Marić o krizi u Budvi: Nijedna većina nije garant za rješavanje problema

    5 sati pre 31 pregleda Izvor: dan.co.me

Na konstitutivnoj sjednici SO Budva, započetoj prekjuče, nakon verifikovanja mandata odbornicima, trebalo je da bude izabran predsjednik Skupštine opštine, ali je to onemogućeno jer su pristalice određenih političkih grupacija ušle u salu i zauzeli odbornička mjesta, a ispunile su i kancelarije i hodnike.

Analitičar Boris Marić ocijenio je u razgovoru za „Dan“ da je situacija u Budvi upozoravajuća i da ukazuje na nekoliko otvorenih pitanja.

– Prvo je izvedenost normi kod pojave sporne namjere, odnosno političke procjene da treba opstruirati instituciju, u ovom slučaju lokalni parlament. U tom slučaju i najmanji povod biće naduvan do neslućenih razmjera. Tada možemo jasno vidjeti do koje mjere su politički subjekti spremni da svoje partijske interese stave ispred javnog – kazao je Marić.

Sjednicom započetom u petak, kao najstariji odbornik, predsjedavao je Savo Medigović, kojem dio odbornika nije dozvolio da nastavi sa sjednicom. Konkretno, predvodnik koalicije „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj saopštio je da Medigović ne treba da bude na čelu parlamenta jer je podnio ostavku. Medigović je te argumente odbacio, ističući da treba nastaviti sa radom i da treba usvojiti dnevni red, jer je ostavku povukao.

Bez naloga tužioca nema pretresa

Iz Uprave policije oglasili su se povodom aktuelne situacije u Budvi. Naglasili su da je sa svakom prijavom bez odlaganja upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, po čijem nalogu policija preduzima dalje mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

– U odnosu na dešavanja u lokalnom parlamentu Budva, policija ne može da izvrši radnju pretresanja prostorija i lica u SO Budva bez naloga nadležnog tužilaštva i naredbe nadležnog suda u konkretnoj situaciji.

Uprava policije preduzima zakonito, nepristrasno, objektivno i politički i ideološki neutralno sve zakonom propisane mjere i radnje i poziva sve aktere događaja na poštovanje zakona, te da se suzdrže od nezakonitog postupanja, a bez odlaganja o narušenom javnom redu i miru ili izvršenom krivičnom djelu obavijeste policiju, po čijim će prijavama, kao i po vlastitim saznanjima, policija odmah postupiti – poručili su u saopštenju.

Prema riječima Borisa Marića, došlo je do podnošenja ostavke, ali je ostalo nejasno da li u pisanoj formi ili usmeno.

– Svakako, ostavka mora biti verifikovana na narednoj sjednici parlamenta nakon što je evidentira OIK. Naravno, može biti i povučena prije verifikacije, jer se radi o ličnom činu. Ipak, zbog neizvedenosti norme ostaje pravni vakuum od deklarativnog podnošenja ostavke do njene verifikacije. Da ima dobre volje i sa jedne i sa druge interesno-političke strane, ova situacija bi se mogla prevazići, ali držim da ovdje to nije slučaj. Ostavka postaje punopravna trenutkom verifikovanja, a to se može desiti tek na prvoj narednoj sjednici. Ako je odbornik dosledan iskazanoj potrebi da podnese ostavku, konkretnu sjednicu nastavlja da vodi sledeći najstariji odbornik – pojasnio je Marić.

On je podsjetio da vrijeme za konstituisanje lokalnog parlamenta ističe nakon proteka 60 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora.

– A to je, čini mi se, još više od 15 dana. Lokalni parlament smatra se konstituisanim izborom predsjednika parlamenta. O nastavku sjednice, toku i dnevnom redu, odlučuju odbornici, a koordinaciju svega toga, odnosno primjene zakona i poslovnika, vrši predsjedavajući. Ovdje je potrebna volja svih odbornika da dođu do funkcionalnosti lokalnog parlamenta – istakao je Marić.

Ovo što smo mogli da vidimo, dodaje on, ne govori o toj volji, naprotiv.

– Čak i da se dođe do neke većine, svi problemi koji su isplivali zajedno sa izborom opstrukcije kao modela političke akcije, čini se, ostaju. Dakle, ostaje funkcionisanje Opštine po inerciji, uz aktivnu krizu vlasti u Budvi – zaključuje on.

Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta je Petar Odžić iz SDP-a (Evropski savez). Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije „Budva naš grad“, Evropskog saveza i GP URA.

Demokrate neće prisustvovati nastavku sjednice

Donijeli smo odluku da ne prisustvujemo nastavku sjednice, već ćemo odsustvom omogućiti da građani jasno vide na djelu novu „spušku koaliciju“, saopštio je klub odbornika Demokrata u SO Budva.
– Ukoliko Nikola Jovanović želi da napravi vlast sa DPS-om,SD, SDP-om i URA i tako prevari građane koji su glasali za njega, što se nas tiče, mi smo to znali i za nas to nije nikakvo iznenađenje. Sve što tim povodom možemo reći – sa srećom svima, a građanima koji su glasom podržali Jovanovića i njegova lažna obećanja poručujemo da sljedeći put dobro razmisle prije nego što ubace glasački listić u kutiju – naveli su u saopštenju.

Nakon što su pristalice dvije suprotstavljene frakcije – liste „Budva naš grad“, čiji je nosilac Nikola Jovanović, i koalicije „Za Budućnost Budve“, ušle u zgradu SO Budva, nizale su se međusobne optužbe da među aktivistima suprotnog tabora ima i bezbjednosno interesantnih osoba. Jovanović je pozvao državni vrh da hitno reaguju i da proglase vanredno stanje.

Dok se očekuje nastavak sjednice i razrješenje nastale situacije, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da u ovom procesu ne smije biti mjesta za nasilje i da je odlučivanje u SO Budva isključiva odgovornost odbornica i odbornika.

Iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ tvrde da su dešavanja u SO Budva do kosti ogolila sve političke subjekte i „licemjerstvo Nikole Jovanovića, koji je pred čitavom crnogorskom javnošću potvrdio sve naše ranije stavove da je dogovorio koaliciju sa DPS-om“.

Demokratska partija socijalista ocijenila je da je Uprava policije po nalogu Demokrata saučesnik u pokušaju nasilnog zauzimanja vlasti, te da država klizi ka anarhiji.

Generalni sekretar SD i predstavnik Evropskog saveza Miloš Čelanović ocijenio je da je PES još jednom pokazao da je bezlična politička grupacija čija je uloga da pokriva sva nepočinstva DF-a i Demokrata.

Iz PES-a su poručili da svi politički i društveni akteri koji ukazuju na haos u Budvi moraju istovremeno preispitati ponašanje opozicije na državnom nivou i zapitati se da li se upravo takvim djelovanjem i sličnim primjerima doprinosi uvođenju veoma opasnog trenda blokade rada zakonodavnih tijela širom države.