Foto: Ilustracija-

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić rekao je da razrješenje političke krize zavisi od volje predsjednika Skupštine Andrije Mandića, koji „koji ni pod koju cijenu“ nije spreman da povuče odluku o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

On je to kazao u emisiji „Nedjelja u retrovizoru“ na TV Vijesti. Gosti emisije bili su poslanici Dražen Petrić (PES) i Mihailo Anđušić (DPS), ekonomski analitičar Zarija Pejović i ekonomski novinar u ND „Vijesti“ Goran Kapor.

Anđušić je govorio o sporazumu koji je ponudila vlast, a opozicija odbila.

„Vlast nam nije ponudila ono što su bili jasni zahtjevi. Nisu bili spremni da povuku neustavnu odluku. Vidim da malo javnost percipira na način da su ponudili rješenje situaciju u Budvi. Ono što je nama ponuđeno, ili što smo čuli ovih dana, je da se promijenio datum sjednice (SO Budva). Kad bude održana ta sjednica, vidjećemo na koji način će se riješiti ta kriza. Naš zahtjev podrazumijeva da neko dopusti da se u Budvi izabere predsjednik Skupštine, potencijalno kasnije vjerovatno i predsjednik Opštine, a ne da neko skrati datum, povuče jednu odluku koju je Vlada donijela na nakaradan način, pa vrati datum za raniji period, iako je ranije kazala da to ne može uraditi u ranijem periodu… To kolebanje i konfuzija u dijelu zahtjeva koji se naknadno ispostavljaju većini mislim da je stvorilo cjelokupnu konfuziju“.

Anđušić je ukazao da povlačenje odluke u vezi sutkinje Đuranović nije ispunjeno, a da situacija u Budvi još nije riješena.

„Vrlo brzo ćemo znati, 3. februara, da li će se razriješiti situacija u Budvi. Ako taj uslov bude ispunjen, optimista sam da možemo imati ozbiljne pomake u pregovorima, ako nađemo zajednički jezik oko drugog pitanja, vezanog za Venecijansku komisiju.“

„Naš jasan uslov je bio povlačenje odluke. Nemamo problem sa slanjem mišljenja Venecijanskoj komisiji, sigurni smo kakav će epilog biti, međutim neki formalni ili neformalni rokovi za izjašnjenje VK su oko tri mjeseca. Mislim da niko ne bi u parlamentarnoj većini imao problem da povuče jednu odluku koju je donio. Dakle, cijela kriza i situacija zavisi od volje jednog čovjeka, koji ni pod koju cijenu nije spreman da povuče svoju odluku. To vam dosta govori koliko je spreman da suštinski napravi dogovor o nekom pomirenju. Govorim o predsjedniku Skupštine, gospodinu Mandiću“, rekao je on.

Anđušić kaže da će opozicija, ukoliko Odžić bude izabran sjutra ili naredne sedmice, biti spremna da ponovo sjedne za sto i da, na osnovu onoga što su zahtjevi koje će dodatno pojasniti, vide mogu li približiti stavove oko rješenja pitanja sudije Ustavnog suda.

„Niko nam nije odgovorio na treći i četvrti zahtjev, koji stoji u inicijalnom dokumentu (oko eventualne promjene Ustava i Zakona o državljanstvu).“

Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić rekao je da su više puta rekli da podržavaju demokratsko rješenje krize u Budvi – da se sjednica održi i da se predstavnici građana slobodno izjasne.

„Kakvu god odluče vlast da formiraju, to ćemo da pozdravimo, bili mi ili ne u vlasti. Međutim, gospodin Anđušić je rekao da se ovdje neko koleba. Mislim da se u slučaju ovog predloga parlamentarne većine, vezano za rješavanje ustavne krize, upravo kolebaju u DPS-u. Proteklo je 48 sati od naše ponude do njihovog odgovora. Ili je u DPS-u, ili je bilo kolebanje unutar ove opozicione scene. Mislim da ni sami nisu znali kako da odgovore na naš predlog, jer je osnovni zahtjev opozicije bio vezan za Ustavni odbor. Ako se pozovete na Venecijansku komisiju, koju čine pravni autoriteti, mislim da je to fer ponuda i da nam je prioritet da riješimo to pitanje. Ako bismo se vodili time da prvo vidimo šta će biti sa Budvom, a onda da eventualno pričamo o drugim uslovima, onda je to uslovljavanje. Oni su danas kazali da mi njih uslovljavamo ovom ponudom, gdje se samo insistira na VK i ništa drugo, a on je pomenuo drugi, treći ili četvrti uslov. Mislim da je to uslovljavanje i da je ova kriza vještački izazvana, jer je ista situacija bila prilikom konstatovanja prestanka mandata sudije Draškovića, kad je DPS bio uzdržan“, rekao je Petrić.

Kaže da ne isključuje mogućnost da se ipak dođe do dogovora.

„Dijalog je nakon mjesec dana odblokiran, najavljuje se i novi sastanak Kolegijuma. Ne vidim, iz onoga što čujemo iz opozicije, prostor da se dogovorimo oko Ustavnog odbora. Očekujem da se, u tom dijalogu, nakon Budve, ipak možda približimo u nekim stavovima.“

Rekao je da ne bi bilo dobro da se dese iste scene u SO Budva kao prije i da je to neustavno.

Petrić je rekao da trenutno ne može odgovoriti na pitanje koliko će čekati na opoziciju da izađe sa svojim konačnim stavovima nakon Budve. Rekao je da PES-u najmanje odgovora da se nastavi blokada parlamenta.

„Na koji način će doći do tog nastavka rada, u ovom trenutku ne mogu reći. Imamo ponudu s naše strane, imamo ponudu DPS-a i njihovih partnera iz opozicije… Mislim da ćemo prviih dana sljedeće sedmice imati više informacija o daljoj dinamici pregovora“.

Zarija Pejović, ekonomski analitičar, kazao je da se Ustavni sud „već duže popunjava kadrovima koji bi trebalo da budu podobni jednoj ili drugoj strani, umjesto ljudima od integriteta, koji će štititi Ustav i interes države, i biti u političkom smislu neutralni prema svima“.

Rekao je da su političari dužni i plaćeni od strane građana da nađu kompromis.

Goran Kapor, ekonomski novinar u ND Vijesti, rekao je da se želi postići neki veći stranački rejting. „Što jedna opcija radi u državnom, to druga radi u budvanskom parlamentu, isto se ponašaju.“

Kazao je da ispaštaju građani i podsjetio da je, osim budžeta, u proceduri oko 40 bitnih zakona.

„Neozbiljno je držati Budvu i državu u stanju da ne može da funkcioniše normalno“.

Cijene u trgovinama se ne mogu smanjiti jednodnevnim bojkotom

Kapor je, govoreći o jednodnevnom bojkotu trgovina proteklog petka, rekao da cilj bojkota jeste da se smanji promet kod trgovaca, da bi oni smanjili cijene, ali da se to za jedan dan ne može desiti.

Pejović kaže da su građani iskazali nezadovoljstvo i poslali poruku velikim distributivnim lancima da, „na neki način, i oni pokažu određenu solidarnost“ i eventualno smanje marže i profit.

Ističe da su trgovinski lanci „u nizu proteklih godina višestruko uvećali svoju dobit“.

Poslanici Petrić i Anđušić su i članovi skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Anđušić je rekao da nije trgovao u petak i ocijenio da jednovnevni ili višednevni bojkot neće riješiti problem, ali da je „poštovao građanski bunt“.

Kaže da je skandalozno da je poruka iz Vlade da je jedino održivo rješenje za pitanje inflacije i cijena u trgovinama bojkot od strane građana.

Smatra da su cijene u trgovačkim lancima visoke i „veće u odnosu na evropske metropole“, ali je ukazao i da su u Crnoj Gori, „za razliku od drugih evropskih zemalja, rasli nameti koje je država kreirala“.

Petrić je rekao da je i on bojkotovao trgovine u petak.

„Solidarisao sam se sa svima koji su na društvenim mrežama pozvali na bojkot, shvatio sam to kao pokret koji treba da rezultira možda nekim pritiskom na trgovce, ali ne da se sa njima sad vodi neki rat.“

Podsjetio je na podatke koji pokazuju da su „pojedini trgovački lanci trostruko uvećali neto dobit, a govore o nekoj minimalnoj marži“. „Došlo je do uvećanja njihovog prometa, tako da u tom dijelu postoji prostor da umanje dodatno svoje marže“.

Kaže da nije tačno da je Spajić rekao da je bojkot jedino održivo rješenje za borbu protiv inflacije.

Anketa: Za nastavak bojkota 94 odsto građana

Na Televiziji i Portalu Vijesti sprovedena je anketa sa pitanjem da li bi trebalo nstaviti bojkot trgovina u Crnoj Gori.

Glasalo je 2.500 osoba, od čega je 94 odsto njih za nastavak bojkota, a šest odsto protiv.

Petrić: Tek kad se utvrdi odgovornost za Cetinje i Bijelo Polje, mislim da je Spajić spreman donijeti neku odluku

Petrić je, govoreći o masovnom ubistvu na Cetinju, rekao da „ne možete predvidjeti neke krvave pirove, niti je to moguće u Crnoj Gori, niti u mnogo bezbjednosno razvijenijim državama“.

Neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ zahtijeva smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića.

Petrić ne smatra da aktuelni protesti i najavljeni nastavak blokada mogu destabilizovati Vladu, ali da to nije ni suština, već da „treba oslušnuti šta su zahtjevi“.

Na pitanje može li dovesti do ostavki, kaže:

„To ne znam, gospodin Spajić je bio vrlo jasan, ne samo da je to moralni čin, već treba vršiti i evaluaciju, koja je moguća ako se preispita eventualno odgovornost ministra i u slučaju Cetinja i možda povodom ubistva u Bijelom Polju. Tek kad se utvrdi odgovornost u oba slučaja, mislim da je gospodin Spajić spreman da tada donese neku odluku. Trenutno je bio vrlo jasan da je to moralni čin pojedinca.“

Anđušić se nije složio sa tim da je Spajić bio jasan.

„Ko god bude razumio bilo šta što su njegove poruke o ovoj temi, recimo famozni pres koji se desio nakon tragedije, ko bude razumio njegove poruke i način na koji planira da se odnese ka odgovornosti u slučaju ministara, sopstvenoj odgovornosti itd, volio bih da mi neko to objasni.“

Smatra da je nesporna moralna odgovornost Bečića i Šaranovića i da je potpuno realan zahtjev studenata da premijer predloži Skupštini smjenu ministra.

„Vidjeli smo da to neće da uradi. Smatram da ćemo i u tom dijelu imati krizu“, rekao je Anđušić, pojasnivši kako vjeruje da će tu krizu izazvati „vjerovatno građanski bunt i protesti“.

Ocjenjuje da „vjerovatno nema“ lične odgovornosti, ali da je „nesporna moralna odgovornost“ Bečića i Šaranovića, i da će to potvrditi „svi društveno-politički akteri“.

Kapor smatra da je grupa „Kamo śutra“ u startu napravila nekoliko grešaka.

„Nezadovoljstvo su na početku usmjerili samo prema MUP-u i policiji. Međutim, kad pogledamo šta se sve dešavalo u dva slučaja, i kod Borilovića i Martinovića, vidimo da su te osobe imale određene psihičke probleme, bile nasilne i ranije, ali da pored svega što su radili nisu bili ni pod kontrolom zdravstvenih vlasti, niti su imali pravosnažne presude“.

Prvi zahtjev je, kaže, trebalo da bude da se utvrdi šta se sve tu dešavalo, a ne samo na dan zločina.

Kaže i da je greška što se studenti odmah nisu „distancirali od nekih likova“. „I na spiskovima podrške se nalaze osobe koje oni nazivaju uglednim ljudima. Po meni jedan dobar dio tamo ljudi ne može da nosi termin ugledne osobe, čovjek koji ima krivični dosije, koji je uništio dobar dio privrede, ostavio iza sebe bivše radnike kao socijalne slučajeve… Mnogi građani se ne mogu poistovjetiti sa tim“.

Pejović je rekao da manji broj demonstranata u odnosu na aktuelne proteste u Srbiji „ne umanjuje legitimitet tuge i očaja koji ljudi u Crnoj Gori osjećaju“ zbog dešavanja na Cetinju.

„Iako je bilo na skupu nekoliko problematičnih lica, najveći je problem što je na Cetinju te večeri bilo svega nekoliko policajaca. Zašto nije naučena lekcija iz prethodnog zločina i zašto nije stanica policije izdignuta na centar bezbjednosti u Cetinju u međuvremenu“, pitao je.

Pozvao je poslanike da sprovedu parlamentarnu istragu i utvrde šta se desilo na Cetinju. Kaže i da bi tužilaštvo trebalo da sprovede rekonstrukciju tog događaja i da utvrde postoji li neka objektivna odgovornost.