U posljednjih pet godina deset crnogorskih sudija napustilo je funkciju i steklo pravo na starosnu penziju.

Poslednji u tom nizu je dugogodišnji sudija Vrhovnog suda Radule Kojović, čiji prestanak funkcije je konstatovan na poslednjoj sjednici Sudskog savjeta koja je održana početkom aprila ove godine. Njima je na ime otpremnine ukupno isplaćeno 13.633,82 eura.

Osim Kojovića, svoj radni vijek završili su i 2015. godine Rajko Šibalić, koji je bio sudija Osnovnog suda na Žabljaku, kome je isplaćena otpremnina u iznosu od 1.184,40 eura na osnovu člana 33 stav 1 tačka 1 u vezi sa članom 35 stav 6 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Visina otpremnine, kako nam je saopšteno iz Sudskog savjeta, shodno navedinim propisima iznosi 14 obračunskih vrijednosti koeficijenta koje utvrđuje Vlada.

Već naredne godine u penziju je pošao i sudija Vrhovnog suda Sreten Ivanović, takođe sa otpremninom od 1.184,40, a 2017.g odine Marija Marinković, sudija Apelacionog suda, koja je dobila 1.185,02.

Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju je 2018. godine dobio 1.260,00 eura na ime otpremnine, dok su u 2019. godini sudske funkcije napustili Andrija Bojović, sudija Osnovnog suda u Nikšiću, Radoje Orović, sudija Vrhovnog suda Crne Gore, Žarko Pavličić, sudija Višeg suda za prekršaje, Aleksandar Ćulafić, sudija Osnovnog suda u Beranama, i Zorica Dabetić, predsjednica Osnovnog suda u Herceg Novom. Otpremnina je svima bila 1.260,00 eura.

Početkom ove godine u starosnu penziju pošao je i Miodrag Anđelić, sudija Privrednog suda Crne Gore sa 1.260,00 otpremnine, i Radule Kojović, sudija Vrhovnog suda, koji je stekao uslov za penziju 1.4.2020. godine, tako da će i njegov iznos otpremnine biti 1.260,00 eura.

Neke od pomenutih sudija tokom višedecenijske karijere pratile su pojedine afere – od stavljanja potpisa na sumnjive privatizacije do povoljnih kredita, stanova i ostalih povlastica, zbog kojih su se često nalazili na novinskim stupcima. Tako je ne tako davno objavljena informacija da poslednji od penzionisanih sudija Radule Kojović za četvorosobni stan u glavnom gradu mjesečno izdvaja samo 75 eura, zahvaljujući kreditu koji je dobio od države. Zvanični podaci pokazuju da je sudija u tom trenutku već imao stan u podgoričkom naselju Malo brdo, pa je ostala nepoznanica ko će koristiti stan koji je plaćen državnim novcem.

Prema podacima iz imovinskog kartona, na osnovu stambenog kredita koji mu je dodijelila država, Kojović je 2010. godine kupio novi četvorosobni stan od 119 metara kvadratnih u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Za stan koji u tom dijelu Podgorice nije mogao koštati manje od 100.000 eura, Kojović će, zahvaljujući povoljnom kreditu, kroz period od 20 godina platiti, tek, 18.000 eura.

Iz imovinskog kartona sudija Vrhovnog suda Radula Kojovića i Radoja Orovića najbolje se može zaključiti koliko je profitabilno baviti se sudijskim poslom u Crnoj Gori. Kojović se tako pominje da je vlasnik stana od 75 metara kvadratnih, gdje je kao osnov sticanja upisano da je dobijen po osnovu radnog odnosa.

Kojović je u momentu dodjele stambenog kredita od strane države u svom vlasništvu, pored već jednog stana, imao i kuću u Bijelom Polju površine 150 metara kvadratnih. Sudeći po njegovim imovinskim kartonima, koje podnosi Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), površina kuće je u jednom momentu narasla na preko 300 metara kvadratnih. Istraživanje MANS-a je pokazalo da je Kojović kuću u rodnom mjestu prodao 2016. godine za 100.000 eura, koje od tada stoje na njegovom računu kao depozit.

Sudija Radoje Orović je svojevremeno ASK prijavio posjedovanje nepokretne imovine – nasledstva (stambeni prostor, vikendica, podrum, pomoćni objekat, pašnjak, šuma…), ali i pokretne imovine – automobil pasat s iz 2013. godine, koji je stekao kupovinom, i akcije, pri čemu nije dao saglasnost da službenici Agencije za sprečavanje korupcije imaju pristup njegovim računima u bankarskim i drugim finansijskim institucijama.