Tokom krize izazvane novim koronavirusom, više od 40 odsto kompanija u Crnoj Gori je prekinulo sa radom, 35 odsto kompanija je djelimično poslovalo, dok je 23 odsto njih bilo u potpunosti operativno, od čega je 13 odsto organizovalo rad od kuće.

To pokazuju podaci iz istraživanja koje je Unija poslodavaca Crne Gore UPCG, uz tehničku podršku Međunarodne organizacije rada MOR i u partnerstvu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD, sprovela među crnogorskim privrednicima kako bi ocijenila uticaj pandemije COVID-19 na poslovanje u Crnoj Gori.

Generalna sekretarka UPCG Suzana Radulović ocijenila je da su teret krize najviše ponijela mikro i mala preduzeća, dok su velike kompanije pokazale značajno veću otpornost na efekte krize, te su u najvećem procentu (38 odsto) bile u potpunosti operativne.

“Mikro i mala preduzeća su pokazala manju sposobnost da se prilagode novonastalim okolnostima, pa je za očekivati da posledice po njih budu veće, a te činjenice moramo biti svjesni u fazi oporavka naše privrede”, istakla je Radulović.

Novi talas korone – zemljotres u privredi

Iako Istraživanje UPCG pokazuje da čak 90 osto kompanija u Crnoj Gori nije otpuštalo radnike tokom krize izazvane novim koronavirusom, Radulović je upozorila da bi novi talas koronavirusa, za koji se vjeruje da bi se mogao pojaviti na jesen, doveo do zemljotresa u privredi.

“Ukoliko dođe do još jednog ovakvog talasa bojimo se da će doći do gašenja velikog broja privrednih subjekata, do otpuštanja velikog broja radnika, koliko god poslodavci da ne žele da primijene tu mjeru kao krajnju, ali se plašimo da će okolnosti biti takve”, poručila je Raduilović.

Savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog UPCG Filip Lazović je predstavljajući ključne nalaze Istraživanja kazao da je značajan podatak da je blizu 60 odsto kompanija kazalo da bi, u slučaju nastavka važenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, moglo funkcionisati najduže tri mjeseca.

“Ovaj podatak je svojevrstan alarm, jer ukazuje na to da su naša preduzeća zavisna od obrta, te da preduzeća u najvećoj mjeri nemaju neka lagerovana sredstva, gotovinu koju bi u ovakvim situacijama mogli da puste u promet i na taj način da sebi pomognu”, kazao je Lazović.

On je istakao da svaki treći ispitanik smatra da bi im za obnavljanje poslovanja bilo potrebno između jednog i tri mjeseca, dok je skoro četvrtina ovaj period procijenila od tri do šest mjeseci, odnosno više od šest mjeseci.

“Kad je riječ o finansijskom poslovanju tokom krize, preko jedne četvrtine privrednih subjekata iz uzorka pad poslovnih prihoda procjenjuje između 5.000 i 20.000 eura, a otprilike isto toliko njih taj pad procenjuje u iznosu između 20.000 i 100.000 eura. Ovo su bili odgovori na pretpostavku da će kriza potrajati do kraja juna”, kazao je Lazović.

On je saopštio da su se tokom ovog perioda, a kroz istraživanje, jasno izdefinisali vidovi podrške za koje privrednici smatraju da bi značajno pomogli održivosti njihovog poslovanja i očuvanju radnih mjesta.

“Među prioritetima su privremeno snižavanje stopa poreza i doprinosa na zarade i oslobađanje obaveze plaćanja drugih doprinosa vezanih za zarade, odlaganje rokova za prijavu i plaćanje poreza, kao i za plaćanje svih poreskih obaveza nastalih od početka COVID-19 krize sa mogućnošću plaćanja do 24 rate, kao i subvencionisanje naknade zarada poslodavcima koji su privremeno prestali sa radom u skladu sa mjerama Vlade”, zaključio je Lazović.

Nacionalna koordinatorka ILO u Crnoj Gori Nina Krgović je kazala da će ta inicijativa na regionalnom nivou zemalja Zapadnog Balkana rezultirati analizom koja će koristiti poslodavcima, ali i donosiocima odluka.

“Analiza će sadržati detaljnu procjenu uticaja COVID-19 na zapošljavanje i tržište rada, kao i na svijet rada u cjelini. Na ovaj način, identifikovaćemo radna mjesta i sektore koji su posebno osjetljivi, broj izgubljenih radnih sati, kao i radnih mjesta privremeno, ali i trajno”, poručila je Krgović.

Predstavnica EBRD tima za rodnu i ekonomsku inkluziju Dragana Marjanović kazala je da to istraživanje Unije poslodavaca jedan od važnih koraka u razumijevanju posljedica krize kako bi se ubrzao oporavak i smanjio negativan učinak na najugroženije radnike.

“Vjerujemo da će glas privatnog sektora biti od važnosti u kreiranju politika i specifičnih mjera za prevazilaženje krize izazvane pandemijom COVID-19”, kazala je Marjanović.

Iz Unije poslodavaca su poručili da je objavljivanje Izvještaja samo prva etapa istraživanja i da će se uticajem koronavirusa na poslovanje u Crnoj Gori baviti i u narednim mjesecima kako bi vršili svojevrsni monitoring pojava, problema i mogućih šansi, u skladu sa razvojem situacije. Aktivnost će kompletirati detaljnom analizom za koju vjeruju da će biti važan strateški dokument za planiranje i podršku oporavku crnogorske ekonomije.