Cijene hrane u febrauru osjetno porasle

    1 dan pre 81 pregleda Izvor: investitor.me

Cijene hrane osjetno su porasle u februaru, prvi put od prošle jeseni, odražavajući poskupljenje šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda te biljnih ulja, izvijestila je u petak UN-ova agencija za hranu FAO.

FAO-ov indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u februaru u prosjeku 127,1 bod i bio je viši za 1,6 odsto nego u januaru.

Cijene hrane porasle su tako u februaru prvi put od oktobra prošle godine, pokazuju FAO-ovi podaci. U odnosu na prošlogodišnji februar bile su više za 8,2 odsto.

Najviše je u februaru poskupio šećer, za 6,6 odsto u odnosu na januar, zbog prognoza o tijesnoj ponudi u sezoni 2025./2026. usljed nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu.

Osjetno su poskupjeli i mlijeko i mliječni proizvodi, za četiri odsto, zbog snažne potražnje koja je nadmašila proizvodnju u ključnim izvoznim regijama.

Biljna ulja poskupjela su za dva odsto u odnosu na januar, uz strahovanja o mogućem smanjenju ponude suncokretovog i repičinog ulja u narednim mjesecima.

FAO-ov indeks cijena žitarica pokazao je osjetno blaži rast, za 0,7 odsto u odnosu na januar, uz poskupljenje pšenice zbog smanjenog ruskog izvoza.

Poticaj rastu cijena bila su i strahovanja za urod u pojedinim dijelovima Evrope te u Rusiji i SAD-u.

Cijene mesa zadržale su se, pak, u februaru više-manje na januarskom nivou.

Rekordna proizvodnja riže

U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago podigao procjenu proizvodnje žitarica u 2024. godini, na 2,842 milijarde tona, što bi značilo da se tek neznatno smanjila u odnosu na 2023.

Podignuta procjena odražava ponajprije veću proizvodnju pšenice u Iranu.

U ovoj godini svjetska proizvodnja pšenice trebalo bi da poraste za gotovo jedan odsto, na 796 miliona tona, izračunali su.

Oslonac rastu biće očekivana veća proizvodnja u Evropskoj uniji, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, uz upozorenje UN-ove agencije da bi prinos mogao biti smanjen zbog oskudnih padavina u istočnoj Evropi. U zapadnoj Evropi, pak, prijetnja bi mogla biti prevelika količina padavina, napominju.

Suša bi mogla ugroziti i prinos u SAD-u, iako bi poljoprivrednici trebalo da povećaju površinu pod pšenicom, dodaju u FAO-u.

Proizvodnja riže trebalo bi da u sezoni 2024./2025. dostigne rekordnih 543 miliona tona, zahvaljujući pozitivnim izgledima za usjeve u Indiji te povoljnim uslovima za rast u Kambodži i Mjanmaru.

Potrošnja žitarica u aktuelnoj sezoni iznosiće, prema procjeni FAO-a, 2,867 milijardi tona i biće veća za 1,0 odsto nego 2023./2024., i to zahvaljujući očekivanoj rekordnoj potrošnji riže.

Zalihe žitarica trebalo bi da na kraju aktuelne sezone u julu budu niže za 1,9 odsto nego na početku i kliznu na 869,3 miliona tona, ali i dalje signaliziraju solidnu ponudu.

Trgovina žitaricama trebalo bi da se u aktuelnoj sezoni smanji za 5,6 odsto, na 484,2 miliona tona, pokazuju nove FAO-ove procjene.