Postoji puno dezinformacija o mlijeku i mliječnim proizvodima te tome koje varijacije su najzdravije za djecu. Zanimljivo, ljudi imaju jako izražene stavove o mlijeku i uglavnom su ili vrlo pozitivno ili vrlo negativno nastrojeni prema njemu. 

No, stavovi su jedno, a činjenice drugo. Uz sve dezinformacije koje postoje o mlijeku, u nastavku slijedi pet najčešćih mitova koje biste mogli čuti i istina o njima. 

Jedino je punomasno mlijeko zdravo

Istina: Sve više istraživanja pokazuje da punomasno mlijeko uistinu ima neke pozitivne učinke na zdravlje, no reći da ostale vrste mlijeka nisu zdrave i nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost bilo bi netačno. Sve varijacije mlijeka imaju ugrubo istu količinu osnovnih nutrijenata poput kalcijuma, vitamina D, proteina i kalijuma, a razlikuju se u količini masnoće. Takođe, postoje neke teze da se masti iz mlijeka uklanjaju hemikalijama pa da je zato punomasno mlijeko bolje. Istina je da se masnoća miče iz mlijeka procesom koji se zove centrifugiranje, a zatim se vraća u različitim omjerima u razne varijacije.


Mlijeko biljnog porijekla je nutritivno isto kao i kravlje mlijeko

Istina: Prema određenim istraživanjima tržišta, neki kupci koji kupuju mlijeko biljnog porijekla, uvjereni su da su ista nutritivno identična kravljem mlijeku. To nažalost nije istina. Iako je sojino mlijeko u kontekstu nutritivnosti najbliže kravljem, ostala mlijeka biljnog porijekla uopšte nemaju proteine (ili ih imaju izuzetno malo). I drugi nutrijenti su prisutni u puno manjim količinama pa je tako npr. u rižinom mlijeku prisutna samo jedna petina kalijuma koju možemo pronaći u kravljem mlijeku. Ako kupujete ove proizvode, osigurajte se s dodatnim izvorima kalcijuma i vitamina D jer ih u mlijeku biljnog porijekla nema dovoljno.

Ljudi ne mogu probaviti kravlje mlijeko

Istina: To da neki ljudi imaju problem s varenjem laktoze je tačno. Isto tako je i činjenica da ovaj konkretan zdravstveni problem uvelike ima veze i s etnicitetom jer je npr. prisutan kod skoro 90 posto osoba u Istočnoj Aziji, ali samo kod 5 posto ljudi sa zapadnoevropskim korijenima. Čak i kod osoba koje su netolerantne na laktozu, neke ipak mogu svariti male količine mlijeka i mliječnih proizvoda bez problema.

Djeca trebaju puno mlijeka

Istina: Da bi zadovoljili dnevnu količinu kalcijuma i ostalih nutrijenata koji su im potrebni za razvoj, mala djeca trebaju popiti dvije šolje mlijeka na dan. Djeca u dobi između 4 i 8 godina trebaju dvije i po, a starija djeca i tinejdžeri trebaju tri šolje mlijeka dnevno. Ono gdje ljudi često griješe je zanemarivanje ostalih mliječnih proizvoda koje djeca konzumiraju. Šolja jogurta ili 42 grama sira u potpunosti zamjenjuju mlijeko. Puno je bolje za dijete da kombinuje mliječne proizvode umjesto da cijeli dan pije mlijeko. Ono mu može umanjiti apetit i dovesti do smanjenja gvožđa u organizmu.

Čokoladno mlijeko sadrži istu količinu šećera kao gazirana pića

Istina: U svim vrstama kravljeg mlijeka postoji određena količina šećera jer mlijeko sadrži prirodni šećer laktozu. Iz tog razloga, i u čokoladnom mlijeku je pola šećera prirodnog pa zato nije tačno reći da ova dva proizvoda imaju istu količinu šećera. Mlijeko s ukusom (poput čokoladnog) ima i prerađenog šećera (2-3 kašičice), no u poređenju s gaziranim pićima (oko 10 kašičica) osjetno manje. U običnom, punomasnom mlijeku nema šećera.