Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo je da izmjeni predviđenu normu iz predloga izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca kojom će građani koji u igrama na sreću uplate više od 20 eura biti pod posebnim mjerama nadzora, dok priređivači igara na sreću navode da je granica iz direktova EU 2.000 eura, da će spuštanje te granice napraviti veliki administrativni posao njima i MUP-u, da predstavlja biznis barijeru i da će igrače otjerati na sivo tržište.

To je saopšteno na sjednici skupštinskog odbora za ekonomiju i finansije koji je razmatrao predlog izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca.

Predlog obuhvata izmjenu ili dodavanje 52 člana zakona i nije bio na javnoj raspravi, već ga je Vlada usvojila na predlog MUP-a i poslala Skupštini na usvajanje.

Novine su da se uvodi registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom vrednije od 1.000 eura, kao i gotovinske transakcije od 2.000 do 100.000 eura, zavisno od djelatnosti i namjene. Izuzetak su jedino igre za sreću, gdje će priređivači morati da sakupljaju podatke o svima igračima koji u jednoj ili više povezanih transakcija uplate 20 i više eura.

Mjere “poznavanja i praćenja poslovanja klijenta” definisane su kao identifikacija, uzimanje ličnih podataka, da “pribavi fotokopiju lične isprave i upiše datum, vrijeme i ime i prezime lica koje je izvršilo uvid u fotokopiju isprave i tu fotokopiju i prikupljene podatke čuva u skladu sa ovim zakonom”, da prikupi podatke o poslovnom odnosu i prirodi transakcije… Sve to mora da uradi zaposleni kod priređivača prije nego što obavi samo transakciju.

Na sjednicu odbora bili su pozvani predstavnik Grupacije priređivača igara na sreću Miloš Lalević i Jovana Klisić iz Udruženja Montenegro bet, koji su dali više primjedbi i da je predlog suprotan EU direktivama gdje je donja granica za praćenje 2.000 eura, kao i da se taj iznos primjenljuje u svim državama regiona.

Predstavnica MUP-a Jovana Mijović ostala je pri predlogu da se pod posebnim mjerama nadzora nađu svi igrači koji u jednoj ili više povezanih igri uplate više od 20 eura, navodeći da je Nacionalnom strategijom za procjenu rizika od pranja novca djelatnost igara na sreću definisana od posebnog rizika. Nije objasnila zbog čega je izabrana baš suma od 20 eura, sto puta manja od norme iz EU.

Mijović je kazala da je tačno da direktiva EU predviđa da pod posebnim mjerama nađu uplate veće od 2.000 eura, ali i da ista direktiva omogućava državama da u slučaju većeg rizika uvedu i niže iznose.

Ona je navela da je MUP analizirao uplate za 2023. godinu, gdje je evidentirano 17,8 miliona jedinstvenih uplata u igrama na sreću od kojih je preko 20 eura bilo 1,2 miliona, odnosno da bi pod mjerama nadzora bilo sedam odsto uplata ukupno vrijednih 131 milion eura.

Lalević je kazao da je ova mjera suprotna svrsi, da će se u velikom broju uplata izgubiti fokus sa onih koje su zaista sporne. On je naveo da postoje taj izuzetak za smanjenje granice ali da je niko ne primjenljuje i da je u svim susjednim država sa sličnim opasnostima od pranja novca granica 2.000 eura i da ne postoji pravni osnov za korišćenje ovog izuzetka. Smatra i da se ova mjere neće moći primjenjivati u praksi kao i naplata poreza na dobitke.

Klisić je kazala da se istom direktivom nalaže da mjere moraju biti nužno ograničene na transakcije koje predstavljaju stvarnu prijetnju ili rizik a ne da se primjenljuje na sve transakcije.

„U posljednje dvije godine kroz izmjene više zakona troškovi legalnih priređivača povećani su za 410 odsto, a da pri tome niko ne dira nelegalno tržište igara na sreću koje buja. Trenutno je u Crnoj Gori moguć pristup na 120 nelegalnih sajtova igara na sreću. Imamo saopštenje EKIP-a koji kaže da ne može da ograničava pristup tim sajtovima. Država umjesto da uređuje tržište legalnim priređivačima onemogućava poslovanje. MUP-u je sporna uplata od 20 eura, a nisu im sporni i ne vidi milione prometa kod nelegalnih priređivača“, kazala je Klisić.

Ona je navela primjer kada bi u kladionicu došao igrač da u jednoj ili više igara uplati 20 eura, gdje bi mu zaposlene tražila ličnu kartu da fotokopira i da popuni više podataka iz formulara.

„Taj više neće doći u legalnu kladionicu već će otići iza ugla kod nelegalnih gdje mu niko neće tražiti podatke ni poreze. Izgubiće i država i legalni priređivači a crno tržište će rasti“, kazala je Klisić navodeći da su proteklih godina prijavljivali na desetine slučajeva nelegalnog priređivanja ali da se ništa nije desilo.

Mijović je kazala da MUP nema mogućnosti da nelegalnim priređivačima nameće obaveze, već da se oni mogu kažnjavati na drugi način.

Odbora je na kraju glasovima poslanika parlamentarne većine prihvatio predlog MUP-a.

Odbor je dao saglasnost i na predloge o alternativnim investicionim fondovima; o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom; o kreditnim institucijama i o finansijskim konglomeratima, kojim se preuzimaju norme iz EU, kao i na izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti kojim se povećavaju iznosi naknada i u sistem uvode civilne žrtve rata.