Crnogorski bruto domaći proizvod u ovoj godini bi mogao da padne 5,9 odsto, usljed negativnih efekata zbog izbijanja pandemije korona virusa, navodi se u novim proljećnim prognozama Evropske komisije.

Kako je navedeno u izvještaju, ove godine se očekuje pad ekonomije i to zbog činjenice da crnogorska ekonomija snažno zavisi od turizma, koji je označen kao ključni izvor rasta BDP-a, ali i od zaposlenosti, deviznih promjena i fiskalnih prihoda.

“Ekonomski oporavak u narednoj godini zavisiće od trajanja šoka. Očekuje se da će pandemija korona virusa gurnuti Crnu Goru u dublju recesiju od globalne finansijske krize, usljed kolapsa turističkih dolazaka zbog prekida međunarodnih putovanja nakon mjera zaključavanja implementiranim u većini zemalja”, navodi se u prognozama Evropske komisije.

Prema navodima iz izvještaja, prihodi od putovanja i turizma čine oko 25 odsto ukupnog BDP-a Crne Gore.

“Veliki turistički šok će imati jake efekte na domaću potrošnju i investicije, mada rezultirajući pad uvoza će apsorbovati neke od negativnih uticaja” , dodali su iz EK.

Ovaj scenario, kako se dodaje, predviđa da će turistički šok trajati do drugog tromjesečja, koji će pratiti skroman oporavak u trećem kvartalu, predvođen domaćim i turistima iz susjednih zemalja, koje stižu do primorskih ljetovališta Crne Gore nakon što prestanu ograničenja kretanja.

“Brz oporavak ekonomije naredne godine, iako je moguć, veoma je podložan suštinskim nesigurnostima. Glavni rizik za taj scenario bi bio revitalizacija virusa i kašnjenje vakcine prije naredne turističke sezone”, ističu u EK.

Crnogorsko tržište rada, kako su kazali, karakteriše jaka sezonalnost i zavisnost od stranih privremenih radnika, posebno u građevinarstvu, poljoprivredi i turizmu. Zaposlenost će se postepeno oporavljati u narednoj godini, slijedeći očekivani oporavak ekonomije.

Naredna godina mnogo je optimističnija. Evropska komisija predviđa da će crnogorski BDP rasti 4,4 odsto, što je rast od 2,8 odsto u odnosu na prognozu iz jesenjeg izvještaja.

Kako navode u izvještaju, javni dug je prognoziran u ovoj godini na 82,7 odsto, a u narednoj na 79,6 odsto. Smatraju i da bi rast javnog duga u ovoj godini djelimično bio ograničen, zahvaljujući korišćenju državnih rezervi.

Godišnja inflacija će, kako je prognozirano, u ovoj godini iznositi 0,8 odsto, a u narednoj 1,3 odsto.

Evropska komisija nešto skromnije povećanje inflacije predviđa za narednu godinu, nakon projektovanog oporavka potrošnje i zaposlenosti.

Konstatuju i da su Investiciono-razvojni fond i međunarodne institucije omogućile domaćim bankama kreditne linije i garancije, kako bi se olakšala likvidnost lokalnim kompanijama.

“Čini se da je finansijski sektor stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan, sa kapacitetom da u narednom periodu pruži likvidnost realnom sektoru. Međutim, rizici ostaju na strani potražnje, posebno kada je riječ o sposobnosti malih preduzeća da se oporave nakon prekida rada”, navodi se u izvještaju.

U EK smatraju da su javne finansije Crne Gore suočene s trostrukim šokom kolapsom poreskih prihoda zbog prekida ekonomskih aktivnosti, naglim rastom izdataka za zdravstvo i potrebama finansiranja mjera podrške za očuvanje privrede.

“Samo hitnije medicinske potrebe da se odgovori na pandemiju procjenjuju se na 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se prvi set mjera za podršku privredi procjenjuje na oko 3,5 odsto BDP-a”, rekli su iz EK.

Navode i da je brz oporavak ekonomija 2021. godine, iako moguć, veoma neizvjestan.