Čini se da je Ukrajina spremna da potpiše sporazum koji Sjedinjenim Američkim Državama daje pristup njenim mineralnim sirovinama u zamjenu za nastavak vojne pomoći.

Izvor iz ukrajinske vlade rekao je za britanski portal Skaj njuz da je Kijev dogovorio uslove sa Vašingtonom.

Tramp je novinarima u utorak kazao da dogovor o mineralima znači da će američki poreski obveznici „vratiti svoj novac“ za tri godine slanja oružja za borbu protiv Rusije.

Ideja o dogovoru se prvi put pojavila u septembru. Zabrinut da bi Tramp mogao da povuče podršku ako bude izabran, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je navodno to predložio tokom sastanka sa njim.

Sporazum će biti potpisan usred zategnutih američko-ukrajinskih odnosa od Trampovog povratka u Bijelu kuću, nedugo nakon što je predsjednik SAD označio Zelenskog kao „diktatora“ i isključio Ukrajinu iz pregovora sa Rusijom.

Koje minerale ima Ukrajina?

Prije pokretanja ruske specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine minerali su činili 6,1 odsto ukrajinskog BDP-a i 30 procenata njenog izvoza. Ukrajina ima razne „ključne“ minerale koji se koriste u proizvodnji tehnologije i odbrambenih sistema i u zelenoj energiji, a među njima su bakar, nikl, litijum i titanijum.

Prema podacima Evropske komisije, Ukrajina je 2019. godine isporučila sedam procenata globalnog titanijuma, koji se koristi za izgradnju nuklearnih elektrana i aviona.

Slično tome, vjeruje se da ima više litijuma (koji se koristi za proizvodnju baterija) od bilo koje druge evropske zemlje – pretpostavlja se oko 500.000 tona.

Prije izbijanja rata takođe je bila odgovorna za petinu globalnog izvoza grafita, koji je ključni materijal za nuklearne elektrane i baterije za električna vozila.

Ostale sirovine kojih ima u izobilju su ugalj, ruda gvožđa i mangan.

Predratni podaci su najpouzdaniji, jer se do 40 odsto ukrajinskih metalnih minerala sada nalazi u oblastima koje je zauzela Rusija – u Donbasu i susjednim istočnim regionima.

Na primjer, dva ukrajinska nalazišta litijuma su pod ruskom kontrolom – Zaporožje i Donjeck.

Rijetki zemni elementi

Retki zemni elementi su grupa od 17 minerala koji se koriste za izradu svega – od pametnih telefona i elektronskih uređaja do električnih vozila, vjetroturbina i sistema naoružanja.

Primjeri uključuju evropijum, materijal za kontrolne šipke u nuklearnim elektranama, i gadolinijum, koji se koristi za pravljenje magneta u mobilnim telefonima, kao i holmijum, iterbijum i disprozijum.

Oni nisu striktno rijetki, ali su njihovo vađenje i skladištenje energetski visoko intenzivni.

Međutim, kako su detalji o zalihama minerala u ratom razorenoj zemlji neizvjesni, nije jasno koji su minerali tamo prisutni i koliko ih ima.

U predratnoj procjeni 109 kritičnih mineralnih nalazišta širom zemlje koju je izvršila Kijevska škola ekonomije, za tri je prijavljeno da sadrže rijetke zemne elemente, prenosi 24sedam.

Zašto ih Tramp želi?

Donald Tramp nije konkretno imenovao minerale koje želi od Ukrajine, iako je sporazum u utorak nazvao „dogovorom o rijetkim zemnim mineralima“.

Međutim, utvrđeno je da postoje daleko veće zalihe litijuma, grafita i titanijuma u drugim zemljama, uključujući i u SAD.

Ono što je daleko izvjesnije jeste uloga koju Kina mora da igra u Trampovim zahtjevima.

Kao najveći proizvođač na svijetu, Kina prerađuje više rijetkih zemnih elemenata od bilo koje druge zemlje – prema procjenama, ona skladišti između 50 i 75 odsto globalne ponude.

Zbog toga i SAD i Evropa pokušavaju da smanje svoju zavisnost od Pekinga.

U decembru, dok se Tramp pripremao da se vrati na funkciju, Kina je zabranila izvoz nekih rijetkih zemnih metala u SAD. Pod administracijom Džoa Bajdena, već je ograničila izvoz minerala iz SAD.

Kao odgovor, Trampova administracija je 1. februara najavila carine od 10 odsto na sav uvoz iz Kine.

Osim trgovinskog rata sa Kinom, rijetki zemni metali i ključni minerali su fundamentalni za globalnu tranziciju ka zelenoj energiji.

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, da bismo ispunili nulte ciljeve do 2030. godine, biće nam potrebno tri puta više bakra, litijuma, nikla i kobalta.

To znači da nam treba dodatnih 50 rudnika litijuma, 60 rudnika nikla i 17 kobalta širom svijeta.

Ko je Ukrajini dao najviše novca?

Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga šta se uzima u obzir.

Ako posmatrate samo iznos vojne podrške od 2022. godine, SAD su obezbijedile 64 milijarde eura, u poređenju sa 62 milijarde eura koje je Kijev dobio od evropskih zemalja (uključujući Britaniju).

Ali ako se uključe i druge vrste podrške, kao što su humanitarna i finansijska pomoć, evropska podrška premašuje američku (ukupno 132 milijarde eura, u poređenju sa 114 milijardi eura iz SAD).

Međutim, ako se posmatraju zemlje članice EU nezavisno, nijedna od njih pojedinačno nije ni blizu količini pomoći koju su SAD obezbijedile Kijevu.

Ako se podrška SAD posmatra kroz prizmu bruto domaćeg proizvoda, ona iznosi 0,5 odsto BDP-a. To je skoro potpuno isto kao i pomoć iz Velike Britanije. U ovom smislu druge zemlje su bile izdašnije: Danska, Estonija i veliki dio Baltika daju oko dva odsto svog BDP-a.