Kompanija koja ne izda elektronski fiskalizovani račun od januara naredne godine rizikuje da plati kaznu do 40.000 eura, što je znatno više nego što maksimalno predviđa vazeći zakon.

Zakonom o elektronskoj fiskalizaciji proizvoda i usluga predviđena je kazna od 8.000 do 40.000 eura za pravno lice ako ne izdaje fiskalne račune korišćenjem fiskalnog sevisa i još niz prekršaja. Kazna od 2.000 do 12.000 eura predviđena je za preduzetnika, a od 1.300 do 4.000 eura za fizičko lice. Važeći zakon o PDV predviđa kaznu od 3.000 eura do 10.000 eura za pravno lice koje ne izda račun, a od 6.000 do 20.000 eura ako PDV ne obračuna u trenutku nastanka obaveze, piše Pobjeda.

Iz Ministarstva finansija su objasnili da su se na značajno povećanje kazni odlučili između ostalog i zato što je to bila preporuka MMF.

Kazali su da vjeruju da će strožije kazne uvesti veći red i podsjetili daje praksa pokazala da su oni koji su kršili zakon sa lakoćom plaćali propisane kazne. Komentarišući očekivani efekat većih kazni predsjednik skupštinskog Ođbo ra za ekonomiju Predrag Sekulić Pobjedi je kazao da vjeruje u njihovu djelotvornost.

“Vjerujem da će povećane novčane kazne za neizdavanje validnih fiskalnih računa uticati na smanjenje sive ekonomije”, rekao je Sekulić i dodao da smatra daje preporuka MMF na mjestu.

Ekonomski analitičar i profesor Fakulteta za menadžment dr Vasilije Kostić ne spori da visina kazni ima ključnu ulogu u poštovanju pravila, ali “samo pod određenim uslovima, a ne apsolutno”.

U datim uslovima visina kazni nije adekvatan instrument i neće rezultirati poboljšanjem time što će se kazne povećati. Potrebno je obezbijediti da čitav mehanizam funkcioniše kazao je on i dodao da MMF i međunarodne organizacije ovoga puta nijesu u pravu.

Taj je stav zasnovan na neselektivnim, konsekventnim i konzistentnim sistemima, kakvi su u njihovim zemljama, što se još ne može reći za naš sistem, objašnjava ovaj ekonomski analitičar i ističe da su kazne jedan dio mehanizma, dolaze na kraju i svoju ulogu postižu samo ako su izvršene.

“Međutim, kod nas djelovi mehanizna koji prethode kažnjavanju ne funkcionišu kako treba, već selektivno, a u određenom broju slučajeva do njih i ne dolazi, jer ko ima formalan ili neformalan uticaj, odnosno “vezu”, izbjegne kažnjavanje. Oni drugi plaćaju ceh. U takvom sistemu visina kazni ne može mnogo pomoći u poboljšanju poštovanja propisa, jer se ništa neće promijeniti”, smatra Kostić, koji se boji da će se na paradoksalan na čin dobra društvena namjera istrgnuti u svoju suprotnost.

Na taj način se, kako ocjenjuje, zaoštrava osjećaj društvene nepravde.

“Zbog toga kod nas sistem kazni ne daje adekvatne rezultate i nema većinsku društvenu podršku smatra Kostić i predlaže da se obezbijedi da plate svi koji se ogriješe o propise. No, to je društveni proces i zahtijeva vrijeme”, rekao je on.

Genci Nimanbegu (Forca) ranije je kazao da se ne slaže sa drastičnim povećanjem kazni jer su i sada visoke.

“Krivica je i na jednoj i na drugoj strani onog ko ne izdaje fiskalni račun i inspektora koji nadziru primjenu zakona”, ocijenio je Nimanbegu.

Pobjeda