U ovom momentu Vlada Crne Gore pored seta preventivnih mjera u zaštiti zdravlja građana, treba da vodi računa o standardu najugroženijih slojeva stanovništva i zaštiti privrede. Zato je neophodno hitno usvajanje privremenog programa socio-ekonomske zaštite građana i privrede koji će sadržati set mjera u cilju pomoći, obezbjeđenja olakšica, subvencija, kreditiranja, umanjenja dažbina i prolongiranja rokova u plaćanju obaveza.

Građani su prethodnih dana izloženi dodatnim troškovima obezbjeđivanjem zaliha hrane i sredstava za preventivnu zdravstvenu zaštitu. Tako su cjelokupni kućni budžeti brojnih porodica, naročito nezaposlenih, penzionera i korisnika socijalnih davanja usmjereni na ono što je u ovom momentu prioritet, pa će biti veoma teško da obezbijede sredstva za komunalije i druge dažbine, a da ne govorimo o dospjelim ratama kredita. Sa druge strane brojni preduzetnici su zbog aktuelne situacije i u cilju najvišeg interesa, zaštite života i zdravlja, obustavili rad u svojim djelatnostima, tako da će u narednom periodu ostati ne samo bez prihoda, već će trpjeti kontinuirane poslovne gubitke.

Vlast mora biti svjesna ovih činjenica, pa bi jedno od mogućih rješenja bilo prolongiranje plaćanja računa za komunalnije i druge dažbine na tri mjeseca i to za najugroženije slojeve stanovništva, nezaposlene, korisnike socijalnih davanja i penzionere sa najnižim primanjima, kao i za mjerama najpogođenije privredne djelatnosti. Takođe u opticaju treba da budu različiti modeli subvencija i pomoći.

Očekujemo da Centralna banka iznađe rješenje sa poslovnim bankama u Crnoj Gori kako bi se prolongiralo plaćanje kredita građanima i privredi do 90 dana. Vlada mora da razmišlja o pomoći preduzetnicima i privredicima koji već trpe značajne poslovne gubitke. Prije svega neophodno je razmotriti opcije oprosta pojedinih dugova i pripremiti čitav spektar olakšica i subvencija.

IRF mora potpuno da promijeni politiku i to na način što će pružiti ruku privrednicima, poljoprivrednicima i preduzetnicima, spustiti kriterijume, pojednostaviti i ubrzati procedure za kreditiranje, sniziti kamatne stope, produžiti grejs period i praktično „upumpati“ nedostajuća sredstva u očuvanje privrede. Država zajedno sa bankarskim sektorom treba da iznađe najoptimalnije modele za olakšano dobijanje kredita za obrtni kapital. Veoma je važno razmotriti mogućnost smanjenja doprinosa za zaposlene koji rade od kuće i oslobađanje od plaćanja doprinosa preduzetnika koji su obustavili rad, za period obustave. Jedan od najboljih modela je formiranje posebnog državnog fonda za saniranje ekonomskih posledica izazvanih Korona virusom.

Poreska uprava bi morala da u ovom periodu odustane od represivnih mjera i pritiska na privredu, da ima puno razumijevanje i da iznađe modele da najugroženijim obveznicima umanji ili oprosti doprinose za tromjesečni period. Ono što je ključno jeste i pomoć poljoprivredi, naročito u nabavci sadnog i drugog materijala iz uvoza imajući u vidu aktuelne poteškoće na granicama.

U fokusu posebne pažnje privremenog programa Vlade treba da bude oblast turizma, jer je veoma izvjesno da će predstojeća turistička sezona biti ugrožena.

Takođe, pored seta preventivnih zdravstvenih mjera u cilju borbe protiv Korona virusa od presudnog je značaja fokusiranje prema najugroženijim kategorima stanovništa, odnosno onima iznad 65 godina koji dominantno čine penzionersku populaciju. Jedna od mogućih mjera koje treba uvesti je posredno podizanje penzija i vršenja drugih uplata na šalterima banaka, odnosno preko ovlašćenog lica. Za nekoliko dana počinje isplata penzija, pa se u bankama širom Crne Gore očekuju gužve i koncentrisano prisustvo na jednom mjestu upravo ljudi koji čine najugroženiju populaciju. Upravo iz tih razloga, a u cilju što većeg stepena prevencije, Vlada Crne Gore treba da donese privremenu mjeru o olakšanom pristupu računu lica kojeg ovlasti penzioner ili starija osoba sa zdravstvenim problemima, odnosno da iznađe druge modele isplata uz izbjegavanje gužvi koje mogu biti okidač kada je u pitanju širenje virusa.

Zaposleni u zdravstvenom sistemu su danas prva linija odbrane i oni moraju biti ne samo stimulisani, već i nagrađeni za ulaganje dodatnih napora pa bi realna i primjerena mjera bila uvećanje njihovih zarada do 30% za mjesece posebnih mjera zdravstvene zaštite građana.

Vlada Crne Gore mora pokazati mnogo veći stepen odgovornosti u odnosu na probleme na koje smo ukazali. Ukoliko se bude čekalo i prolongiralo rješavanje nagomilanih, teških i za ekonomiju visoko rizičnih problema, a sve se pravdalo i pripisivalo pandemiji, izražavamo bojazan da će Crna Gora doživjeti finansijski kolaps, a potom kolaps privrede i ostalih sistema u državi.