U Crnoj Gori se na sudske presude nekad čeka i decenijama, a s obzirom na to da sudovima trenutno fali preko 60 sudija, dostizanje pravde biće sve sporije. Član Sudskog savjeta i sudija Osnovnog suda u Podgorici, Rade Ćetković kazao je za Gradsku TV da nedostatak sudija sa sobom nosi ozbiljne posljedice po pravosudni sistem.

Pred sudovima u Crnoj Gori trenutno se nalazi 74.500 neriješenih predmeta, pokazuju podaci Sudskog savjeta. Da je pravda u našoj državi izuzetno spora u pojedinim slučajevima pokazuje i primjer iz Osnovnog suda u Herceg Novom, gdje se jedan spor vodi već 64 godine.

„Prema podacima izvještaja o radu sudova za 2024. godinu, pojavljuje se da ga tako nazovemo jedan neslavan rekorder. Predmet je Osnovnog suda u Herceg Novom. Inicijalni akt u tom predmetu je iz 1961. godine. Ta informacija bi nas mogla povesti na jedan pogrešan zaključak. Sam predmet je formiran 10. decembra prošle godine, a predmet raspravljanja je novopronađena zaostavština koja je bila raspravljana te 1961. godine ali je pronađeno jedno grobno mjesto i stranka je tražila da se i ta novopronađena imovina raspravi“, objašnjava Rade Ćetković, član Sudskog savjeta i sudija Osnovnog suda u Podgorici.

On ističe da sudovi rade u otežanim uslovima, a nedostatak sudija sa sobom nosi ozbiljne posljedice po pravosudni sistem.

„Prema Odluci o broju sudija, u Crnoj Gori bi trebalo da postupa ukupno 335 sudija i predsjednika sudova. U ovom trenutku nedostaje 65 nosilaca sudske funkcije. Što se tiče broja neriješenih premeta, reći ću vam da prema Izvještaju o radu sudova, na početku 2024. godine je pred crnogorskim sudovima bilo nešto više od 67 hiljada predmeta. Tokom same 2024. godine sudovi su primili više od 94 hiljade predmeta. Sudije su uspjele tokom 2024. godine da riješe ukupno 85.600 predmeta što znači da je razlika između ukupno primljenih predmeta tokom 2024. godine i riješenih u istom periodu, 7.100 predmeta“, kazao je Ćetković.

Ćetković navodi da kada bi imali popunjena sva sudijska mjesta godišnje bi se rješavalo i do 25.000 predmeta više, a i brže bi se postupalo.

„Kada imate u vidu da je godišnje otprilike 260 radnih dana, a da sudija ima u radu oko 720 predmeta, to znači da kada bi svaki dan sudio i imao zakazanih po 10 ročišta, predmet bi recimo došao na red za zakazivanje nakon više od tri mjeseca. To vam pokazuje koliko su sudije opterećene i  koliko se to odražava više na kvalitet njihovog života nego na kvalitet njihovih odluka“, ističe on.

Prema poslednjim istraživanjima, evidentan manjak povjerenja građana prema radu pravosudnih organa se nije odrazio na broj pristiglih predmeta, već se i dalje pokazuje velika potreba za zadovoljenjem pravde pred crnogorskim sudovima.