Žugić: Građani i privreda zaštićeni, banke likvidnije nego ikada

    5 godina pre 681 pregleda Izvor: cdm.me

Usvajanjem seta mjera za ublažavanje posljedica koje su izvazvane koronavirusom Vlada je uradila najviše što se u ovom trenutku moglo, rekao je guverner Centralne banke Crne Gore, Radoje Žugić.

“Ako trenutna situacija potraje 60 dana, turizam i građevinarstvo će pretrpjeti pad od 90 odsto, a saobraćaj 60 odsto i u tom slučaju imaćemo pozitivnu stopu rasta”, rekao je Žugić.

Dodao je da će četvoromjesečna kriza značiti blagu recesiju, a tromjesečna rast BDP-a oko nule.

“Prvobitna projekcija, prije krize prouzrokovane koronavirusom je, bila oko 3,3 procenta, sa tendencijom da, zbog dobrog januara i početka februara, bude i nešto veća”, rekao je Žugić.

Pojašnjavajući mjeru obustave otplate kredita za građane i privredu, guverner je rekao da tri mjeseca niko neće plaćati glavnicu, kamatu i zateznu kamatu na bankarske kredite, ali da se svako mora prijaviti.

“Mora se izbjeći da klijenti odlaze u banku, pa će se prijave obavljati elektronskim putem”, rekao je Žugić, naglašavajući da će svi građani koji nijesu vješti sa internet tehnologijom imati mogućnost da se prijave običnim telefonskim pozivom.

Guverner Centralne banke napominje da je Crna Gora, jedina u regionu, omogućila da se nakon tri mjeseca krediti građana i privrede reprogramiraju, odnosno, da se otplata nastavi uz povoljnije uslove.

Žugić to objašnjava razumijevanjem da će finansijska snaga bankarskih klijenata ipak biti smanjena i da će biti potrebno vrijeme da se oporave i vrate na pređašnji nivo.

Govoreći o stanju bankarskog sistema, guverner CBCG je rekao da se u prvom trenutku osjetila potreba određenog broja građana da povećaju količinu gotovine što se dešava uvijek u kriznim situacijama.

“Poručujem da je crnogorski bankarski sektor likvidniji nego ikada, što se mjeri sumom od preko milijardu eura”, rekao je Žugić.

Dodao je da su na raspolaganju i dodatni kanali likvidnosti.

“Pedeset miliona iz Bazela, više od 250 miliona za obavezne rezerve, kapital Centralne banke od 50 miliona i dnevne ponude međunarodnih finansijskih institucija – dakle, više stotina miliona eura”, rekao je Žugić.