Povjerenje u mejnstrim medije je narušeno, a brojni primjeri pokazuju kako su čak i najugledniji od njih podbacili u očuvanju povjerenja i etičkog izvještavanja, što građane sve češće navodi da informacije traže iz alternativnih izvora, zbog čega je neophodno ulagati u jačanje kapaciteta za prepoznavanje i suzbijanje manipulativnih narativa, uz istovremeno dosljedno poštovanje slobode govora i prava medija.

To je saopštila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović u uvodnim obraćanjima na konferenciji „Mediji u Crnoj Gori – dostignuća i izazovi“, koju je organizovalo Ministarstvo kulture i medija povodom Dana novinara Crne Gore.

Ministarka je ukazala da je ovo druga najsmrtonosnija godina za novinare od 1990. godine, sa 104 smrtna slučaja, prema podacima Međunarodne federacije novinara.

„Više od polovine stradalih ubijeno je u Gazi, Zapadnoj obali i Libanu. Čak 520 novinara širom svijeta zarobljeno je usljed rasta ratnih sukoba i globalnog autoritarizma“, navela je Vujović.

Kazala je da je u Crnoj Gori, prema Sindikatu medija, u 2024. godini zabilježeno 18 napada na novinare, dok Uprava policije bilježi 11.

„Indeks bezbjednosti novinara bilježi blagi pad sa 3,35 na 3,33. Posebno težak bio je fizički napad na Anu Raičević, kao i prijetnje Dragani Šćepanović, što je dovelo do brze reakcije i procesuiranja počinitelja“, rekla je Vujović.

Podsjetila je da je današnji dan posvećen novinarima.

„Mnogi su atributi kojima vas ovih dana oslovljavamo – čuvari demokratije, sedma sila – i možda zvuči kao fraza, ali to nisu prazne riječi. Vaš rad jeste temelj demokratije jer omogućava građanima da budu pravovremeno i objektivno informisani, da zahvaljujući istinama koje objavljujete donose informisanije odluke i budu bolje obaviješteni“, istakla je Vujović.

Prema njenim riječima, prijetnje, politički i ekonomski pritisci, dezinformacije i pojava vještački generisanih sadržaja su samo neki od izazova sa kojima se novinari suočavaju.

„Naša je odgovornost, kao Ministarstva i institucija, da vas zaštitimo i obezbijedimo uslove za slobodan i dostojanstven rad. Pravo građana da znaju i vaše pravo na bezbjedan rad upravo su kriterijumi po kojima se vrednuju temeljna prava u poglavljima 23 i 24“, kazala je Vujović.

Istakla je da će danas, tokom konferencije, biti fokus na dvije ključne teme za budućnost medijskog sektora u Crnoj Gori – borbu protiv dezinformacija i percepciju građana o medijima.

„Ove teme su neraskidivo povezane, jer dezinformacije direktno utiču na povjerenje javnosti u medije“, navela je Vujović.

Ocijenila je da je povjerenje u mejnstrim medije poljuljano, a da su mnogi primjeri gdje su „čak i najveći pali na ispitu povjerenja i etičkog izvještavanja“.

Istakla je da su posljedice jasne, da opada povjerenje u medije, a da građani traže informacije na drugim mjestima – „u ličnim pričama, podkastima, društvenim mrežama – ili se zatvaraju u eho komore gdje samo čuju ono što već vjeruju“.

„Pojava vještačke inteligencije u kreiranju sadržaja dodatno komplikuje ovu situaciju, posebno za medijski nepismene građane.   Najave da će velike platforme ukinuti provjere činjenica su zabrinjavajuće“, kazala je Vujović.  

Istakla je da analiza Ministarstva kulture i medija, koja će danas biti predstavljena ukazuje na potrebu za sistemskim pristupom i višeslojnim rješenjima u borbi protiv dezinformacija.

„Ključna preporuka je uspostavljanje čvrste međuinstitucionalne saradnje između države, medija, civilnog sektora i akademske zajednice. Povjerenje i transparentnost moraju biti osnov ovog procesa. Naš cilj je jačanje kapaciteta za prepoznavanje i suzbijanje manipulativnih narativa uz dosljedno poštovanje slobode govora i prava medija što planiramo podstići kroz formiranje Mreže protiv dezinformacija,  govorna mržnje i online uznemiravanja“, istakla je Vujović. „Takođe, saradnja sa velikim online platformama predstavlja izazov i priliku. Male države poput naše moraju strateški koristiti regionalne i međunarodne alijanse kako bi osigurale svoj glas u globalnim procesima“, navela je Vujović.

Poručila je da medijska pismenost mora postati prioritet.

„Samo informisana i edukovana zajednica može biti istinski slobodna i demokratska. Naša je odgovornost da izgradimo siguran i podržavajući ambijent u kojem će novinari biti zaštićeni, a njihovo djelovanje slobodno i oslobođeno straha i pritisaka. Ovo zahtijeva kontinuiranu podršku, profesionalizaciju i inovaciju“, rekla je Vujović. Ministarka je zahvalila crnogorskim medijima na profesionalnom izvještavanju u najtežim trenucima, poput tragedije na Cetinju.

„Sačuvali smo čojstvo i dostojanstvo, što je danas ravno junaštvu. Apelujem na rijetke koji su se povodili za prizemnim senzacionalizmom da ne ponavljaju te greške“, kazala je Vujović.  

Poručila je novinarima da budu „čvrsti i nepokolebljivi u služenju istini, etici i profesionalizmu“.

„Vaša riječ nije samo informacija – ona je pokretač odluke i akcije“, istakla je Vujović.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Filip Ivanović podsjetio je da novinarstvo u Crnoj Gori ima duboke istorijske korijene, navodeći da je od svojih početaka ispunjavalo ključnu ulogu u demokratizaciji društva i razvoju države.

„Uprkos brojnim izazovima, profesionalni novinari i mediji ostaju oslonac demokratije, zaštitnici javnog interesa i simbol slobode izražavanja, koji je temelj svakog savremenog društva“, naveo je Ivanović.  

Prema njegovim riječima, u ovom vremenu koje donosi nove izazove i kada se lažne vijesti šire brže nego ikad, „naš zajednički cilj mora biti jačanje međusobnog povjerenja kako bismo osigurali da novinari uz institucionalnu podršku slobodno tragaju za istinom i promovišu demokratske vrijednosti“.

„Mediji imaju nezamjenjivu ulogu u zaštiti ljudskih prava, unapređenju vladavine prava i jačanju svih temeljnih principa na kojima počivaju moderne demokratije. Vlada Crne Gore ostaje posvećena u napređenju uslova za slobodan, odgovoren i profesionalan rad medija“, poručio je Ivanović.

Podsjetio je da je prošle godine usvojen set medijskih zakona i nakon godina čekanja konačno dobili medijsku strategiju, što je između ostalog rezultiralo i dobijanjem pozitivnog IBAR-a i zatvaranjem pregovaračkog poglavlja 10 – Informatičko-društvo i mediji.

„Svjesni smo da imamo još posla na polju ostvarivanja potpunih medijskih sloboda, ali i zadovoljenju pravde u slučajima zločina protiv novinara i slobode govora. Nastavićemo da unapređujemo ambijent kako bi novinari i medijske organizacije u skladu sa najvišim standardima“, istakao je Ivanović.

Šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Johan Satler, istakao je značaj slobode medija kao temelja svake demokratije, posebno u državama poput Crne Gore, koje teže članstvu u Evropskoj uniji.

„Sloboda medija je „žila kucavica“ demokratije. Bez nje, društva ne mogu biti slobodna. Ova konferencija predstavlja odličnu platformu za razmatranje napretka u stvaranju podržavajućeg okruženja za slobodne i profesionalne medije, ali i za identifikovanje izazova koji tek predstoje“, rekao je Satler.

Pohvalio je reformu medijske legislative i usvajanje nacionalne Medijske strategije, koje su, kako je istakao, rezultat zajedničkog napora institucija, medija i civilnog sektora.

Satler je ocijenio da predstoji još mnogo posla, posebno u oblastima izborne reforme i vladavine prava.

On je izrazio zabrinutost zbog nasilja nad novinarima, poručujući da Crna Gora mora dosljedno primenjivati politiku nulte tolerancije prema ovakvim incidentima.

Satler je podsetio i na neriješene slučajeve iz prošlosti, poput ranjavanja novinarke Olivere Lakić 2018. godine i ubistva glavnog urednika „Dana“, Duška Jovanovića.

„Nekažnjavanje ovakvih djela sprječava odvraćajući efekat i najgora je usluga demokratiji“, upozorio je Satler.

Govoreći o izazovima savremenog doba, Satler je istakao značaj borbe protiv dezinformacija.

On je pohvalio korake Crne Gore u uspostavljanju institucionalnog odgovora na dezinformacije, ali je istakao da ovaj proces mora biti ubrzan.

„Borba protiv dezinformacija je borba za naše demokratije. Međutim, važno je da se ovaj proces ne zloupotrebljava za etiketiranje drugačijih mišljenja kao lažnih vijesti“, poručio je Satler.

On je naveo da Evropska unija pruža čvrst regulatorni okvir kroz Digital Services Act (DSA) i Kodeks prakse o dezinformacijama, što uključuje i visoke kazne za tehnološke gigante u slučaju kršenja ovih standarda.

U okviru konferencije će biti održani paneli „Šta građani Crne Gore misle o svojim medijima“ i „Put ka zaštiti društva od dezinformacija“.