Crnogorsko tržište nekretnina prije pojave epidemije koronavirusa bilo je stabilno, sa rastom interesovanja kupaca i simboličnim rastom cijena. Sada je prodaja otežana zbog mjera o ograničavanju kretanja između gradova, nemogućnosti dolaska stranaca koji su bili značajni kupci i zbog toga što ljudi usljed neizvjesnosti odlažu odluku o kupovini. To je kazao šef kancelarije “Colliers International“ za Crnu Goru, Milovan Novaković.

Međunarodna agencija za upravljanje i promet nekretninama „Colliers“ je juče predstavila izvještaj za Crnu Goru o istraživanju stanogradnje u 2019. i prvim mjesecima 2020. godine, u odnosu na 2018, prema kojem je došlo do rasta cijena stanova za manje od jedan odsto.

„Od pojave pandemije u martu na dnevnom nivou pratimo situaciju na tržištu. Trenutno se radi o kratkom vremenskom intervalu, da bi moglo da se predvidi kretanje uticaja pandemije na tržište nekretnina. Tržište je za sada samo usporeno. Ukoliko se ekonomska kriza nastavi i produbi može se očekivati smanjenje interesovanja kupaca, pad prometa i cijena, kao i loše poslovanje kompanija koji se bave stambenom gradnjom i posredovanjem i prometom nekretnina“, rekao je Novaković.

„Colliers International“ za Crnu Goru već šestu godinu radi istraživanje tržišta nekretnina – stambenog prostora, ne uključujući luksuzne projekte poput Porto Montenegra, Luštice Bay, Portonovog i sličnih, kao ni cijene iz subvencionisanih programa poput sindikalne i solidarne stambene gradnje gdje cijene nijesu komercijalne.

„Zaključak istraživanja je da su cijene ove vrste nekretnina do izbijanja pandemije bile stabilne u poređenju na prethodni period. Cijene kvadrata u Crnoj Gori za stambene nekretnine zavise prvenstveno od regije u kojoj se grade objekti, potom od lokacije u gradovima, kao i od kvaliteta gradnje, odnosno stepena opremljenosti. Istraživanjem je obuhvaćena cijela Crna Gora, gdje je konstatovano da se osim primorske i centralne regije, na sjeveru Crne Gore gradi manje i gdje pojedine zone nijesu tržišno aktivne”, ukazao je Novaković.

Cijene u Podgorici

Prema istraživanju, u Podgorici u zoni katastarske opštine “Podgorica 1”, koja obuhvata dio grada Preko Morače i sada atraktivnu zonu uz Cetinjski put, kao i katastarsku opštinu “Tološi” u kojoj se nalaze i novi kvartovi iza Bloka šest, prosječna postignuta cijena kvadrata u novogradnji, u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika, bila je je 1.375 eura.

U zoni “Podgorica 2”, koja obuhvata centar grada – Mirkovu varoš, naselje pod Goricom, Ibričevinu, bliži dio Maslina i Zagorič prosječna cijena stambene novogradnje bila je 1.275 eura po kvadratu.

U “Podgorici 3”, u kojoj se nalaze Stara varoš, Drač, Pobrežje, Zabjelo, Zelenika, Stari aerodrom i Konik, prosječna postignuta cijena u novogradnji je bila 1.097 eura po kvadratu.

“Promjena cijena u odnosu na 2018. je simbolična. U “Podgorici 3” rast je iznosio 0,18 odsto, u “Podgorica 1” i Tološima za 0,08 odsto, a u “Podgorici 2” zabilježen je rast od 0,98%. Kod stambene starogradnje, prosječna postignuta cijena u „Podgorica I” i Tološima je 1.000 eura po kvadratu, u “Podgorici 2” 1.050, a u “Podgorici 3” 850 eura po kvadratu”, navedeno je u istraživanju.

Tivat značajno skuplji od Budve

U Budvi prosječna postignuta cijena u novogradnji bila je 1.600 eura po kvadratu, a u Bečićima od 1.950 eura po kvadratu. Cijene su u zoni Petrovca, Svetog Stefana, Bečića i Buljarice imale rast od 0,89 odsto, dok je za Budvu centar, Maine i Prijevor rast iznosio 2,03 odsto. Kod starogradnje je kvadrat stambenog prostora iznosio od 1.250 eura u Petrovcu, 1.200 eura u Budvi i Bečićima do 950 eura u Prijevoru.

U Tivtu je prosječna postignuta cijena kvadrata novogradnje iznosila 2.820 eura uz rast od 0,47%. Kod starogradnje kvadrat u Donjoj Lastvi iznosio je 1.350, Radovićima 1.150, a u samom Tivtu 1.300 eura.

U Ulcinju, prosječna cijena novogradnje bila je 1.000 eura po kvadratu u Ulcinjskom polju, do 1.190 eura u centru, odnosno isto kao i lani. Kvadrat starogradnje je koštao prosječno 770 eura.

Prosječna cijena novogradnje u Baru je iznosila 1.420 eura, uz rast od 0,54%. Cijena starogradnje u Novom Baru bila je 1.100 eura, a u Sutomoru 900 eura.

U Kotoru je rast cijena novogradnje iznosio 1,76% na 1.970 eura po kvadratu. U starogradnji najveće cijene su bile u Stolivu 1.350 eura, dok je u ostalim naseljima kvadrat jeftiniji za 100 eura.

U Herceg Novom prosječna cijena novogradnje je bila kao i lani 1.500 eura, dok je u starogradnji iznosila od 1.450 u centru do 1.100 eura u Kutima.

Na Cetinju su cijene na nivou lanjskih – 1.010 eura po kvadratu u novogradnji, dok je kod starogradnje kvadrat stana prodavan za 720 eura.

U Nikšiću je novogradnja koštala 880 eura, a starogradnja 600 eura po kvadratu. Nije bilo promjena ni u Bijelom Polju gdje je kvadrat novogradnje iznosio 870 eura, a starogradnje 700 eura. U Beranama je zabilježen rast cijena novogradnje za 1,52% na 860 eura, dok je u starogradnji kvadrat koštao 600 eura.