Crna Gora je 2024. godinu završila sa prosječnom neto platom od 993 eura, što je svrstava ispred pojedinih članica Evropske unije poput Rumunije i Bugarske, piše ekonomski portal BiznisCG.

U analizi se navodi da je istovremeno, inflacija svedena na jednu od najnižih u Evropi, čime je postignut balans između rasta plata i stabilnosti cijena.

Ovi podaci, koji dolaze nakon nekoliko turbulentnih godina, sugerišu da su ekonomske reforme, naročito programima Evropa sad 1 i 2 donijele rezultate, ali i da pred državom stoje novi izazovi.

Crna Gora ispred pojedinih članica EU

Prema najnovijim podacima Eurostata i Monstata, prosječna plata u Crnoj Gori iznosi 993 eura, što je više nego u Rumuniji (924 eura) i Bugarskoj (822 eura), a daleko iznad Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova.

Iako Crna Gora još uvijek zaostaje za Slovenijom (1.529 eura) i Hrvatskom (1.191 euro), rast plata u protekloj godini predstavlja značajan iskorak.

Povećanje plata je rezultat kombinacije nekoliko faktora, uključujući sprovođenje ekonomskih reformi u okviru programa “Evropa sad 1 i 2”, koji je omogućio povećanje neto zarada kroz poreske olakšice i smanjenje opterećenja na zarade. Osim toga, doprinos su dale i pozitivne turističke sezone i rast stranih investicija, koje su podstakle rast zapošljavanja u ključnim sektorima.

Ipak, ostaje pitanje održivosti ovako visokih plata u odnosu na produktivnost ekonomije. Stručnjaci upozoravaju da bi dalji rast plata morao biti praćen unapređenjem poslovnog ambijenta, većim investicijama u infrastrukturu i povećanjem konkurentnosti domaće privrede.

Inflacija iskontrolisana

Jedan od najznačajnijih uspjeha crnogorske ekonomije u 2024. godini jeste stabilizacija inflacije.

Prema podacima EUROSTAT-a, Crna Gora se našla među evropskim zemljama sa najnižom inflacijom, uz Švedsku, Italiju i Sloveniju. Dok su neke zemlje, poput Bjelorusije i Turske, suočene sa dvocifrenom inflacijom koja prelazi 18%, u Crnoj Gori je inflacija svedena na 2,3%, čime je dostignut nivo iz perioda prije rata u Ukrajini.

Ekonomisti smatraju da je za ovakav rezultat ključna kombinacija nekoliko faktora:

Fiskalna disciplina Vlade Milojka Spajića, koja je primijenila mjere kontrole cijena ključnih proizvoda i stabilizovala javne finansije kroz program “Limitirane cijene”, koju je sproveo potpredsjednik Vlade Nik Gjeloshaj.

Smanjenje eksternih šokova, poput rasta cijena energenata, što je omogućilo ublažavanje inflatornih pritisaka.

Postepeno usklađivanje tržišta, čime su se cijene stabilizovale nakon naglog rasta u prethodnim godinama.

Ipak, iako su građani osjetili olakšanje u stabilnim cijenama, izazov ostaje očuvanje ovih trendova u slučaju eventualnih globalnih ekonomskih poremećaja.

Inflacija kroz godine – od pandemije do stabilizacije

Gledajući istorijske trendove, inflacija u Crnoj Gori je prošla kroz različite faze. Tokom pandemije COVID-19, zabilježene su negativne stope inflacije zbog smanjenja potrošnje i ekonomske aktivnosti. Međutim, nakon početka rata u Ukrajini i primjene programa “Evropa sad”, inflacija je dostigla rekordne vrijednosti od 15,7%, što je predstavljalo veliki izazov za građane i preduzeća.

Dolaskom nove vlade i primjenom mjera ekonomske stabilizacije, inflacija je postepeno počela da opada, čime je vraćen nivo iz 2020. godine. Ovo jasno ukazuje na efekte ekonomskih politika koje su usmjerene na dugoročno planiranje i kontrolu finansijskih tokova.

Crna Gora u regionalnom kontekstu

U poređenju sa zemljama Balkana, Crna Gora se nalazi u sredini kada su u pitanju prosječne plate, ali prednjači u kontroli inflacije. Dok susjedne zemlje poput Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije bilježe niže plate i višu inflaciju, Crna Gora se uspjela izdvojiti kao primjer stabilne ekonomske politike.

Rast plata, uz očuvanje stabilnosti cijena, daje Crnoj Gori prednost u privlačenju investicija i poboljšanju životnog standarda građana. Međutim, ekonomisti upozoravaju da je potrebno dodatno raditi na jačanju industrijske baze i smanjenju zavisnosti od turizma, kako bi se izbjegle ekonomske oscilacije u budućnosti.

Izazovi i perspektive

Iako su ekonomski pokazatelji za 2024. godinu pozitivni, Crna Gora se suočava s nekoliko izazova koji će oblikovati budući rast.

Prije svega potrebno je održavanje makroekonomske stabilnosti. Povećanje plata mora biti praćeno rastom produktivnosti kako bi se izbjegli novi inflatorni pritisci.

Neophodno je i privlačenje stranih investicija. U tom smislu potrebno je unaprijediti poslovni ambijent i smanjiti birokratske barijere kako bi se osigurao stabilan priliv kapitala.

Od svega najneophodnije je potreban dalji razvoj infrastrukture, naročito druge dionice autoputa, brzih cesta i aerodromske infrastrukture. Ulaganja u energetiku i digitalizaciju, su takođe, ključni faktori za dugoročni ekonomski rast.

No, Crna Gora ima ogromnih problema sa demografijom. Sve starija populacija predstavlja opterećenje za penzioni sistem i tržište rada, što zahtijeva hitne mjere za povećanje nataliteta i podsticajne mjere za mlade.

Crna Gora je 2024. godinu završila sa pozitivnim ekonomskim pokazateljima – povećanjem plata, smanjenjem inflacije i stabilizacijom ekonomskih tokova. Iako su ovi rezultati ohrabrujući, put ka dugoročnom ekonomskom rastu zahtijeva kontinuirane reforme i strateška ulaganja. Vlada će u narednom periodu morati da balansira između socijalnih potreba građana i ekonomske održivosti kako bi se ostvario održiv rast.