Dekan fakulteta za biznis i turizam prof.dr Rade Ratković poručio je da bi država u narednom periodu trebala da pomogne ruralnom i agroturizmu kroz razvoj sela, te hotelima i rizortima na primorju, ali ne i kondo i kazino hotelima, kojima pružanje turističke usluge nije primarna djelatnost već prodaja stanova što, smatra, treba dodatno oporezovati.

Pandemija Covid-19 zadala je težak udarac turističkoj industriji diljem svijeta koja će se mjeriti u desetinama ako ne i u stotinama milijardi dolara. Crna Gora neće biti izuzetak, pogotovo jer turistički sektor ima najveći udio u ekonomiji i BDP-u. Stoga će podrška države biti neophodna kako bi se sačuvala ova industrija i kako ogroman broj ljudi ne bi ostao bez posla.

Međutim, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, profesor Rade Ratković smatra da država ne smije niti može pomoći svima u turističkim destinacijama, već mora iskoristiti ovaj trenutak da kroz određene mjere ne samo spasi već i pomogne razvoju određenih djelova turističke privrede koji imaju najveći ekonomski impakt na ekonomiju i društvo.

Za ulaganje u sela nisu potrebna velika sredstva

On smatra da bi glavna misija države u narednom periodu tebalo da bude pomoć i podrška razvoju ruralnog i agroturizma, što podrazumijeva ulaganje u sela, za šta, poručio je nijesu potrebna velika sredstva.

Razlog zvog kojeg bi Vlada u narednom periodu trebala da uloži novac upravo u ovaj dio turistike grane Ratković potkrepljuje činjenicom da je u seoskom i agroturizmu primarna djelatnost, iz koje dolazi najveći dio prihoda – poljoprivreda na koju se onda nadovezuje pružanje turističke usluge.

“Država treba pomoći ruralnom i agroturizmu i ulagati u razvoj sela. Jer tamo imamo proizvodnju hrane kao glavni elemanat turizma i turističku uslugu kao dodatni proizvod. Svuda u svijetu ruralni turizam ostvaruje u prosjeku 70 odsto prihoda od prodaje hrane i pića a to se prodaje i hotelima, restoranima i trgovinama i izvozi se i zapošljava se velika radna snaga. To bi sada trebao da bude prioritet. Međutim, to ne podrazumijeva samo pravljenje panoramskih cesti i koliba nego ruralnu poljoprivrednu proizvodnju na koju se turizam onda kalemi. To je vrlo značajno za državu i stanovnštvo i prava misija države bi bila da snažno podrži agroturiazm koji ne zahtijeva ogromna ulaganja. Ljudima treba omogućiti da obnove sela, kupe stoku, poljoprivredne alate, da se ukine nelojalna konkurencija kako bi mogli svoju hranu prodavati po nekoj prihvatljivoj ekonomskoj cijeni, od koje bi mogli da žive, a koja je rezultat normalnog sučeljavanja ponude i potražnje bez dampinga cijena robe koja se uvozi. To bi bio pravi odgovor”, ocijenio je Ratković.

Kada je u pitanju primorje, Dekan Fakulteta za biznis i turizam poručuje da u prvom planu dravne pomoći moraju biti hoteli svih kategorija koji pripadaju skupini osnovnih smještajnih kapaciteta, ako i restorani.

Kazino i kondo hotele dodatno oporezovati

Sa druge strane, uvjeren je da novac poreskih obveznika nipošto treba davati za stimulisanje sekundarnih stanova bilo u kondo hotelima ili rezidencijalnim naseljima, niti za razvoj kazino hotela. Naime, ovakvi subjekti, objašnjava Ratković, nemaju za svoju primarnu djelatnost pružanje turističke usluge već igre na sreću i prodaju nekretnina.

“Po svijetu niko ne pomaže ovaj dio kvazi turističke privrede. Dovoljno je što imaju koncesiju na igre za sreću ili to što im je omogućeno da prodaju stanove, jer oni mogu stanove prodavati bilo sezone ili ne. Štaviše rezidencijalni i kondo hoteli više pripadaju građevinskom i real estate sektoru nego što pripadaju turističkom. Oni hotele prave ne zbog hotelskog biznisa, nego da bi bolje prodavali stanove. Dakle ovaj dio sektora može da preživi i da plaća veće poreze koje prevaljuje na kupce stanova. Imamo milione kvadrata koji bi cijele godine trabalo oporezovati i time ratsrettiti privredu koja zapošlava veliki broj radnika,kupuje naše proizvode, stimuliše druge grane i ima veliki ekonomski impakt”, poručio je crnogorski turizmolog.

Kada je u pitanju efekat globalne pandemije na turzam, Ratković je ocijenio da će on biti izuzetno negativan te da može biti bankrota u turističkom sektoru. Međutim ne vjeruj da će bilo koja Vlada na svijetu pustiti da turizam zamre jer to nije ekonomski interes bilo koje države.

Očuvanje radnih mjesta u fokusu pomoć

Naprotiv, smatra da bi u ovom trenutku najveći interes države trebalo biti pružanje pomoći turizmu i poljoprivredi, jer imaju multiplikativni efekat na ostatak ekonomije i zapošljavaju ogroman broj ljudi.

Upravo je očuvanje radnih mjesta, kako je naglasio, glavni razlog zbog kojeg bi Vlada trebala pomoći turizmu. Naravno, ova pomoć nipošto ne znači i nadomještanje prihoda.

“Ne može država da nadomjesti prihode ali može da pomogne da se održe radnici jer to i radnicima pomaže. Mogli bi, kao u razvijenim zemljama, da privremeno radnicima isplaćujemo plate iz socijalnih fondova i na taj način rasteretimo turističku privredu ili da poslodavcima direktno država daje novac kako bi ih zadržali na poslu. Ako ne budu mogli onda će ih otpustiti, a čiji je to interes? Da li je državni interes da ljudi ne primaju plate a kriv je virus zbog toga? Zato i država i postoji da pomogne u tim situacijama”, poručio je Ratković.
Osim ovoga, jedna od mjera bi, prema njegovim riječima, mogla biti privremeno oslobađanje od plaćanja poreza ili makar njegovo snižavanje ili odlaganje. Sem toga, davanje kredita pod povoljnim uslovima, poručuje Ratković, je jedna od mjera koju bi država mogla sprovesti putem regresiranja kamate iz budžeta poslovnim bankama, što bi dovelo do manjih kamata i lakše otplate kredita.