U periodu pandemije se govorilo u preslaganju interesa velikih evropskih i multinacionalnih kompanija, čiji će jedan od budućih ciljeva biti nearshoring, odnosno relokacija poslovnih procesa u obližnje zemlje, pa će države zapadnog Balkana biti pod lupom i da to moraju iskoristiti.

Uostalom, krizni momenti na globalnim tržištima često natjeraju susjede na učestalije investicije i međusobnu trgovinu. No, da vidimo rezultate, isključujući Sloveniju i Hrvatsku kao članice Evropske unije, čije poređenje sa ostalim zemljama regije nije relevantna.

Srbija, kao najveća zemlja na Balkanu, s najviše stanovnika i najvećom ekonomijom privlači najviše investicija. Podaci od Narodne banke Srbije (NBS) za prošlu godinu dobijenu su zaključno s trećim kvartalom.

– Prema preliminarnim podacima, tokom 2024. godine, zabilježen je rekordan bruto priliv direktnih stranih investicija (SDI ili DSI) u iznosu od 5,2 mlrd EUR, a neto priliv je 4,6 milijardi, što predstavlja rast od 14,2% na međugodišnjoj osnovi. Raspoloživi podaci o strukturi za prva tri tromjesečja pokazuju da je 45% ukupnog priliva činilo ulaganje u vlasnički kapital, 32% u reinvestiranje ostvarene dobiti, dok su međukompanijski krediti činili 23% ukupnog priliva stranih direktnih investicija – konstatuju u NBS-u.

Ova zemlja svoju geopolitičku poziciju bazira na uravnoteženim odnosima sa Istokom i Zapadom. Kumulativno posmatrano najznačajnije su evropske investicije – 65,6%, mada prvo mjesto drži Kina sa 1.047,3 miliona EUR. Slijedi Holandija sa 744,4 miliona, Velika Britanija 425,7 miliona, Luksemburg 367,5 miliona i Švicarska 171,3 miliona eura.

U šta ulažu strani investitori?

Najviše se investiralo u oblasti građevinarstva – 26,4%, rudarstva – 21,8% i prerađivačke industrije – 15,6%. U medijima se često govori o podacima o stranim investicijama u neku zemlju. Naravno, to odgovara vlastima i time se hvale. Međutim, ispod radara prolaze informacije o odlivu novca, odnosno dijela prethodno uloženih investicija. Kroz dividende ili zarade po vlasničkim pravima.

– U periodu januar – novembar 2024. godine odliv po osnovu dividendi je iznosio 2,2 mlrd EUR, što je povećanje u odnosu na isti period 2023. godine za 465,4 miliona. Kada se pogleda sektorska struktura dividendi, oko 62% dividendi su isplatila preduzeća iz razmenljivog sektora (rudarstvo, prerađivačka industrija, komunikacije, saobraćaj) za kojima slijede isplate dividendi finansijskog sektora i trgovine. Isplaćene dividende nerezidentima dio su ukupne dobiti koju su ostvarila preduzeća u inostranom vlasništvu koja posluju godinama u Srbiji – objasnili su iz Narodne banke Srbije.

Zarada domaćih radnika se računa kao (re)investicija

U Sjevernoj Makedoniji su, takođe, obrađeni podaci za prva tri kvartala 2024. godine. Na primjeru ove države je uočljiv postotak reinvestiranja dobiti iz investicija od prethodnih godina, koje se vode kao nova investicija.

– Direktne strane investicije u zemlji su iznosile 838,2 mil EUR, što je 5,8% projektovanog BDP-a i veće su za 489,7 miliona u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano po komponentama, najveći dio direktnih investicija je po osnovu međukompanijskog duga 384,7 mil EUR. Slijedi reinvestiranje dobiti 244,3 miliona, kao i ulaganja u kapital 209,2 miliona eura – podaci su Narodne banke Sjeverne Makedonije.

Među najvećim investitorima su ulagači iz Njemačke, Holandije, Mađarske, Slovenije, Bugarske, Grčke, Turske i Ujedinjenog Kraljevstva. Pretežne djelatnosti su prerađivačka industrija, građevinarstvo, električna energija, gas, para i hlađenje i trgovina na veliko i malo.

U ovoj instituciji nemaju razvrstan podatak o odlivu novca iz zemlje po investitorima jer su „podaci o stranim direktnim investicijama u zemlji prikazani na neto osnovi, odnosno prikazan je neto efekat investicije (sa pozitivnim predznakom ako su prilivi veći od odliva i sa negativnim predznakom ako su odlivi veći od priliva), tako da je ovaj podatak (ne)dostupan“, navode iz Narodne banke Sjeverne Makedonije.

Povećanje investicija i na teritoriji Kosova

Na teritoriji Kosova imaju podatke zaključno s posljednjim danom oktobra ili mjesec više u odnosu na ostale zemlje.

– Direktne strane investicije na Kosovu dostigle su 806,95 mil EUR. Ovo predstavlja povećanje od 7,70% u odnosu na isti period 2023. kada su iznosile 749,24 mil EUR. Ako se ovaj trend nastavi, SDI je na putu da se ili izjednači ili nadmaši ukupni godišnji iznos od 840,1 mil EUR zabilježen u 2023. Struktura investicija se sastoji od tri glavne komponente – priliv ulaganja u kapital od 621,89 miliona; reinvestiranje zarade od 265,71 milion i dužnički instrumenti (kreditiranje među kompanijama) u iznosu 176,15 mil EUR – rekli su iz Centralne banke Kosova.

Kada je odliv novca u pitanju, nisu dali ukupnu cifru, nego samo tri najveće stavke, kojima su investitori povukli novac sa teritorije Kosova – 19,77 mil EUR iz vlasničkih ulaganja, potom 122,28 miliona od reinvestiranja zarade i 114,81 mil EUR od otplata interkompanijskih kredita.

Povećanjem stranih investicija se hvale i u Crnoj Gori

Prema preliminarnim podacima iz Crne Gore, neto priliv stranih direktnih investicija u 2024. godini iznosio je 489,94 mil EUR, što predstavlja povećanje od 12,99% u odnosu na 2023. godinu.

– Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 889,80 mil EUR, što je za 3,18% više nego u prethodnoj godini. Ovaj rast je rezultat povećanja priliva po osnovu interkompanijskog duga od 9,78% ili 25,92 mil EUR, kao i povećanja priliva po osnovu investicija u kompanije i banke od 19,60% ili 18,67 mil EUR – navode iz Centralne banke Crne Gore.

Ulaganje u nekretnine zauzima 51,17% ukupnog priliva. Slijedi interkompanijski dug sa 32,69% i investicije i kompanije i banke 12,8% ukupnog priliva investicija. Istovremeno je ukupan odliv stranih investicija iznosio 399,86 mil EUR i manji je u odnosu na godinu prije za 6,74%.

BiH sa manje stranih investicija

Jedina zemlja u regiji koja je imala smanjenje u međugodišnjem odnosu je Bosna i Hercegovina. Ukupno je za tri kvartala investirano 775,4 mil EUR ili 3,4% manje nego godinu prije.

– Iznosi DSI za komponente vlasničkih udjela i zadržanih zarada su bili u porastu u odnosu na prethodnu godinu, dok je smanjenje registrovano u okviru ostalog kapitala. Takođe, ako iznos DSI za tri kvartala u 2024. uporedimo sa prosječnim iznosom istog perioda za ranijih pet godina, tada imamo povećanje od 32,5 posto – navode iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Dodaju da se procjenjuje kako je od te cifre 62,9% zadržana zarada ili reinvestiranje. Slijede vlasnički udjeli sa 23,2% i ostali kapital sa 13,9%. Najveći ulagači u BiH su građani i firme iz Hrvatske, Njemačke i Slovenije. Centralna banka BiH nije dostavila podatke o odlivu novca.

Velike investicije Srbije u region

Iz podataka Narodne banke Srbije je vidljivo da je ukupna aktiva te zemlje u BiH 145,3, dok je u Crnoj Gori 45,1 mil EUR za prva tri kvartala 2024. godine. Ove dvije zemlje su na vrhu liste, što je indikativan podatak. Aktiva Srbije u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji zajedno ne dostiže aktivu u Crnoj Gori.

Prognoze za usporavanje privlačenja stranih investicija su sve glasnije. Premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević je nakon sastanka sa Socijalno-ekonomskim savjetom ponudio prognozu na još neobjavljene rezultate, niti za četvrti kvartal, a pogotovo za januar ove godine:

– Imali smo najlošiji januar, u ne znam koliko poslednjih godina, što se tiče ekonomskih rezultata. Kada neko priča da će u Srbiji da počne građanski rat i da će se sprovesti revolucija, kada neko kaže da će blokirati puteve, autoputeve, mostove, to svakako nije dobra pozivnica za investitore, domaće i strane – poručio je Vučević ne nudeći argumente.

Ipak je jasno da se zbog ekonomskog zastoja u Evropi, te turbulencija i nestabilnosti na svjetskoj političkoj sceni, završava povoljan period za region.