnih kapacitet, što je preporuka iz Izvještaja EK.

Predviđeno je usvajanje više zakona kao što su Zakon o strancima, Zakon o radu…

“Imamo ograničen napredak u ovom Poglavlju 2 i preporuke se odnose na uspostavljanje administrativnih kapaciteta”, kaže Simović.

Da li će Crna Gora imati “prelazno doba” u ovom poglavlju, još uvijek se ne zna.

“Ne mislim da možemo ugroziti tržište rada EU, ali još uvijek ne znamo da li će biti prelaznog doba”, poručila je Simović i dodala da bi u 2022. godini mogli ispuniti sve uslove za zatvaranje Poglavlja 2.