Bivši predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović, saopštio je gostujući na TV Al Džazira da bi se Evropa mogla naći na suprotstavljenoj strani Americi. On je kazao da se osjeća sigurno u svojoj državi.

Đukanović je kazao je da su litije bile kleronacionalistička kontrarevolucija koja je imala za cilj da revidira karakter države.

“Umjesto da Crna Gora bude građanska kleronacionalistička kontrarevolucija je imala za cilj da je učini nacionalnom, srpskom državom, da je preobrati u teokratsku državu i da je od prozapadne države napravi proruskom. U finalu, ta revolucija je imala za cilj da nezavisnu državu učini dijelom srpskog sveta. Nešto nalik Zetskoj banovini u vrijeme prve Jugoslavije zbog čega je je predsjednik parlamenta i pripremio novi logo parlamenta”, rekao je Đukanović.

On je odgovarajući na pitanje kakve implikacije bi globalno mogle imati prve odluke novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa, kazao da izbor novog američkog predsjednika nesumnjivo ima implikacije na globalnu politiku.

“Moramo imati u vidu da su između dva mandata predsjednika Trampa globalni politički poremećaji poprilično ostavili neizvjesnost u odnosu na to koji je matični pravac svjetske politike danas. Sa povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću, ta neizvjesnost je porasla jer “jedino što je predvidivo je – nepredvidivost Trampove politike”, kritičari su saglasni u tome. Definitivno prisustvujemo rađanju novog svjetskg poretka”, rekao je on.

Đukanović je naglasio da je ubijeđen da to neće biti svjetski poredak nalik današnjem, koji je počivao na monopolu jedne svjetske supersile, i da je to svjetski poredak koji je nastao na kraju Hladnog rata i koji nas je u finalu doveo do toga da danas ključna geopolitička tema bude – kada će početi treći svjetski rat?

“Meni je najupečatljiviji utisak to da je Donald Tramp prvi američki predsjednik koji je ovoliko političkog prostora ostavio krupnom kapitalu. Čini mi se da su realna upozorenja da je američki sistem vrijednosti u opasnosti, da američki krupni kapital prijeti da pojede američku demokratiju”, ocijenio je Đukanović.

Dodao je da je važno da se pažljivo odnosimo prema evroatlantskom partnerstvu i istakao da je stanje u svim državama Zapadnog Balkana danas lošije nego što je to bio slučaj 2013. godine.

Na pitanje kakav je odnos zapadne politike prema Zapadnom Balkanu, rekao je da je ta politika bila proruska zadnjih godina “kada sudimo o posljedicama”.

“Ta politika je duvala vjetar u leđa srpskom svetu, a to je isto kao i ruski svet. Tu politiku je kreirao Stejt dipartment, a Evropa je samo slijedila”, kazao je on.

Primarni ciljevi su bili da odvoje Srbiju od Rusije, naveo je Đukanović i dodao da niti je Srbija danas dalje od Rusije nego što je tada bila niti se išta uradilo po pitanju Kosova.

Komentarišući koliko su jake snage srpskog sveta u Crnoj Gori i susjedstvu, Đukanović je kazao da je Rusija osjetila prostor da se umiješa.

“Zapadni Balkan je povoljno područje za atakovanje. Nametnuli su se nacionalisti i oni koji su ih podržavali. To je izazov i za Crnu Goru i BiH. Politika velikosrpskog nacionalizma danas ima većinu u Crnoj Gori”, istakao je Đukanović.

On je naglasio da ima dilemu jesmo li raskrstili s politikom devedestih godina.

“Plašim se da je zapadna politika u jednom trenutku odustala od tadašnjeg ravnopravnog tretmana šest Zapadnog Balkana država s istom idejom da se svima pomogne da dosegnu evropsku budućnost, a pritom, pristupila novoj politici Zapadnog Balkana, preko Srbije, a rekao bih “da se Vlasi ne dosjete” i preko Albanije”, rekao je on.

Prema njegovim riječima misli da je projekat Otvorenog Balkana bio pokušaj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Zapadni Balka.

“Na moje upozoravanje da će to dovesti do obnove nacionalizma, kreatori tog programa su me uvjeravali da je to pod njihovom kontrolom. Čini mi se da se ovakvom politikom Zapada, utro put preuređenja Zapadnog Balkana, na principima etnocentrizma. Dakle, umjesto ravnopravnog tretmana šest država, da se situacija na Zapadnom Balkanu kontroliše preko nekih najvažnijih država, političkih centara i njhovog partnerstva sa SAD”, kazao je Đukanović.

Odgovarajući na pitanje da li se osjeća sigurno u Crnoj Gori, i kao političar i kao građanin Đukanović je rekao: “Osjećam se sigurno u svojoj državi i vrlo srećno što sam bio dio jedne generacije koja je vratile državnost Crnoj Gori”.

“Zabrinut sam nakon tragičnih događaja na Cetinju. Danas sistem bezbjednosti nije u mogućnosti da građanima garantuje elementarnu sigurnost. Morala se Crna Gora upoznati s novom vlašću”, kazao je Đukanović.

Mislim, dodao je, da se upoznala i ovo se ne da liječiti o čemu govorimo, uključujući i nedovoljan osjećaj bezbjednosti kod građana Crne Gore, bez promjene onoga što je porodilo sve ovo.

“Naravno, zalažem se za to da se svi pojedinačno preispitamo, preispitamo svoju ulogu u kreiranju ovakvog ambijenta kakvog ga danas imamo i kao odgvorni građani pristupimo pristupimo promjenama koje će nam obezbijediti stabilnost naše države i jasan evropski prosperitet, ali prije svega građansku sigurnost svakog građanina”, rekao je Đukanović između ostalog.