Sukob Rusije i Ukrajine ulazi u četvrtu godinu. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da se odrekne predsjedničke funkcije, ako bi to značilo mir u Ukrajini ili članstvo u NATO-u. Kremlj saopštava da niko nikad neće prodati Krim i četiri ukrajinske oblasti koje je Rusija pripojila. Specijalni izaslanik Donalda Trampa Stiv Vitkof kaže da bi “Sporazum iz Istanbula” mogao da postane orijentir za zaključivanje mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije. Dešavanja pratite na CdM-u.

Tramp: Ozbiljno pregovaram s Putinom

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je u ozbiljnim pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom povodom okončanja rata u Ukrajini.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Istina napisao da je “u ozbiljnim razgovorima” sa Putinom i o velikim bilateralnim ekonomskim projektima koji će uslijediti između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

“Razgovori teku veoma dobro”, rekao je Tramp.

Dodao je da je tokom razgovora sa liderima G7 ranije danas svaki član te grupe prenio svoju posvećenost rješavanju sukoba u Ukrajini.

Ponovio je da rat u Ukrajini, “nikada ne bi počeo” da je on u tom trenutku bilo američki predsjednik.

“Svi su kazali da im je cilj da se rat završi, a ja sam naglasio važnost vitalnog ‘Sporazuma o kritičnim mineralima i rijetkim zemljama’ između Sjedinjenih Država i Ukrajine, za koji se nadamo da će uskoro biti potpisan”, kazao je Tramp.

Dodao je da će taj sporazum, koji predstavlja “ekonomsko partnerstvo”, obezbijediti američkom narodu da povrati desetine milijardi dolara i vojne opreme poslate Ukrajini, a da će “takođe pomoći da ukrajinska ekonomija raste kako se brutalni i divlji rat bliži kraju”.

Kalas: EU će pokušati da se dogovori o novoj vojnoj pomoći Ukrajini početkom marta

Evropske vođe će pokušati da postignu sporazum o novoj vojnoj pomoći za Ukrajinu na specijalnom samitu zakazanom za 6. mart, rekla je danas visoka predstravnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.

Evropa nastoji da ojača svoju podršku Kijevu kao odgovor na pregovore između Amerikanaca i Rusa o Ukrajini.

Kaja Kalas je predložila da se evropska dvadesetsedmorica obaveže da će isporučiti novo oružje što je prije moguće, konkretno, rakete, sisteme protivvazduhoplovne odbrane i artiljerijske granate.

Ministri spoljnih poslova EU koji su se sastali danas u Briselu su u velikoj mjeri podržali tu novu inicijativu, rekla je Kalas.

“O detalima i posebno o iznosima će se odlučiti i razgovarati na vanrednom evropskom samitu 6. marta“, rekla je ona.

Razgovori su ipak otežani zbog protivljenja Mađarske koja je ostala vrlo bliska Moskvi, davanju bilo kakve nove vojne pomoći Kijevu posebno u kontekstu otvaranja pregovora između Rusije i SAD o Ukrajini.

Evropljani su već dali 134 milijarde eura pomoći Ukrajini, od kojih je vojna nešto manje od 50 milijardi.

Izglasana rezolucija o Ukrajini

U Ujedinjenim nacijama je izglasana rezolucija povodom godišnjice rata u Ukrajini.

Rezoluciju je izradila Ukrajina, a njeni sponzori su 27 država članica Evropske unije.

Za su glasale 93 zemlje, među kojima je i Crna Gora.

Protiv je bilo 18, a 65 je bilo uzdržano.

Zanimljivo je da su protiv usvajanje rezolucije uz Rusiju i Bjelorusiju glasale i Sjedinjene Države, kao i Mađarska, Sudan, Niger, Burundi…

Pritvoreno 20.000 Rusa zbog antiratnih izjava od februara 2022.

Više od 20.000 ljudi je pritvoreno ili uhapšeno zbog antiratnih izjava ili javnog izražavanja neslaganja protiv sveopšte invazije Moskve na Ukrajinu, saopštila je nevladina organizacija.

OVD-Info, ugledna grupa koja godinama prati i evidentira policijska hapšenja, saopštila je da je većina od tog broja – 18.910 – uhapšena tokom prve godine invazije. Broj uhapšenih je značajno opao u 2023. godini, kada je zabilježeno 274 slučaja, dok je u 2024. godini bilo samo 41 slučaj.

U sedmicama neposredno nakon invazije 24. februara 2022. godine, bilo je sporadičnih javnih protesta u nekim ruskim gradovima koje je policija brzo ugušila.

Većina krivičnih slučajeva koje je evidentirao OVD-Info – oko 85 odsto – pokrenuta je zbog postova ili komentara na društvenim mrežama u 2022. ili 2023. godini.

Nekoliko sedmica nakon što je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju, ruski zakonodavci su donijeli zakon koji kriminalizuje neslaganje ili kritiku rata, na osnovu “diskreditacije oružanih snaga”. Kremlj je takođe zabranio nazivanje sukoba ratom, naređujući da mediji i službene izjave koriste eufemizam “specijalna vojna operacija”.

Suze na ratnim spomenicima u Kijevu

Ljudi tuguju kod spomenika palim vojnicima u Kijevu.

Ukrajina ima pravo da odlučuje o svojoj sudbini

Treća godišnjica rata u Ukrajini obilježena je u Evropskoj kući događajem u organizaciji ambasada Češke, Njemačke, Ukrajine i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko ukazao je na činjenicu da je sveobuhvatna invazija Rusije na Ukrajinu najveći rat u Evropi još od završetka drugov Svjetskog rata.

Kako kaže, dopustiti Putinu da uspije u svom naumu imalo bi razarajuće posljedice za stabilnost kontinenta ali i život svake porodice u Evropi ali i šire. Ako Putin sada odnese pobjedu on neće stati, uvjeren je ambasador Herasimenko, dodajući da će ruski predsjednik nastaviti sa agresivnim akcijama.

„NATO je najefikasnija opcija da se spriječi neki novi rat. Ako se Ukrajina ne priključi NATO onda će morati da stvori NATO u Ukrajini, što znači stvaranje armije dovoljno jake da odbije agresiju. Zato govorimo o sveobuhvatnom sistemu bezbjednosnih garancija-vojnih, ekonomskih i političkih. Čvrstih garancija, ne uvjeravanja na papiru,“ poručuje Herasimenko.

Zelenski objavio zahtjeve za pregovore s Putinom

Danas su tačno tri godine otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio totalnu invaziju na Ukrajinu. Brojni ministri i zvaničnici EU su u Kijevu na samitu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Predsjednik Zelenski je na samitu izjavio da bi potpuna razmjena ratnih zarobljenika s Rusijom mogla predstavljati “početak” okončanja rata.

Od početka rata održano je 60 razmjena zarobljenika između Ukrajine i Rusije, uključujući onu iz decembra kada su stotine zarobljenika zamijenjene.

“To je poštena i pravedna opcija”, rekao je Zelenski, istaknuvši kako se hiljade Ukrajinaca još uvijek nalaze u ruskim zatvorima – neki od njih čak od ruske aneksije Krima 2014. godine.

“Hiljade – hiljade ljudi zarobljenih u Rusiji”, naglasio je. “Rusija mora osloboditi Ukrajince. Ukrajina je spremna razmijeniti svakoga za svakoga, i to je pravedan dogovor.”

Iako Ukrajina ne objavljuje službene brojke o svojim ratnim zarobljenicima u Rusiji, procjenjuje se da ih je više od 8000.

“Mir se ne može jednostavno proglasiti preko noći. Putin nam neće dati mir niti će nam ga ponuditi u zamjenu za nešto. Moramo izboriti mir snagom, mudrošću i jedinstvom, kroz saradnju s vama (liderima na samitu)”, rekao je Zelenski.

Trudo prepušta zamrznuta ruska sredstva Ukrajini

Kanadski premijer Džastin Trudo najavio je da će njegova zemlja prebaciti Ukrajini prvih pet milijardi dolara zamrznute ruske imovine.

Kazao je i da će Kanada dati Ukrajini 25 LAV II borbenih vozila, četiri F-16 simulatora leta i sisteme za slijetanje, te municiju.

Trudo je u Kijevu na obilježavanju treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.

Lavrov: Rusija nije spremna da zaustavi rat

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poslao je oštru poruku kako rat ulazi u četvrtu godinu – Moskva nije spremna da zaustavi svoju invaziju.

“Prekinućemo neprijateljstva samo kada ovi pregovori daju čvrst i održiv rezultat koji odgovara Ruskoj Federaciji”, rekao je Lavrov tokom posjete Turskoj.

Prethodno je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao u Moskvi da će se razgovori sa Sjedinjenim Državama nastaviti ove sedmice, fokusirajući se na “iritantne stvari” u odnosima.

Stub: Putin je izgubio rat, mir mora biti zasnovan na interesima Ukrajine

Predsjednik Finske Aleksandar Stub izjavio je na samitu evropskih lidera “Podrži Ukrajinu”, koji se održava u Kijevu, da je “ruski diktator Vladimir Putin izgubio rat sa Ukrajinom i sa njim se mora zaključiti mir koji će biti zasnovan na interesima Ukrajine”.

“Putin je izgubio ovaj rat. Vidjećemo Ukrajinu u EU i u NATO. Vidjećemo u budućnosti ujedinjenu Evropsku uniju i nadamo se snažnu transatlantsku alijansu. Vrijeme je da se otvori put za plan pobjede Ukrajine”, rekao je Stub.

On je ocijenio da se ovaj rat ne tiče samo Ukrajine, već i Evrope i SAD, jer je riječ o globalnom pitanju.

“Ako sada dozvolimo Rusiji da uradi ono što želi, da prekine postojanje ukrajinske države, onda neće izgubiti samo Ukrajina, već i Evropa i SAD. Putinu se ne može vjerovati i on se neće zaustaviti na Ukrajini jer se rukovodi imperijalnim vizijama”, rekao je finski predsjednik.

Zelenski: Kelogu sam predao dokument sa svim kršenjima primirja

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je specijalnom predstavniku SAD za Ukrajinu i Rusiju Kitu Kelogu predao dokument u kojem su navedena sva kršenja primirja od strane Rusije sa konkretnim datumima.

“Dakle, mir može biti rezultat uravnotežene diplomatije i apsolutno jasnih bezbjednosnih garancija”, naglasio je Zelenski otvarajući samit “Podrži Ukrajinu”.

Prema njgovim riječima, ova godina trebalo bi da bude godina početka pravog, pouzdanog mira i naveo pet koraka koji bi ga mogli približiti.

“Ruski predsjednik Vladimir Putin nam neće dati ovaj mir, neće ga dati u zamjenu za nešto. Moramo postići mir snagom, mudrošću i jedinstvom naše saradnje sa vama. Nemoguće je jednostavno proglasiti mir za jedan sat, nemoguće ga je proglasiti za jedan dan, danas, sjutra, prekosjutra, nažalost, to je realnost”, istakao je ukrajinski lider.

On je naveo pet koraka koji bi mogli da približe pravi mir, a prvi je da Ukrajina i Evropa treba da budu za pregovaračkim stolom.

“Rat se nastavlja protiv Ukrajine, tako da Ukrajina mora da bude za pregovaračkim stolom zajedno sa Evropom. Na kraju krajeva, strateška meta Rusije je Evropa, evropski način života, i stoga se bezbjednost i sudbina Evrope ne mogu odrediti bez Evrope”, rekao je Zelenski.

Drugo, prema njegovim riječima, okončanje rata treba da počne koracima koji vraćaju povjerenje, a to bi, kako je naveo, moglo biti oslobađanje zatvorenika.

Zelenski je naglasio da je treći korak članstvo Ukrajine u NATO, jer je to, kako je ocijenio “najjednostavniji, najjeftiniji i najpouzdaniji način da se garantuje mir i spokoj u Evropi”.

“I to je istina. Ovo je gotov i efikasan sistem bezbjednosnih garancija koji funkcioniše decenijama i sprečava izbijanje rata čak i tamo gdje postoji granica sa Rusijom… Moramo biti iskreni: Ukrajina zaslužuje ne samo članstvo u EU, već i bezbjednosne garancije koje daje NATO”, naglasio je predsjednik Ukrajine.

On je upozorio da, ukoliko članstvo Ukrajine u NATO-u i dalje ostane zatvoreno, “nećemo imati drugog izbora osim da izgradimo NATO u Ukrajini”.

“Odnosno, obezbijediti takvo finansiranje, takve kontingente, takvu odbrambenu proizvodnju koja će značiti zagarantovan mir. Možemo li ovo sami?…Ne”, primijetio je Zelenski.

Kako je napomenuo, četvrti korak ka uspostavljanju pravednog mira je posvećenost konkretnih zemalja pružanju bezbjednosnih garancija Ukrajini.

“Već imamo 28 bezbjednosnih sporazuma sa partnerima i skoro svi oni učestvuju na današnjem sastanku. A to su vrlo jasne obaveze koje Ukrajinu čine jačom”, rekao je Zelenski i dodao da je za sprečavanje širenja rata neophodno “više odbrambene proizvodnje, više finansijske stabilnosti, više tehnoloških stvari i ono što direktno štiti živote ljudi – razvoj ukrajinske protivvazdušne odbrane”.

On je naglasio da Ukrajina stvara osnovu novog evropskog vazdušnog štita.

“Molim vas, svaka posvećenost protivvazdušnoj odbrani je od ključne važnosti. I na ovoj početnoj osnovi moramo zajedno da stvorimo dovoljno efikasan bezbednosni sistem garancija za pravedan i trajni mir za Ukrajinu i cijelu Evropu”, istakao je Zelenski.

One je rekao da je peti korak u približavanju Rima potreba za ujedinjenjem.

“Sada treba da uradimo više nego juče, da podržimo jedni druge više nego ikada, kako bismo ove godine mogli da kažemo: uradili smo sve što smo mogli i morali, a sada je mir”, zaključio je Zelenski.

Vrh EU istakao važnost transatlanske i globalne solidarnosti sa Ukrajinom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola u zajedničkoj izjavi, povodom treće godišnjice od početka rata u Ukrajini, ukazali su na značaj transatlantske i globalne solidarnosti sa Kijevom.

“U izazovnom međunarodnom i geopolitičkom okruženju naglašavamo važnost održavanja transatlantske i globalne solidarnosti sa Ukrajinom. Ističemo potrebu da se osigura kontinuirana usmjerenost međunarodne zajednice na podršku Ukrajini u postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira na osnovu ukrajinske mirovne formule. Čvrsto smo uz Ukrajinu i ponovno potvrđujemo da će prevladati mir, bezbjednost i pravda”, poručili su Fon der Lajen, Kosta i Mecola.

Istovremeno su podsjetili da je EU pružila Ukrajini ekonomsku, humanitarnu, finansijsku i vojnu pomoć u iznosu od 135 milijardi eura, uz vojnu podršku od 48,7 milijardi eura.

“EU će nastaviti da Ukrajini pruža redovnu i predvidljivu finansijsku podršku, što uključuje obnovu zemlje nakon rata”, poručili su lideri tri institucije EU.

Ocijenili su i da Rusija i njeni građani plaćaju cijenu zbog akcija svojih lidera, dodajući da je EU danas usvojila 16. paket sankcija kako bi dodatno povećala kolektivni pritisak na Rusiju da okonča rat.

Podsjetili su i da je su na nivou EU preduzete “dosad nezabilježene akcije” za povećanje proizvodnje evropske odbrambene industrije i naglasili da će EU nastaviti da jača vlastite kapacitete.

“To će nam omogućiti dodatnu vojnu podršku i saradnju sa Ukrajinom, te istovremeno jačanje naše odbrambene spremnosti i evropskog suvereniteta”, naveli su oni u izjavi, koju je objavio Evropski parlament.

Istaklli su i da je budućnost Ukrajine i njenih građana u EU.

Fon der Lajen, Kosta i Mecola smatraju da Rusija i njeno liderstvo snose isključivu odgovornost za ovaj rat i zločine počinjene nad ukrajinskim stanovništvom i pozivaju na “odgovornost za sve ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni”.

Zelenski pozvao na stvarni i trajni mir u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas u Kijevu na „stvarni i trajni mir“, koji bi bio uspostavljen ove godine, tokom sastanka organizovanog u Kijevu povodom treće godišnjice od početka ruske invazije na Ukrajinu.

„Ova godina bi trebalo da bude godina početka stvarnog i trajnog mira“, rekao je Zelenski predsjedavajući sastankom u Kijevu sa desetak zapadnih lidera koji su došli da izraze svoju podršku Ukrajini.

Dok traje taj sastanak, širom Ukrajine je izdato upozorenje na vazdušne napade.

„Raketna opasnost na cijeloj teritoriji Ukrajine“, saopštilo je ukrajinsko vazduhoplovstvo i dodalo da je poletio ruski avion Mig-31 koji nosi rakete.

Peskov: Rusija ne vidi preduslove za obnavljanje dijaloga sa Evropom

Rusija trenutno ne vidi preduslove za obnavljanje dijaloga sa Evropom, rekao je potparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Govoreći o novom paketu sankcija koje je ranije danas Brisel uveo Moskvi, Peskov je rekao da su ove sankcije bile ”potpuno predvidljive”, prenosi Interfaks.

“Evropljani nastavljaju da idu putem nametanja sankcija, putem ubjeđenja u potrebu nastavka rata. Ovo uvjerenje Evropljana je u potpunoj suprotnosti sa raspoloženjem da se pronađu načini za rješavanje sukoba oko Ukrajine, što trenutno radimo sa Amerikancima”, ocijenio je Peskov.

Istakao je da Rusija pozdravlja želju Vašingtona da promijeni pristup bilateralnim odnosima Rusije i SAD.

On je rekao povodom izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da ne vidi krivicu Rusije u izbijanju sukoba u Ukrajini, za šta je okrivio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.

“Jedan od predstavnika (američke) administracije, govoreći novinarima, nedavno je izjavio da SAD trenutno (rade na novom formatiranju) sveukupnog pristupa dijalogu sa Rusijom. To je nešto što mi pozdravljamo i podržavamo”, rekao je Peskov.

On je rekao da su najavljeni razgovori SAD i Rusije o trzavicama u odnosima početak razgovora na ekspertskom nivou, koji su dvije zemlje dogovorile u Rijadu, prenosi agencija RIA Novosti.

“Razgovaramo o početku razgovora na ekspertskom nivou preko Ministarstva spoljnih poslova, o čemu su se naše delegacije dogovorile u Rijadu. To je isti dijalog o trzavicama i, prije svega, o deblokadi rada diplomatskih misija dvije zemlje”, rekao je Peskov.

Merc pozvao na učešće Ukrajine u mirovnim pregovorima

Na treću godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu, lider Hrišćansko demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, čija je koalicija CDU/CSU pobijedila na juče održanim saveznim izborima u Njemačkoj, pozvao je da se Kijev uključi u mirovne pregovore.

Najvjerovatniji kandidat za budućeg njemačkog kancelara potvrdio je dalju podršku Ukrajini.

“Evropa ostaje čvrsto na strani Ukrajine. Tri godine su nas pratile strašne slike razaranja i ratnih zločina”, naveo je Merc, prenosi Stern.

Prema njegovim riječima, Ukrajina mora biti dovedena “u poziciju snage”.

“Za pravedan mir, napadnuta zemlja mora biti dio mirovnih pregovora“, dodao je Merc.

Predsjednik SAD Donald Tramp je prije nekoliko dana započeo razgovore na visokom nivou sa Rusijom o okončanju rata, bez predstavnika Ukrajine ili EU.

To je izazvalo strahove kod Ukrajine i njenih pristalica u Evropi da će biti isključeni iz pregovora o mirovnom rješenju, navodi njemački list.

Lavrov: Prekid vatre u Ukrajini moguć ako pregovori zadovolje rusku stranu

Moskva je spremna da pregovara o Ukrajini, ali će obustaviti vojna dejstva samo ukoliko ishod potencijalnih pregovora zadovolji rusku stranu, rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

“Spremni smo da pregovaramo i sa Ukrajinom i sa Evropom, sa svim predstavnicima koji bi u dobroj namjeri željeli da pomognu u postizanju mira, ali ćemo prekinuti vojna dejstva tek kada ti pregovori daju čvrst i održiv rezultat koji zadovoljava Rusku Federaciju”, rekao je Lavrov.

On je istakao da je Moskva primijetila da je stav mnogih zemalja u vezi sa situacijom u Ukrajini postao ”realniji” i da sada postoji razumijevanje da je neophodno da se otklone uzroci sukoba, prenosi agencija RIA Novosti.

“Ne mijenjamo svoj stav i samo sa zadovoljstvom konstatujemo da je više realizma u stavovima mnogih zemalja koje shvataju da bez dugoročnog održivog sporazuma koji bi otklonio osnovne uzroke ove situacije, neće biti moguće dogovoriti bilo šta”, rekao je Lavrov.

On je napomenuo da je, tokom sastanka sa turskim kolegom Hakanom Fidanom u Ankari, turske zvaničnike obavijestio o nedavnim rusko-američkim pregovorima u Saudijskoj Arabiji.

Sijarto: Mađarska će uraditi sve da Brisel ne spriječi rusko-američki sporazum o Ukrajini

Mađarska će uraditi sve da osigura da Brisel i “proratni” evropski zvaničnici ne spriječe rusko-američki sporazum kojim bi se postigao prekid vatre u Ukrajini, izjavio je šef mađarske diplomatije Peter Sijarto.

On je istakao da Mađarska neće pristati na nove isporuke oružja Ukrajini u vrijednosti od nekoliko desetina milijardi eura niti na produženje sankcija ruskim pojedincima danas na sastanku ministara spoljnih poslova EU u Briselu.

“Tri godine prkosimo pritiscima, tri godine nijesmo dali da nas gurnu u svoju ratnu politiku, sad ćemo to izdržati”, poručio je Sijarto u objavi na Fejsbuku.

Danas se obilježava treća godišnjica početka rata u Ukrajini u punom obimu, a očekuje se da se uskoro nastave rusko-američki pregovori o okončanju rata, u koje Ukrajina i EU nijesu uključene.

U Kijevu se održava samit posvećen obilježavanju trogodišnjice početka rata u Ukrajini, a na samitu, koji je predsjednik Zelenski nazvao “prekretnicom”, učestvovaće ukupno 37 državnih lidera, od kojih će 13 biti prisutno lično, a 24 putem video-linka.

Fon der Lajen: Ukrajina će od EU u martu dobiti tri i po milijarde eura

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u Kijevu da će Ukrajina od Evropske unije u martu dobiti 3,5 milijarde eura.

Prema njenim riječima, Ukrajina će takođe imati koristi od planova Evropske unije da poveća proizvodnju oružja i ojača odbrambene kapacitete.

Fon der Lajen je jutros vozom doputovala u Kijev gde se održava samit evropskih lidera posvećen obilježavanju trogodišnjice početka rata u Ukrajini.

“Na treću godišnjicu brutalne invazije Rusije, Evropa je u Kijevu. Danas smo u Kijevu, jer je Ukrajina Evropa. U ovoj borbi za opstanak nije u pitanju samo sudbina Ukrajine. To je sudbina Evrope”, rekla je Fon der Lajenova u jutrošnjoj objavi na mreži Iks.

Zelenski povodom godišnjice početka rata: Tri godine otpora i heroizma Ukrajinaca

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, povodom treće godišnjice početka rata u toj zemlji, poručio ukrajinskom narodu da je ponosan na heroizam koji su pokazali tokom sukoba.

“Tri godine otpora. Tri godine zahvalnosti. Tri godine apsolutnog heroizma Ukrajinaca. Ponosan sam na Ukrajinu!”, rekao je Zelenski.

Zelenski je, u objavi na mreži Iks, zahvalio ”svima koji brane i podržavaju” Ukrajinu, dodavši da Ukrajina pamti one koji su izgubili živote u odbrani zemlje.

Fon der Lajen i Kosta u Kijevu povodom treće godišnjice početka rata u Ukrajini

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta su doputovali u Kijev povodom treće godišnjice početka rata u Ukrajini.

“Na treću godišnjicu brutalne invazije Rusije, Evropa je u Kijevu. Danas smo u Kijevu, jer je Ukrajina Evropa. U ovoj borbi za opstanak nije u pitanju samo sudbina Ukrajine. To je sudbina Evrope”, rekla je Fon der Lajenova u objavi na mreži Iks.

Kosta je na istoj društvenoj mreži objavio fotografiju sa Fon der Lajen na Željezničkoj stanici u Kijevu, uz poruku ”U Ukrajini, o Ukrajini, sa Ukrajinom”.