Kada se dogode tragedije poput one na Cetinju, nažalost, rješenja ili zaštitu od takvih situacija ne možemo prvenstveno tražiti u krivično-pravnim modelima ili odredbama. S druge strane, svjedoci smo da veliki broj građana naše države posjeduje nelegalno oružje, dok i oni koji ga imaju legalno često zloupotrebljavaju to pravo, kazao je u intervjuu za Pobjedu Bojan Božović, ministar pravde u Vladi Crne Gore.

Nova tragedija koja se 1. januara dogodila na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, u fokus je stavila oružje i njegovu (zlo)upotrebu, a Božović naglašava kako ne smijemo propustiti trenutak da djelujemo, jer blaga kaznena politika nije dovoljno odvraćala od nezakonitog držanja i nošenja oružja.

– Iz tog razloga vjerujemo da je neophodno preduzeti mjere kroz izmjene Krivičnog zakonika – rekao je Božović.

Govoreći o epilozima postupaka ekstradicije crnogorskih državljana iz Srbije, Božović je naveo da su za Svetozara Marovića od 2019. do kraja 2022. godine upućene četiri urgencije i molba, ali, dodaje da „do danas nije dobijen zvaničan odgovor nadležnih organa Republike Srbije“. Iako je svjestan da esktradicioni postupci „zahtijevaju određeno vrijeme do donošenja konačne odluke“, nada se da će u slučaju Alije Balijagića procedura biti pozitivno završena po Crnu Goru.

S druge strane, odluku o izručenju Do Kvona SAD smatra u skladu sa „procijenjenom težinom krivičnih djela, mjestom izvršenja, redosljedom podnošenja zahtjeva, državljanstvom, te mogućnošću daljeg izručenja drugoj državi“.

POBJEDA: Crna Gora je u šoku nakon masakra na Cetinju. Zbog čega smatrate da bi pooštravanje kaznenih odredbi za držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija uticalo na smanjene broja ovakvih prestupa?

BOŽOVIĆ: Kada se dogode tragedije poput one na Cetinju, nažalost, rješenja ili zaštitu od takvih situacija ne možemo prvenstveno tražiti u krivično-pravnim modelima ili odredbama. S druge strane, svjedoci smo da veliki broj građana naše države posjeduje nelegalno oružje, dok i oni koji ga imaju legalno često zloupotrebljavaju to pravo. Zbog toga smo smatrali da je neophodno dodatno pooštriti odredbe Krivičnog zakonika u vezi sa držanjem i nošenjem oružja.

Paralelno s tim, kolege iz Ministarstva unutrašnjih poslova rade na nacrtu izmjena Zakona o oružju, koji će dodatno regulisati ovu oblast. Smatramo da ne smijemo propustiti trenutak da djelujemo, jer blaga kaznena politika nije dovoljno odvraćala od nezakonitog držanja i nošenja oružja. Iz tog razloga vjerujemo da je neophodno preduzeti mjere kroz izmjene Krivičnog zakonika. Istovremeno, detaljnije regulisanje ovog pitanja biće sprovedeno kroz izmjene Zakona o oružju, na čemu intenzivno rade naše kolege iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

POBJEDA: Na koji način će se sprovoditi krivični postupci za ovakva djela, odnosno da li se može desiti da budu kažnjeni i oni koji imaju adekvatnu dokumentaciju za oružje i eksplozivne materije?

BOŽOVIĆ: Sva pitanja koja se tiču dokumentacije tokom tranzicionog perioda i drugih povezanih aspekata biće regulisana prvenstveno Zakonom o oružju. Cilj, naravno, nije kažnjavanje onih koji se ponašaju u skladu sa zakonima i koji koriste svoja prava na način propisan tim zakonima, već strože sankcionisanje onih koji su zloupotrebljavali ta prava. Posebno se to odnosi na nošenje oružja, gdje smatramo da minimalne kazne moraju biti strože nego što je trenutno predviđeno Krivičnim zakonikom, kojim je za to djelo propisana minimalna kazna u trajanju od jedne godine. Vjerujemo da je potrebno ne samo pooštriti kazne već i onemogućiti izricanje sankcija ispod zakonskog minimuma putem instituta ublažavanja kazne.

POBJEDA: Kakva je trenutno pozicija Crne Gore u pokušaju da joj iz Srbije konačno bude izručen Svetozar Marović, tim prije što njegov slučaj pred crnogorskim sudstvom zastarijeva za manje od dvije godine?

BOŽOVIĆ: Ministarstvo pravde Crne Gore je molbom za izručenje od 2. aprila 2019. godine od Republike Srbije zatražilo izručenje Svetozara Marovića. Kako povodom pomenutog zahtjeva za izručenje nije dostavljen odgovor od strane nadležnih organa Republike Srbije, Ministarstvo pravde je uputilo urgenciju 10. februara 2020. i 25. juna 2020. godine, tražeći podatke u kojoj fazi se nalazi postupak pred nadležnim organima Republike Srbije. Nakon toga je molba za izručenje ponovljena 28. decembra 2020. godine, dok su u 2022. godini upućene dvije urgencije, ali do danas nije dobijen zvaničan odgovor nadležnih organa Republike Srbije.

Podsjećamo, za Svetozarom Marovićem je na snazi međunarodna potjernica raspisana od strane NCB Interpola Podgorica, koja sama po sebi podrazumjeva obavezu lociranja i lišenja slobode u cilju sprovođenja ekstradicionog postupka. 

POBJEDA: Koliko dugo može trajati procedura izručenja Alije Balijagića, s obzirom na to da je njegov slučaj vraćen Apelacionom sudu na ponovo odlučivanje? Na koji način će Crna Gora reagovati u slučaju da izručenje ipak ne bude odobreno?

BOŽOVIĆ: Ministarstvo pravde je dostavilo zahtjev za izručenje Alije Balijagića 22. novembra 2024. godine. Do danas nijesmo obaviješteni o ishodu postupka, odnosno odluci povodom molbe za izručenje. Napominjemo takođe da esktradicioni postupci u praksi zahtijevaju određeno vrijeme do donošenja konačne odluke nadležnih organa, što zavisi i od različitih aspekata svakog konkretnog predmeta.

U ovom trenutku ne bismo prejudicirali kakva će biti odluka Republike Srbije, ali vjerujemo da će nadležni organi te zemlje prilikom odlučivanja uzeti u obzir težinu krivičnih djela koja se okrivljenom Balijagiću stavljaju na teret, odnosno zločina koji je počinio u Crnoj Gori.

POBJEDA: Što je bio ključni razlog da Crna Gora odluči da Do Kvona (Kwon Do Hyeong) izruči SAD, a ne Južnoj Koreji?

BOŽOVIĆ: Imajući u vidu presudu Vrhovnog suda, Ministarstvo pravde je – u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, a na osnovu podnijetih molbi za izručenje i prateće dokumentacije od strane Sjedinjenih Američkih Država i Republike Koreje – razmotrilo sve činjenice i okolnosti i cijenilo kriterijume, kao što su težina krivičnih djela, mjesto izvršenja, redosljed podnošenja zahtjeva, državljanstvo traženog lica, mogućnost daljeg izručenja drugoj državi i druge okolnosti. Zaključeno je da većina kriterijuma predviđenih zakonom ide u prilog zahtjevu za izručenje nadležnih organa Sjedinjenih Američkih Država, te je u skladu sa zakonom donijeto rješenje kojim se dozvoljava izručenje Kwon Do Hyeonga Sjedinjenim Američkim Državama, a istovremeno odbija izručenje Republici Koreji.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav o donošenju zakona o Skupštini, tim prije što je zakon o Vladi u završnoj fazi rada?

BOŽOVIĆ: Smatram izuzetno važnim usvajanje – što prije – zakona o Vladi, ali isto tako smatram da je potrebno usvojiti i zakon o Skupštini; istina, on nije vjerovatno toliko hitan, koliko zakon o Vladi. Sa druge strane cijenim da bi trebalo u sličnom vremenskom opsegu i jedan i drugi zakon usvojiti. Znam da kolege iz Ministarstva javne uprave pripremaju zakon o Vladi, a nadam se da ćemo ubrzo imati i zakon o Skupštini.

POBJEDA: Što bi novo trebalo da donese najavljeni Građanski zakonik? Na koji način će on poboljšati prava građana u odnosu na set zakona koji se sada primjenjuje za obligacione odnose, nasljedno, svojinsko i porodično pravo?

BOŽOVIĆ: Građanski zakonik će dovesti do unapređenja važećih zakonskih rješenja, njihovog međusobnog usaglašavanja, kao i usaglašavanja sa međunarodnim konvencijama i međunarodnim standardima, evropskom pravnom tekovinom, praksom Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde.

Normiranje i sistematizovanje ove materije za Crnu Goru predstavlja poseban poduhvat, prije svega zbog značaja za cjelokupnu pravnu kulturu naše države, pravnu teoriju i praksu.

Imajući u vidu da je izrada Građanskog zakonika projekat od državnog interesa, njegovim donošenjem će se povećati pravna sigurnost građana, te ubrzati integracioni procesi koji su bitan uslov za dalji prosperitetni razvoj Crne Gore, prvenstveno u oblasti vladavine prava i poštovanja temeljnih prava, što će u konačnom rezultirati i postizanjem pouzdanijeg pravnog ambijenta za ekonomski napredak društva, a sve u cilju vladavine prava kao osnovnog postulata kojem Crna Gora teži.

Na kraju, ovom metodologijom i dinamikom rada, Crna Gora će biti prva država u regionu koja će na ovaj način normirati i sistematizovati građansku materiju, što joj – kao i tadašnjoj knjaževini, koja je 1888. godine imala Opšti imovinski zakonik – i pripada.

POBJEDA: Koje zakone hitno treba izmijeniti, prije svega zbog nedovoljne usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije, ali i zbog zastarjelosti instituta i kaznene politike na koje se oni odnose?

BOŽOVIĆ: Pozitivan IBAR koji smo dobili u junu prošle godine, predstavlja ključnu potvrdu da je usklađenost našeg zakonodavstva u okviru Pregovaračkog poglavlja 23 u značajnoj meri postignuta, i da je važeći normativni okvir usaglašen sa najvišim standardima EU. Ova činjenica jasno ukazuje da ne postoji hitna potreba za usvajanjem novih zakona.

Ipak, pred nama je zadatak da usvojimo, kreiramo ili unaprijedimo određeni broj zakona. Posebno se to odnosi na zakone koji se bave borbom protiv korupcije – poput zakona o zviždačima – kao i izmjena i dopuna Krivičnog zakonika. Takođe, neophodno je donijeti zakone koji će dodatno ojačati nezavisnost i nepristrasnost sudstva. Iako imamo još mnogo obaveza, sve one biće detaljno razrađene u Akcionom planu za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24, koji će, kako očekujemo, biti usvojen u narednih mjesec dana.

POBJEDA: Kako danas vidite stanje u oblastima koje su dio pregovaračkih poglavlja 23 i 24? S obzirom da je riječ o njihovom privremenom zatvaranju, može li doći do regresije u pregovorima i ponovnog otvaranja?

BOŽOVIĆ: Od momenta dobijanja pozitivnog IBAR-a, uspjeli smo da zatvorimo tri pregovaračka poglavlja i imenujemo novu predsjednicu Vrhovnog suda. Takođe, ispunili smo dvije ključne obaveze u okviru Reformske agende koje su direktno vezane za vladavinu prava. Aktivno radimo na zaokruživanju konačnog teksta Zakonika o krivičnom postupku. U procesu unapređenja antikorupcijskog zakonskog okvira, organizovali smo tri okrugla stola u saradnji sa Agencijom za sprečavanje korupcije, uz učešće velikog broja zainteresovanih strana, sa ciljem pripreme i sprovođenja značajne reforme u oblasti borbe protiv korupcije. Smatram da, sa dobrom dinamikom rada, efikasno sprovodimo i izmjene drugih zakona. Stoga, nemam nikakve sumnje, jer neće doći do regresije. Naprotiv, vjerujem da idemo naprijed, prema jasno definisanoj dinamici. I optimista sam da ćemo do kraja 2026. godine zatvoriti Pregovaračko poglavlje 23.

Ne osjećam da mi je bezbjednost ugrožena

POBJEDA: Da li ste i dalje pod pojačanim obezbjeđenjem policije, koje je uvedeno nakon što je Crna Gora Turskoj izručila njenog državljanina Binalija Čamgoza krajem avgusta 2024. godine? Smatrate li da je to bila ispravna odluka, s obzirom na njegovo teško zdravstveno stanje?

BOŽOVIĆ: Kada je riječ o samom obezbjeđenju, razumjećete da ne mogu previše da govorim o tome – ta pitanja su ipak u nadležnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova. Ne osjećam da mi je ugrožena bezbjednost, to je jedino što mogu reći. Posebno sam zadovoljan radom svih institucija po tom pitanju, tako da ne razmišljam o samoj bezbjednosti.

Kada je riječ o odluci, apsolutno sam siguran da sam donio ispravnu odluku i protek vremena me samo uvjerio u to – ne samo u konkretnom slučaju, već i u slučaju svake ekstradicije koju sam donio i svakog rješenja koje se odnosi na pojedinačne predmete.