Foto: Pixabay –

Nakon tri uzastopna povećanja cijena naftnih derivata u Crnoj Gori, od kojih je posljednje bilo juče, u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa (MRNG) očekuju blago snižavanje cijena goriva, ali dodaju da je teško praviti dugoročne procjene, imajući u vidu da svjetski proizvođači i izvoznici nafte cjenovne politike kreiraju na dnevnom nivou.

– Svjetska tržišta suočavaju se sa izraženom nestabilnošću usljed geopolitičkih tenzija, naročito sankcija koje je američko ministarstvo finansija uspostavilo Rusiji, a koje su dovele do poremećaja u snabdijevanju i rasta cijena naftnih derivata u prethodnom periodu. Po današnjim iznosima cijena na berzi možemo očekivati pad od nekoliko centi, ali konačan ishod zavisiće od globalnih kretanja do narednog obračuna i znaće se preciznije početkom sljedeće sedmice kako će se situacija odraziti na obračun naftnih derivata u Crnoj Gori, imajući u vidu da se obračun radi na dvonedjeljnom nivou – kazali su Pobjedi iz MRNG.

 Plaćanje naknade 

 Dodali su da postoji mogućnost da će se za dvije sedmice pri narednom obračunu cijena goriva biti uvrštena i naknada za formiranje naftnih rezervi, u skladu sa nedavno usvojenim Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Tako će građani, do konačnog formiranja rezervi, na tržišnu cijenu goriva plaćati dodatna tri centa.

 – Iako je razumljivo da će ova mjera izazvati određene reakcije, ključno je naglasiti njenu važnost za dugoročnu energetsku stabilnost. Formiranje naftnih rezervi štiti zemlju od potencijalnih poremećaja na tržištu, smanjujući rizik od nestašica, ali i rizik od izraženih fluktuacija u cijenama naftnih derivata na svjetskim berzama. Važno je napomenuti da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu, poređenja radi dizel u Crnoj Gori je i sa posljednjim poskupljenjem jeftiniji 32 centa nego u Albaniji, 29 centi nego u Srbiji i 13 centi u odnosu na Hrvatsku, što ukazuje na napore države da smanji finansijski pritisak na građane. Međutim, racionalno upravljanje energentima i formiranje rezervi nijesu samo ekonomsko, već i strateško pitanje, koje će dugoročno obezbijediti sigurnost i stabilnost za sve građane – navode iz resora na čijem je čelu Admir Šahmanović.

 Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković ukazuje da je ovaj zakon bio neophodan za zatvaranje poglavlja EU, dodajući da je trebalo ranije krenuti s tim.

 – Zakon predviđa da će u slučaju vanrednih okolnosti Crna Gora imati sigurno snabdijevanje u periodu od tri mjeseca. Na ovaj način podiže se kredibilitet države u očima investitora. Crna Gora je imala mogućnost da od 2013. godine krene sa postepenom implementacijom ovog zakona i njegovi troškovi bi bili neosjetni sa troškovne strane, međutim to nije bio slučaj, zbog čega je ostavljeno vrlo malo mogućnosti sadašnjoj Vladi da implementira i ispuni tražene zahtjeve EU – smatra Striković.

 Ipak, ocjenjuje da dodatna tri centa koja će se obračunavati na cijenu goriva ne bi trebalo da predstavljaju veliko opterećenje ni privredi ni građanima, posebno ako se uzme u obzir da je cijena snižena za oko 20 centi po litru u posljednjih pola godine te da je ubjedljivo najniža u regionu.

 Svjetsko tržište

 Striković ukazuje da je situacija na svjetskim tržištima duži period napeta, te da veliki potrošači i proizvođači vrlo oprezno pristupaju svim mogućim scenarijima po pitanju oružanih i neoružanih sukoba na svjetskom nivou.

 – Ukoliko bi došlo do smirivanja tenzija na Bliskom istoku ili u Ukrajini, to bi zasigurno uticalo na stabilizaciju cijena i postepeno snižavanje – smatra Striković.

 Da je situacija na svjetskom tržištu nafte izuzetno nestabilna ukazuju i u MRNG.

 – Sankcije ruskim energetskim kompanijama izazvale su lančane poremećaje, blokirajući velike količine nafte na svjetskim morima na putu njihove isporuke prema destinacijama sa kojih se snabdijeva ovaj dio Mediterana i Evrope. Istovremeno, zemlje poput Kine i Indije prilagođavaju svoje uvozne tokove i povećavaju nabavku nafte s Bliskog istoka, što dodatno mijenja globalnu energetsku sliku. Sve ovo, uz potpunu zavisnost Crne Gore od uvoza goriva, direktno se odražava na cijene i stabilnost domaćeg tržišta – navode iz Ministarstva dodajući da se najveći dio derivata, preko 60 odsto nabavlja iz Grčke, a 30 odsto iz Hrvatske.

 Modernizacija skladišta 

 Kada je riječ o primjeni zakona koji je nedavno usvojen, najveći dio aktivnosti usmjeren je na proces formiranja rezervi, među kojima je modernizacija skladišnih kapaciteta u Baru, strateški projekat koji je podržala Evropska komisija. Prije nešto više od mjesec je raspisan tender za modernizaciju rezervoara na terminalu u Baru, čiji su kapaciteti 17.600 metara kubnih predviđenih za skladištenje naftnih rezervi. Navode da bi radovi trebalo da traju devet mjeseci, a da je investicija vrijedna 1,8 miliona eura.

 – Podsjećamo da ovaj zakon predstavlja implementaciju Direktive 2009/119/EC o obavezi država članica da održavanju minimalne rezerve sirove nafte i/ili naftnih derivate, i samim tim završno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – energetika. Rezerve će činiti eurodizel (85 odsto) i bezolovni benzin (15 odsto), što odgovara tržišnom odnosu ovih energenata. Minimalno polovinu ukupne obaveze formiraće Uprava za ugljovodonike, dok će ostatak rezervi formirati uvoznici naftnih derivata. Obezbjeđenje ukupne količine rezervi se očekuje do 2028. godine, uvođenjem naknade na maloprodajnu cijenu derivata – kazali su iz MRNG.