Foto: Pixabay –

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Tramp sugerisao je da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako predsjednik Vladimir Putin ne prihvati mirovne pregovore za okončanje rata u Ukrajini, dok je u telefonskom razgovoru pozvao kineskog lidera Si Đinpinga da pomogne u okončanju sukoba, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

„Čini se tako“, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući 21. januara kada su ga pitali hoće li Vašington uvesti nove sankcije Rusiji ako Putin ne dođe za pregovarački sto.

Tramp nije ponudio detalje o potencijalnim novim mjerama – koje bi se nadovezale na širok spektar sankcija koje već ciljaju Rusiju zbog njene potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Tramp je takođe ponovio svoju namjeru da uskoro razgovara s Putinom, bez navođenja vremenskog okvira.

„Razgovaramo s (ukrajinskim liderom Volodimirom)Zelenskim. Uskoro ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom. Razmotrićemo to.“

Predsjednik SAD-a je 20. januara rekao da mu je Zelenski rekao da želi mirovni sporazum za okončanje rata.

Pozivajući se na bliskog Putinovog saveznika – kineskog lidera Sija – Tramp je rekao da ga je u telefonskom razgovoru pozvao da pomogne u okončanju brutalnog sukoba.

„Nije učinio mnogo po tom pitanju. Ima mnogo…moći, kao što i mi imamo mnogo moći. Rekao sam mu: ‘Trebao bi to riješiti.’ Razgovarali smo o tome“, rekao je Tramp.

Tramp je takođe rekao da njegov tim razmatra mogućnost slanja dodatnog oružja Ukrajini. Tokom svoje predsjedničke kampanje, Tramp je oštro kritikovao nivo pomoći koju je pružala administracija bivšeg predsjednika SAD Džoefa Bajdena.

Međutim, Tramp je ponekad govorio da je otvoren za ideju programa zajma i najma, prema kojem bi Ukrajina vremenom otplaćivala SAD za isporuke oružja.

U svojim najnovijim izjavama, takođe je ponovio svoj stav da bi drugi saveznici trebalo da povećaju svoje troškove za odbranu Ukrajine, pozivajući Evropsku uniju da „izjednači“ izdatke pomoći kako bi odgovarali nivou američke pomoći.

Ove izjave dolaze drugog dana Trampovog novog mandata u Bijeloj kući i drugi uzastopni dan u kojem je vršio pritisak na Putina – kojeg je često hvalio – da krene naprijed s mirovnim pregovorima.

Tokom predsjedničke kampanje, Tramp je obećao da će okončati rat u roku od 24 sata nakon preuzimanja dužnosti. U posljednjim sedmicama je povukao te komentare, ali je i dalje obećavao da će brzo okončati rat.

Mnogi analitičari kažu da će biti teško okončati rat u bliskoj budućnosti jer Putin vjeruje da pobjeđuje i nema podsticaj da zaustavi borbe, iako Rusija trpi razorne gubitke u ljudstvu i opremi.

Noć ranije – Trampova prva noć nakon ponovnog preuzimanja predsjedništva u podne 20. januara – predsjednik je rekao da Putin „uništava“ Rusiju odbijanjem da postigne dogovor za okončanje rata u Ukrajini.

„Trebalo bi postići dogovor. Mislim da uništava Rusiju time što ne postiže dogovor“, rekao je Tramp novinarima.

„Mislim da će Rusija biti u velikim problemima.“

„Većina ljudi je mislila da će rat biti završen za jednu sedmicu“, rekao je Tramp u, čini se, svojim najkritičnijim javnim komentarima o Putinovom ratu.

„Mislim da bi mu bilo vrlo korisno da okonča taj rat.“

Ruski savjetnik za vanjsku politiku Juri Ušakov rekao je novinarima da Moskva „uzima u obzir“ Trampove komentare, ali je odbio dati detalje, rekavši da Kremlj čeka „konkretne predloge koji bi mogli poslužiti kao osnova za kontakte“.

Putin je 21. januara razgovarao sa saveznikom Sijem putem video poziva. Njih dvojica su naglašavala svoje bliske veze i razgovarali o potencijalnim kontaktima s Trampovim timom.

Ruski mediji citirali su Putina koji je rekao Siju da „zajednički napori Rusije i Kine igraju važnu stabilizirajuću ulogu u globalnim poslovima“.

Rusija i Ukrajina pretrpjele su velike gubitke na bojnom polju otkako je Putin pokrenuo punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Prije toga, Rusija je 2014. godine izvršila invaziju i ilegalno anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim te pokrenula podršku separatistima u istočnoj Ukrajini, zauzevši i na kraju prisvojivši velike djelove istočne Ukrajine.

Sankcije koje su već uvele SAD i Evropska unija devastirale su rusku ekonomiju.

Pored toga, Rusija je potrošila stotine milijardi dolara na rat, pretrpjela procijenjenih 700.000 žrtava i uplašila svoje susjede, dok je takođe žrtvovala unosno evropsko tržište plina i pristup zapadnim finansijskim tržištima jer je rublja izgubila na vrijednosti.

Kremlj troši oko 40 posto svog budžeta na vojsku i bori se s inflacijom čak i uz kamatne stope iznad 20 posto. Zauzvrat, zauzeo je teritoriju u Ukrajini koja je u ruševinama.