Svršenom poslu mane nema, rekao je Valtazar Bogišić, što je danas standard i princip međunarodnog prava. A član devet Ustava Crne Gore propisuje da opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava imaju primat u odnosu na domaće zakonodavstvo u svim onim pravnim situacijama kada ono nije u saglasnosti sa međunarodnim. Iz tog razloga odluku o razrješenju sutkinje Ustavnog suda nije moguće povući, jer je riječ o međunarodnom principu, odnosno standardu.

Tako je, u razgovoru za Pobjedu, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore i dekan Pravnog fakulteta Blagota Mitrić, prokomentarisao zahtjev opozicije da se, u svrhu prevazilaženja aktuelne političke krize i deblokade rada parlamenta, povuče neustavna odluka Ustavnog odbora kojom je, zbog ispunjavanja uslova za odlazak u penziju, a primjenom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, konstatovan prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović.

Mitrić ističe da je, kada je riječ o slučaju sutkinje Đuranović, na djelu apsurdna pravna situacija.

– Svaki pripravnik zna da je odluka Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Đuranović neustavna i neodrživa i da Ustavni sud treba da je stavi van snage – poručio je Mitrić.

Za njega je „nečuveno“ i to što uslove i pravo sticanja na odlazak u penziju tretiraju dva zakonska akta. Mitrić kaže da nije siguran da takav slučaj postoji još negdje u svijetu.

– Imamo dva zakon koja tretiraju istu stvar, a zapravo bi bio dovoljan samo jedan i to, po mom mišljenju Zakon o Fondu PIO, koji bi trebalo da važi za sve – kazao je Mitrić.

On podsjeća da Zakon o radu reguliše oblast radnih odnosa i tvrdi da taj akt nema veze sa dijelom koji se tiče ostvarivanja prava na penziju.

Mitrić osporava i činjenicu da sudija Ustavnog suda ima mogućnost da sam odlučuje o sopstvenom pravu jer je, kaže, dužan da se izuzme iz glasanja.

– To ne bi moglo niti smjelo da se radi – kategoričan je Mitrić.

Kao profesor prava sa devetogodišnjim radnim stažom u Ustavnom sudu, od kojih je sedam bio na čelu te institucije, Mitrić cijeni i da Ustavni sud Crne Gore u profesionalnom smislu ne postoji godinama unazad.

Prema njegovim riječima „ovo“ što egzistira na crnogorskoj sceni je „hramljući Ustavni sud“. To objašnjava time što mu je, kako kaže, u posljednje dvije decenije uvijek ponešto falilo, a ponajviše profesionalizma.

– Oni nikada nijesu radili u punom sastavu, nikada. Ili je falio jedan sudija, ili tri ili četiri. Po mom sudu, svi raniji sastavi Ustavnog suda, do ovoga, pa i onaj sa sudijama Šćepanović i Lopičić, koji su kod mene bili savjetnici, bili su loši. Procedura imenovanja i njihove kvalifikacije su veoma sporne – navodi Mitrić, uz opasku da je nedopustivo da se za predsjednicu Ustavnog izabere sudija Osnovnog suda, što je slučaj u aktuelnom sastavu najviše sudske instance.

Mitrić smatra da bi, po slovu Ustava, sudije Ustavnog suda, kao i predsjednik te institucije, morali biti iz redova istaknutih pravnika, a nikako, kako kaže, po volji i političkoj podobnosti.

– Sadašnja predsjednica (Snežana Armenko), koja je bivša sutkinja Osnovnog suda, sada kao sutkinja Ustavnog suda, treba da razmatra odluke Vrhovnog suda. To je nečuveno – poručio je Mitrić.

Dodaje i da je najgore od svega to što se sudije Ustavnog suda ne biraju po ustavnim uslovima, nego isključivo voljom političkih stranaka.

– Ova činjenica nas upućuje na opravdanu bojazan da će biti uzalud raspisivanje javnog poziva i čitava procedura oko izbora sudija – ističe Mitrić.

Navodi i da ne pamti da je ikada u Crnoj Gori bilo gore nego danas, kako u političkom i pravnom, tako i u ekonomskom i moralnom smislu.

– Pričati o odgovornosti u Crnoj Gori danas je besmisleno. To je nažalost nepoznanica. Koja odgovornost? Ko da utvrđuje odgovornost? Onaj koga nema, to je Ustavni sud… – zaključio je Mitrić.

Upitan da prokomentariše političko djelovanje predstavnika crnogorske opozicije, koji blokiraju rad crnogorskog parlamenta i time sprečavaju usvajanje budžeta za tekuću

godinu, profesor Blagota Mitrić je kazao da se nalazimo u bezizlaznoj pravnoj situaciji.

– Predsjednik Skupštine ne smije da postupi po Poslovniku, jer po njemu ima pravo da, kad dođe do ometanja rada, udalji poslanike koji to rade, ali i obavezu da ih pozove da prisustvuju sjednici kada na dnevnom redu bude glasanje. Ako bi oni onda ponovo spriječili održavanje sjednice, samo bi se vrtjeli u krug – naveo je Mitrić.

Podrška studentima iz pokreta „Kamo śutra“

Kada je riječ o nedavnoj tragediji na Cetinju, naš sagovornik smatra očekivanim da ljudi na čelu bezbjednosnog sektora, iz moralnih razloga, podnesu ostavke.

U tom smislu naglašava i da podržava građane okupljene oko sudentskog pokreta „Kamo śutra“.