Reforma izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih listi predstavljala bi istinsku promjenu koja bi počela u politici, a bila nastavljena u svim institucijama, smatraju sagovornici Pobjede, ali i upozoravaju da se politička oligarhija u Crnoj Gori neće odreći aktuelnog mehanizma kontrole iz koga, kroz stranačke liste, crpi političku i svaku drugu moć. 

Na taj su način nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur i lider Pokreta Preokret Srđan Perić prokomentarisali najavu pojedinih političara da će se zalagati za sprovođenje referenduma o otvorenim listama.

Ideju da građani, putem referenduma, odluče o tom pitanju plasirao je nedavno poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, koji je ujedno i kopredsjedavajući parlamentarnog Odbora za izbornu reformu.

Perić sumnja da se iza tih najava krije stvarna želja za promjenom trenutnog izbornog modela objašnjavajući da je politika kod nas dovedena do toga da se, navodi on, ne možemo pouzdati ni u riječ ni u obećanje.

Iako od referendumskog izjašnjavanja građana, kako kaže, ne treba bježati, Perić pojašnjava da za otvorene liste nije potreban referendum već politička volja narodnih predstavnika.

– Poslanici koji dizanjem ruku u parlamentu, mogu uvesti otvorene liste sada kažu da su spremni da se održi referendum na tu temu. Kada bi svi oni koji govore da su za otvorene liste za to glasali u Skupštini, to bi bila gotovo konsenzualna većina – kazao je Perić Pobjedi.

Plasiranje ideja o referendumu o otvorenim listama objašnjava na način da su političari „ono mogu uraditi odmah, spremni su da urade kasnije“.

– U krajnjem, od direktnog izjašnjavanja građana ne treba bježati, ali neka se aktuelni parlamentarci obavežu da će do kraja godine sprovesti taj referendum – kazao je Perić Pobjedi.

On smatra i da aktuelna većina otvaranjem teme o otvorenim listama zapravo samo „kupuje vrijeme od izbora do izbora“.

– Kada se dođe do rokova, vi vidite da je to priča koja se svodi na to da su oni kao otvoreni za ideju i da kao žele da pitaju građane, a zapravo samo kupuju vrijeme od izbora do izbora da bi sproveli nešto za šta, utiska sam, u javnoj sferi prevladava stav da se radi o nužnoj potrebi – navodi on.

Perić podsjeća da je nebrojeno puta do sada bilo priče o izmjenama izbornog zakonodavstva i da je svaka od njih završena na način da neko iz nekog razloga bojkotuje rad Odbora za izbornu reformu.

– Priča o reformi na tom polju se neprestano prolongirala i dodatno obesmišljavala sistem – kaže Perić.

U tom kontekstu podsjeća na primjer uoči lokalnih izbora u Podgorici kada su vlasti, znajući da je to neustavno, mijenjale granice izbornih jedinica i odlagale već raspisane izbore.

– Naglašavam da su to bile neustavne odluke ne po mom slobodnom uvjerenju, već po odlukama Ustavnog suda – dodao je Perić.

On potcrtava da su trenutne izborne liste, koje građanima ne omogućavaju da sami biraju poslanike, temelj aktuelnog političkog sistema.

– U praktičnom smislu to znači da svaka politička oligarhija može izdiktirati listu na kojoj postavlja sebi lojalne ljude koji će sprovoditi njihove naume. Oni se ne žele odreći tog mehanizma kontrole iz koje crpe svoju kompletnu političku i svaku drugu moć. To je početak i kraj priče – naglašava Perić i dodaje kako ne treba pristajati na njihovu retoriku koja se, ističe on, na kraju svede na to da je to dobra ideja, ali da nije vrijeme za nju.

Lider Preokreta naglašava da su izbori jedino mjesto gdje bi se političke korporacije mogle opomenuti, ali da nam je ta mogućnost u značajnoj mjeri nedostupna upravo iz razloga jer poslanike ne biramo direktno, već glasamo za listu koju te korporacije kontrolišu.

– Potreban nam je preokret političkog sistema, a tu bi otvorene liste imale veliki značaj. Na taj način bismo se počeli oslobađati ogromnog uticaja nekolicine pojedinaca na kompletan sistem. I to nam je potrebno odmah, da ne gubimo vrijeme na opravdanja zašto to ne može sada. Dakle, može vrlo brzo, ali političke korporacije to ne žele. Suočavanje sa tom činjenicom je prethodnica početka djelovanja u pravcu istinske promjene političkog sistema koja bi bila na korist građana, jer bi im vratila moć donošenja odluka koje se odnose na živote svih nas – zaključio je Perić.

Sličnog je stava i nezavisna poslanica Ćinćur koja ističe da svjedočimo pogubnom uticaju partitokratije na crnogorsko društvo.

– Tu je partijsko zapošljavanje i ideološko targetiranje koje kompromituje pojedince. Sveprisutna je potpuna otuđenost izabranih predstavnika vlasti od njihovih birača, a o neodgovornosti prema javno izgovorenoj riječi je izlišno govoriti – navodi Ćinćur i dodaje da sveukupna situacija i dalje vodi ka starim podjelama na patriote i izdajnike, te one koji su za progres i one koji ga koče.

Očigledne podjele i nerazumijevanje istih, prema njenim riječima, pristojne ljude koji sebe ne vide u taborima demotiviše da uzmu učešće u donošenju važnih odluka za društvo.

– Naravno, zbog takvih stavova gube svi koji očekuju promjene. Na prvom mjestu mladi ljudi koji očekuju jedno pristojno, prosperitetno društvo i na našim prostorima – rekla Ćinćur Pobjedi.

Uz podsjećanje da neku vrstu otvorenih lista i direktne demokratije imaju sve evropske zemlje i većina država u okruženju, Ćinćur navodi da će se i crnogorski političari koji žele istinske promjene i demokratizaciju društva zalagati za reforme.

– Nadam se da ćemo na sljedećim izborima birati na drugačiji način, nove i odgovornije političare – kazala je Ćinćur.

Ona smatra da sveukupna dešavanja na političkoj sceni njenim akterima daju za pravo da počnu sa sprovođenjem reformi izbornog sistema, što bi značilo da ubuduće građani ne glasaju samo za partije kojima vrlo često upravljaju lideri, već za ljude na tim listama.

– Tako je vrlo moguće da ljudi sa čela liste ne dobiju najveću podršku birača, već da to budu drugi ljudi sa liste. Tako bismo dobili više pojedinačne odgovornosti za rečeno i obećano, a partije bi se borile za uticajne ljude u svojim redovima, dok oni koji ne ispune obećanje, ne bi mogli da očekuju novo povjerenje građana – navela je Ćinćur.

To bi, dodala je ona, bila istinska reforma koja bi počela u politici, a bila nastavljena u svim institucijama.

– Nadajmo se da bi ovo otvorilo put profesionalizaciji javne uprave i ubrzalo naš evropski put – zaključila je Ćinćur.

Lokalne liste pozitivan iskorak

Neke nove politike, koje ne žele da se vraćaju u devedesete godine prošlog vijeka, danas možemo tražiti u lokalnim listama i parlamentima, smatra Ćinćur.

– Čini se da su njihovi predstavnici spoznali pogubnosti naše partitokratije i žele da u svojim sredinama pokažu nešto novo. U većini slučajeva, oni su dobili povjerenje građana i ušli u lokalne parlamente, bez obzira na to jesu li ili ne postali dio vlasti – navela je Ćinćur.

Cijena obesmišljavanja izbornog sistema

Da je Crna Gora od devedesetih do danas imala sličnu progresiju u opsegu populacije kao tri decenije prije tog perioda, sada bi imala oko milion stanovnika, smatra Perić i dodaje kako je upravo to cijena proistekla iz obesmišljavanja izbornog sistema i mogućnosti da glas na izborima bilo šta odlučuje i da se ljudi vrednuju prema onom koliko znaju i mogu, a ne prema partijskoj pripadnosti.

Perić naglašava da je nepravda oličena kroz zapošljavanje na osnovu partijske komande, a ne sposobnosti i znanja pogonsko gorivo partitokratije.

– Jer se tu generiše ogroman uticaj partijskog vođstva koje onda odlučuje o stvarima bitnim za egzistenciju ljudi. Cijena ove prakse je visoka i ona se dobrim dijelom očituje u ogromnom odlivu mladih i sposobnih ljudi, jer su obeshrabreni da se njihov rad i znanje vrednuje – poručio je Perić.