Prema nezvaničnim saznanjima iz izvora bliskih Bošnjačkoj stranci, postoji velika mogućnost da poslanici te partije neće prisustvovati sjednici Skupštine Crne Gore 21. januara, na kojoj bi trebalo da se glasa o budžetu za 2025. godinu.

Ova informacija dobija na značaju u kontekstu aktuelne političke krize u zemlji, budući da bi eventualno odsustvo poslanika Bošnjačke stranke moglo direktno uticati na usvajanje budžeta, a time i na stabilnost Vlade.

Izvori bliski partiji tvrde da odluka Bošnjačke stranke zavisi od očuvanja fokusa Vlade na evropske integracije i ekonomski razvoj, što predstavlja ključne elemente njihove podrške aktuelnom kabinetu Milojka Spajića. Ukoliko se ti prioriteti ne održe, Bošnjačka stranka ostavlja prostor za redefinisanje svog političkog kursa.

Eventualni izostanak poslanika Bošnjačke stranke sa sjednice na kojoj će se glasti o budžetu ne znači da on neće biti izglasan. Ova partija ima šest poslanika, a parlamentarna većina, sa njima, čak 53, dok je za većinu u parlamentu potreban glas 41 poslanika. Ipak, to ne bi bila dobra poruka ni za domaću javnost, ni za međunarodnu zajednicu.

Ovaj potez dolazi u trenutku kada opozicija čini sve kako bi spriječila održavanje ključnih sjednica Skupštine. Ometanje rada parlamenta već je postalo mehanizam pritiska, a najnoviji razvoj situacije dodatno komplikuje već nestabilnu političku scenu. Ukoliko Bošnjačka stranka zaista odluči da ne učestvuje u sjednici, to bi moglo biti protumačeno kao znak otvorenog nezadovoljstva i signal nove političke krize.

Pojedini analitičari tvrde da je ovaj potez pokušaj Bošnjačke stranke da se distancira od partija bivšeg Demokratskog fronta, s kojima su se nakon formiranja 44. Vlade našli u istom taboru. Taj savez izazvao je brojne kritike, kako u javnosti, tako i u političkim krugovima, uključujući i oštre zamjerke od strane Islamske zajednice, čiji je stav prenio reis Rifat Fejzić. On je svojevremeno poručio da Bošnjačka stranka ne smije da zaboravi na svoju odgovornost prema biračima i da je saradnja sa strankama koje su u prošlosti bile protivnici multietničke Crne Gore neprihvatljiva.

Pored toga, ova partija bila je meta kritika nakon što je 2023. godine učestvovala u podršci Vladi koja je mnogima djelovala kao neubjedljiv partner na putu ka evropskim integracijama. Sadašnji zaokret Bošnjačke stranke mnogi vide kao pokušaj da povrate kredibilitet među svojim biračima.

Interesantno je da ovakav razvoj događaja dolazi u trenutku kada većina ministara aktuelne vlade upućuje apele javnosti i poslanicima da se usvoji budžet, naglašavajući važnost donošenja te odluke za nastavak ekonomskog razvoja i očuvanje evropskog puta Crne Gore. Ministar finansija i premijer posebno insistiraju na tome da neusvajanje budžeta može izazvati finansijsku nestabilnost i ozbiljno ugroziti funkcionisanje države.

S druge strane, potez Bošnjačke stranke se tumači kao svojevrsni politički luping koji može proizvesti dalekosežne posljedice. Ukoliko budžet ne bude usvojen, neizbježno će se otvoriti pitanje odgovornosti i povjerenja u Vladu. Neki posmatrači čak idu dotle da tvrde da bi to mogao biti uvod u prijevremene izbore, posebno ako Bošnjačka stranka nastavi sa uslovljavanjem svoje podrške.

Konstruktivna kritika ili destruktivna politika?

Neusvajanje budžeta značilo bi zaustavljanje investicija, blokadu isplate obaveza države i mogućnost dublje političke krize. U ovom kontekstu, odluka Bošnjačke stranke nije samo taktička – ona ima potencijal da odredi pravac u kojem će se kretati Vlada Milojka Spajića. Da li će ovaj potez biti prepoznat kao konstruktivna kritika ili kao destruktivna politika ostaje da se vidi.

Jedno je sigurno: odluka Bošnjačke stranke nagovještava turbulentne dane u Skupštini i ostavlja prostor za spekulacije o tome koliko je stabilna aktuelna politička koalicija.