Još je rano davati bilo kakve prognoze. Svaki skok broja inficiranih brine, posebno ako se neke od njih završe gašenjem života. To ukazuje da se mjere nijesu striktno poštovale i da moramo i dalje insistirati na njim, kaže Mugoša

Do sada smo uspjeli da ispunimo ciljeve koje smo postavili, a to je kontrola epidemije i držanje na nivou da ne ugrozi zdravstveni sistem, da spriječimo dešavanja kao u pojedinim zemljama koja su dovela do kolapsa, a istovremeno omogućimo da vitalne službe u zemlji funkcionišu. Uvijek je najbolja opcija kada se sluša struka, poručio je direktor Instituta za javno zdravlje, prof. dr Boban Mugoša.

Mugoša ističe da su u proteklom periodu uradili 4.115 testova, što predstavlja stopu od 6.531 test na milion stanovnika i u regionu najveći stepen testiranja u odnosu na broj stanovnika, te da su sljedeći koraci usko povezani sa razvojem epidemiološke situacije u Crnoj Gori, lokalne transmisije virusa u regionu i cijelom svijetu.

– Još je rano davati bilo kakve prognoze. Svaki skok broja inficiranih brine, posebno ako se neke od njih završe gašenjem života. To ukazuje da se mjere nijesu striktno poštovale i da moramo i dalje insistirati na njim – kaže Mugoša.

On je rekao da većina sistema, kao što pokazuje situacija u svijetu, nije bila spremna za ovako velika iskušenja, ističući da smo imali šansu da u kratkom roku učimo na tuđim greškama.

– Mnogi su sumnjali u crnogorski sistem, a mi smo, pametno postupajući dali sebi vrijeme da se adekvatno pripremimo i odgovorimo ovim izazovima. Pokazali smo da imamo ljude koji znaju i umiju, da se u svakoj situaciji možemo snaći, da smo svakoj situaciji dorasli, da imamo znanja, stručnosti i kapaciteta. Uz uvažavanje prethodno rečenog, pokazalo se da su investicije u razvoj neophodne i očekujemo da će poslije ovih iskušenja sve zemlje svijeta, pa i Crna Gora uložiti dodatna sredstva u razvoj zdravstva i nauke – istakao je Mugoša.

Panika ne stanuje kod zdravstvenih ranika

Direktor IJZ-a kaže da u njihovim redovima panika ne stanuje, ali da zabrinutost stalno postoji. Promišljeni koraci, ističe, zahtijevaju stalnu procjenu rizika i efekata koji će se postići.

– IJZCG tokom svih 12 mjeseci radi svoj posao čuva zdravlje svih građana Crne Gore, što je u skladu sa našom misijom unapređenje i očuvanje zdravlja stanovništva Crne Gore. Pratimo preko 80 zaraznih i veliki broj nezaraznih bolesti. Zbog toga smo i odgovorili spremno na ovaj veliki izazov ne samo za Crnu Goru, već i sve zemlje svijeta – naveo je on.

Brine svaki skok

Na pitanje da li je skok novozaraženih tokom četvrtka, kao i činjenica da je u petak ujutru preminuo pacijent iz Plava, razlog za povećanu zabrinutost i eventualno neke još strože mjere, Mugoša kaže da svaki skok broja inficiranih brine, posebno ako se neke od njih završe sa gašenjem života.

– To ukazuje da se mjere nijesu striktno poštovale i da moramo i dalje insistirati na njima. Zapažamo i konstatujemo da većina novoinficiranih predstavlja kontakte već oboljelih, što nam omogućava da možemo efikasnije preduzimati dalje mjere u sprečavanju širenja infekcije i stavljanje pod kontrolu. Napomenuo bih da smo do sada uspjeli da ispunimo ciljeve koje smo postavili, a to je kontrola epidemije i držanje na nivou da ne ugrozi zdravstveni sistem, da spriječimo dešavanja kao u pojedinim zemljama koja su dovela do kolapsa, a istovremeno omogućimo da vitalne službe u zemlji funkcionišu – kazao je on.

To što je starosna struktura oboljelih u Crnoj Gori od 45 do 50 godina, Mugoša objašnjava uticajem više faktora.

– U toj dobi su ljudi manje-više u punoj duhovnoj i fizičkoj snazi i najaktivniji na svim poljima: brinu o roditeljima, brinu o dj eci, o porodici i familiji u najširem smislu, imaju najviše obaveza na poslu zbog stečenog iskustva, putuju, druže se… Sve nabrojano ih dovodi u situaciju da imaju puno kontakata, a sa brojem kontakata rizik od infekcije raste i nije čudo što ih imamo u ovoj dobi najviše u registrovanim infekcijama – kazao je on.

Mugoša je ponovio da je nezahvalno prognozirati kada će se posegnuti za ublažavanjem mjera, sve zavisi, kako kaže, od epidemiološke situacije, i to ne samo kod nas već i u regionu i Evropi, pa i cijelom svijetu.

– Ovo nije infekcija koju može riješiti jedna država već njeno rješavanje traži simultani odgovor cijelog svijeta. Sama situacija kod nas će zavisiti od nas i koliko ćemo poštovati mjere i koliko ćemo se navikavati da živimo sa ovim virusom među nama – napomenuo je on.

Zahvalnost SZO-u i poruka za Vaskrs

Mugoša kaže da velika zahvalnost ide Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji na izuzetno efikasnim odgovorima, transparentnosti, tehničkoj podršci i svemu što je do sada uradila za sve države članice organizacije kada je u pitanju odgovor na pandemiju koronavirusa.

– Bez stručne i sveukupne tehničke pomoći, znanja i iskustva, nijedna zemlja se na uspješan način ne bi mogla boriti protiv novog korona virusa. N e treba zaboraviti da je značaj SZO nemjerljiv i ne samo kada je riječ o novom koronavirusu, već i kada je riječ o zdravlju stanovništva cijelog svijeta u što smo se uvjerili tokom prethodnih decenija – naglasio je on.

Prema njegovim riječima, pandemija će prestati onoga trenutka kada nadležno tijelo SZO-a Komitet za vanredne situacije procijeni da svijet više nije ugrožen od novog koronavirusa.

On je ponovo poručio građanima Crne Gore da Vaskrs proslave u zdravlju, sa članovima domaćinstva, poštujući mjere koje su donešene u cilju očuvanja zdravlja i života.

„Dirnuti smo aplauzima, zaslužuju ih mnogi“

Centar bezbjednosti Podgorica napravio je dirljiv gest, aplauzom ispred Kliničkog centra odajući priznanje ljekarima, odnosno svim zdravstvenim radnicima… Mugoša kaže da je ganut tim potezom.

– Izuzetno sam im zahvalan na tome i dirnut, ali mislim da i svi koji pomažu da se ova pošast od infekcije suzbije i stavi pod kontrolu zaslužuju isto tako veliki aplauz – istakao je direktor IJZ-a.

Imamo razvijenu međunarodnu saradnju

Na pitanje kakve su mogućnosti u Crnoj Gori za istraživačkim radom u domenu medicine, odnosno da li će naši stručnjaci, prije svega epidemiolozi, biti u prilici da budu dio nekih regionalnih, evropskih istraživačkih timova, Mugoša kaže će IJZ, kao član globalne naučne zajednice, učiniti sve da doprinese porastu kvantuma znanja.

– Već godinama IJZCG ima razvijenu međunarodnu saradnju, koja podrazumijeva kako edukativne, tako i praktične programe razmjene. Sa takvom praksom će se nastaviti i u budućnosti, a Institut će nastaviti da razvija i unapređuje partnerske i prijateljske odnose sa naučno istraživačkim institucijama i organizacijama širom svijeta. Kada je riječ o naučnim istraživanjima, IJZCG je prva licencirana zdravstveno-naučna ustanova u Crnoj Gori koja istraživanja sprovodi ne samo na polju epidemiologije, već na polju svih javno zdravstvenih grana. Pandemija je, nažalost, prilika da se unaprijedi kako saradnja, tako i kapaciteti i otkriju naučne istine za koje ne bismo ni znali da pandemija nije nastala – rekao je Mugoša.

Mjere prevencije u Domu za stare neophodne

Na pitanje šta je bio konkretan povod za određivanje karantina za zaposlene u Domu starih u Risnu, Mugoša kaže da su stare osobe najranjivije i po pravilu imaju više udruženih bolesti i jako su krhke.

– Jedini način da ih sačuvamo od infekcije jeste da preduzmemo sve mjere prevencije, a prva je izolacija i zabrana bilo kakvih posjeta. Za kadar koji radi sa njima je neophodno da striktno primjenjuju preporuke, da nose zaštitnu opremu, održavaju rigorozno higijenu, te se izoluju kad su van radnog vremena jer je to jedini način da se spriječi unos infekcije spolja. Ne postoji ni za šta garancija, ali kad znate da ste preduzeli sve mjere koje ste mogli i poštovali predvi đena pravila u najvećoj mogućoj mjeri ste uradili ono što je potrebno da se izbjegne infekcija u takvim kolektivima. Ovo o čemu govorim se odnosi na sve domove za stare i domove kolektivnog smještaja, posebno ranjivih osoba – napomenuo je on.

Mugoša je kazao i da je epidemiološka situacija na Vrelima Ribničkim za sada zadovoljavajuća.

– Osim jedne osobe za sada nema drugih inficiranih. Međutim, svjesni smo velikog epidemiološkog rizika koji je uslovljen gustinom stanovanja na malom prostoru, brojnošću porodica, nivoom obrazovanja, obrascima ponašanja, nezaposlenošću, itd – zaključio je Mugoša.